Protekle sedmice u kabinetu gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića potpisan je ugovor o rekonstrukciji dvorca Lothara von Berksa, koji se nalazi u sastavu nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac. Vrijednost ugovorenih radova iznosi nešto više od četiri miliona maraka, a cilj projekta je dovesti ovaj objekat u funkcionalno stanje.

Bogatija ponuda

Stari grad Ostrožac proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine i čine ga srednjovjekovna utvrda, utvrda iz osmanskog perioda, dvorac Lothara von Berksa i zbirka skulptura. Ogrešević je istakao važnost ovog projekta za grad i širu regiju. Ostrožac je jedna od glavnih turističkih atrakcija Cazina, ali i cijelog Unsko-sanskog kantona.

– Prva faza obnove dvorca je svakako velika i značajna investicija, ali smo morali krenuti u njenu realizaciju, s obzirom na to da će time dvorac dobiti upotrebnu vrijednost, biti valjano iskorišten i tako uveliko podići turističku ponudu Cazina i šire regije, kazao je Ogrešević.

Ugovor je potpisan s preduzećem Dola d. o. o, a rok za završetak radova su 24 mjeseca od dana uvođenja. Rekonstrukcija uključuje temeljitu obnovu i uređenje dvorca kako bi se osigurali očuvanje i funkcionalnost za buduće generacije. Sve aktivnosti vodi i organizira Grad Cazin.

Centar za kulturu i turizam Cazina, koji upravlja ovim nacionalnim spomenikom, zadužen je za druge i manje projekte na Ostrošcu, a svi oni zajedno imaju isti cilj – da se ova atraktivna lokacija iskoristi na najbolji mogući način.

– Glavni projekt koji se tiče dvorca Lothara von Berksa u potpunosti vodi Gradska uprava, a što se tiče nas, imali smo nekoliko projekata koje smo aplicirali prema različitim fondovima i budžetskim sredstvima. Pri kraju je nabavka i instalacija ekološko-sanitarnog čvora i javnog toaleta, u toku je ugradnja dva kontejnera, gdje je namjena jednog da bude ugostiteljski objekat, a drugog – suvenirnica i mjesto za prodaju ulaznica. Potpisali smo i ugovor sa odabranom firmom za izradu projektno-tehničke dokumentacije za ostale dijelove starog grada, a obezbijedili smo i sredstva za arheološka istraživanja srednjovjekovnog dijela Starog grada Ostrožac, ispričao nam je Ermin Beganović, direktor Centra.

U Centru, dodaje Beganović, očekuju da poziv za arheologe bude raspisan u februaru.

– A to nam je vrlo važno, jer su u pitanju prva arheološka istraživanja koja se u suštini i vrše na ovoj lokaciji, napominje direktor.

Stari grad Ostrožac, smješten na stijeni koja dominira kanjonom Une, na oko 379 metara nadmorske visine, predstavlja jedan od simbola Bosanske krajine i svakako je jedan od najpoznatijih starih gradova u Bosni i Hercegovini, piše Oslobodjenje.

Bogata historija

Najstariji pisani trag o Ostrošcu datira iz 1321. godine, kada su knezovi blagajski Babonići kupili grad od Zagrebačkog kaptola. Nakon Babonića, grad je ušao pod vlast Hrvatinića, a kasnije je ugarski kralj Sigismund 1395. godine dao Ostrožac banu Vuku Vukčiću Hrvatiniću. Potom je Ostrožac prolazio kroz različite vlasničke promjene između Babonića i drugih vlasteoskih rodbina. Osmanska vlast definitivno je uspostavljena 1578. godine pod Ferhad-begom Sokolovićem, nakon čega je Ostrožac postao dio Ostrožačke kapetanije. Najpoznatija kapetanska porodica je Beširević, koja je vladala Ostrošcem više od 200 godina. Osman-aga Beširević proširio je utvrdu i izgradio kapetansku rezidenciju, poznatu kao begov konak, na mjestu današnjeg dvorca. Početkom 20. stoljeća, za vrijeme austrougarske uprave u BiH, lokaciju su kupili Lothar i njegova supruga Isabella von Berks, te su sagradili dvorac koji je danas predmet rekonstrukcije. Inače, Von Berks je, prije nego je postavljen za namjesnika u Bihaću, služio carsku državu kao gradonačelnik Brčkog i šef policije u Sarajevu.

Nermin Ogrešević, predsjednik Narodnog evropskog saveza BiH i gradonačelnik Cazina u intervjuu za Raport govori o eventualnom formiranju nove parlamentarne većine na nivou BiH, te otkriva zbog čega bi NES BiH radije u vlast s “Trojkom” nego s SDA.

