Connect with us

BiH

Objavljen Čovićev prijedlog za izbor članova Predsjedništva BiH: Ključni bi bili glasovi u tri kantona

Published

on

Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini, kojim predsjedava Dragan Čović, lider HDZ-a, objavio je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH. Ovaj prijedlog je Čović ranije, po dogovoru, dostavio partnerima, a sada je dostupan i javnosti.
Čović je ranije koalicionim partnerima dostavio ovaj prijedlog o kojem su razgovarali na sastanku u Laktašima. On je tada rekao kako je u jedan dokument sastavio sve ono što su tamo “dogovorili”, međutim iz Trojke su tvrdili da na Dodikovom imanju ništa nije dogovoreno.

Nakon što je održan naredni sastanak partnera sa državnog nivoa, na press konferenciji je postalo jasno da ovdje ipak ima dogovora. Čović je tada rekao da će mijenjati Izborni zakon BiH u dijelu izmjena članova Predsjedništva BiH, bez promjena Ustava BiH, a predstavnici Trojke su propustili da ga demantuju.

Njegov prijedlog izbora članova Predsjedništva BiH problematičan je jer, plastično objašnjeno, Hrvata bi u ovu instituciju izabrali građani iz tri kantona sa hrvatskom većinom, a ostali bi glasovi postali beznačajni.

Naprimjer, prema prijedlogu HNS-a da bi bio izabran član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, kandidat mora osvojiti najviše glasova od svih hrvatskih kandidata, ali uz uvjet koji je ključan, a to je da mora dobiti najviše glasova u tri od pet navedenih kantona.

Hipotetički, ako naprimjer XY kandidat ukupno osvoji najviše glasova u utrci za člana Predsjedništva iz reda Hrvata, a ne osvoji najviše glasova tri kantona od ukupno pet navedenih i to HNK, ZHK, Kanton 10, SBK i Posavskom kantonu, on neće biti izabran u Predsjedništvo.

U tom slučaju se onda razmatra kandidat koji je drugi po ukupnom broju glasova pa se onda gleda da li je taj kandidat osvojio najviše glasova od drugih hrvatskih kandidata u tri od pet istaknutih kantona.

Ako ni taj kandidat ne zadovoljava ovaj kriterij, onda se uzima trećeplasirani od ukupnog broj glasova za kandidata iz reda Hrvata i tako dalje.

Izbor članova Predsjedništva – prijedlog HNS-a i HDZ-a

  • Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
  • Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

  • dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
  • Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
  • Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a) i b) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
  • Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a), b) i c) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
  • Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
  • Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine, objavio je HNS.

BiH

Izvučeno tijelo rudara Asima Šehanovića koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje

Published

on

By

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Spasilačke ekipe su danas, petog dana potrage, iz jame Rudnika Mramor kod Tuzle izvukle beživotno tijelo rudara Asima Šehanovića.

Spasilačka akcija odvijala se u teškim uslovima. Nakon što su timovi za spašavanje prije tri dana došli do njegove bušilice, postojala je nada da će akcija spašavanja uspjeti, ali ishod potrage je ipak završio tragično.

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Podsjetimo, do ove nesreće je došlo usljed naglog oslobađanja pritiska, odnosno obrušavanja mase koja je rudara živog zatrpala.

Kako je ranije saopćeno iz Rudnika Mramor, za zatrpanim rudarom su mogla tragati samo dva čovjeka zbog veoma skučenog prostora uzrokovanog obrušavanjem mase.

Nastavi čitati

BiH

Mašić: Rušenje Arnaudije nije bilo “greška”, već zločin genocidnog dvojca koje na sva usta slaviš Milorade

Published

on

By

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić prokomentarisao je obraćanje Milorada Dodika u Banjoj Luci na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije.
“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj današnji govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

Mašić je prokomentarisao rekavši da rušenje nije bila greška, već zločinački poduhvat ratnog rukovodstva paradržave Republike Srpske.

“Nažalost, rušenje Arnaudija džamije, jedne od 534 srušene džamije u RS-u,nije bila ‘greška’ već planiran zločinački poduhvat od strane vojnog i političkog rukovodstva tadašnjeg RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić koje danas na sva usta slaviš Milorade”, poručio je Mašić.

Nastavi čitati

BiH

Stanivuković na otvaranju Arnaudije: “Da oprostimo jedni drugima što se može oprostiti…”

Published

on

By

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković danas je tokom ceremonije otvaranja obnovljene Arnaudija džamije u Banjoj Luci poželio da vjernicima mnogo godina, decenija i vjekova Arnaudija džamija bude na molitvenu upotrebu.

“Životno breme naroda koji žive na ovim prostorima mjeri se u tome da pogledamo jedni druge i oprostimo ono što se može oprostiti, a ono što ne može, svaki vjernik da ode u svoju bogomolju i zamoli Boga da mu da dodatnu snagu za oprost”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da mu je posebno drago da je “Banja Luka obnovila sve bogomolje koje su tokom rata srušene u ovom gradu”.

Kazao je da Arnaudija, koja se danas otvara, nije samo bogomolja, “nego je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima”.

Između ostalog, naglasio je da mu je drago što može kazati da je Banja Luka završila jedan važan zadatak.

“Obnovila je sve džamije, katedrale i crkve. Žao mi je što su neki otkazali dolazak bojeći se da neće biti bezbijedno”, dodao je.

Na kraju je rekao da se nada da će 21. vijek biti “religiozni vijek”.

 “Nakon svih stradanja koja su se desila u svijetu, ako 21. vijek ne bude religiozan neće ga ni biti. Ja želim da nam 21. vijek bude religiozan. Dobrodošli u našu Banju Luku i drago mi je da ovdje prisustvujem”, zaključio je Stanivuković.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

Najčitanije