Ogrešević kaže da NES BiH stoji iza svake kritike upućene ranije na račun vlasti, ali da u ovom trenutku nije prioritet smjena Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, nego je strateški cilj od interesa za državu BiH izbacivanje iz vlasti destruktivnog SNSD-a.

Nama nije cilj biti u vlasti po svaku cijenu

Gospodine Ogreševiću, turbulentna dešavanja u vlasti na državnom nivou stavila su NES BiH u fokus javnosti, ali i stranaka koje bi nakon izbacivanja SNSD-a iz vlasti formirale novu većinu. Stranka na čijem ste čelu s dva zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH neizbježna je u pregovorima svih zainteresiranih strana za ulazak u vlast. Kako Vi komentirate ta dešavanja i kako teku pregovori, s obzirom da smo već čuli da ste u njih uključeni?

Nekako je prirodno da NES BiH i naše uključivanje bude u fokusu zbog ovog trenutka i dešavanja kojima smo svjedočili, ali i onima do kojih treba doći.

Naš stav jeste da prije svega i ranijih principa i stavova da postoji zainteresiranost da učestvujemo u procesu isključivanja SNSD-a iz vlasti. To je za nas imperativ, a mi smo i odbili učešće u državnoj vlasti zbog toga što nismo htjeli koalirati s SNSD-om. Ovaj proces drugi posmatraju iz raznih uglova valjda iz ugla svojih političkih i stranačkih pozicija. Naš stav je da postoji interes i da to korespondira sa stavom koji protežiramo zadnje dvije godine. Ako se otvara mogućnost da formiramo novu većinu s opozicionim strankama iz RS da smo mi raspoloženi za te razgovore. To smo već i rekli partnerima, prvenstveno iz “Trojke”.

Već smo imali kontakte i razgovore o toj temi, postojala je komunikacijea. Razgovore ćemo nastaviti. Mi u NES BiH danas imamo sjednicu stranačkog Predsjedništva na kojem ćemo razmatrati to pitanje i definirati eventualni pregovarački okvir s osnovnim principima i sadržajima o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj neće biti SNSD-a.

Zbog čega je u ovom trenutku važno da SNSD ne bude više dio vlasti u BiH?

Najkraće rečeno, zbog toga što je SNSD remetilački faktor u BiH i to je općepoznato i oni su politički akteri u BiH koji povlače neustavne i poteze opasne po mir u BiH i odvlače pažnju od bilo kakvog fokusa o ekonomskom razvoju države, o poboljšanju života građana i insistiraju godinama na temama o otcjepljenju, negiranju institucija BiH nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH. Dug je niz i lista svih onih antiustavnih i antidejtonskih aktivnosti koje je SNSD poduzeo proteklih godina, a koje ne mogu biti prihvatljive, nego sankcionisane.

Vjerujete li da bi opozicija iz RS u institucijama vlasti bila bolji i konstruktivniji partner za saradnju?

Mi već imamo poruke iz opozicije iz RS za spremnost da rade na evropskom putu i na stabilizaciji prilika u BiH, i oni su to svojom presudnom ulogom na Predstavničkom domu PS BiH i glasanjem o dva evropska zakona, dijelom već potvrdili.

Mi smo pokazali da nama nije cilj biti u vlasti po svaku cijenu. Ni sada mi ne moramo biti u vlasti, ali aktuelni trenutak mi posmatramo na način koji on to i zaslužuje. Smatramo da je ovo jedinstvena prilika, bez obzira na onaj aspekt s kojeg se može kritički posmatrati da li to može dovesti do destabilizacije i komplikacija, jer je ovo prilika da se raščiste određene stvari i da se vidi ko je za napredak BiH, za evropski put i za otvaranje pregovora i smatram da će to u narednom periodu biti mnogo jasnije.

Spominje se više opcije za eventualno formiranje nove većine. Prema jednoj, stranke „Trojke“, NES BiH, te Šemsudin Mehmedović činili bi okosnicu probosanskog bloka iz FBiH, dok bi iz RS u vlast ušli SDS, PDP i Lista za pravdu i red. No i ta i druge opcije zavise od HDZ BiH. Vjerujete li stavu SDA da oni ne bi u vlast s SNSD-om?

Smatram da je to prije svega taktika SDA i da su u fazi procjene svojih mogućnosti i eventualnih posljedica takvog poteza. Vjerujem da bi SDA ušla u vlast kada bi mogla i da ne bi bježali od te mogućnosti. SDA je stranka koja je navikla biti u vlasti i žele biti u vlasti. Za mene kao predsjednika NES-a neprihvatljiv je narativ koji se pokušava uvesti, a to je da se za neke stranke ili politike „mi podrazumijevamo“ i da moramo pratiti dešavanja „pod nečijim kišobranom“ bez bilo kakvog kritičkog analiziranja, promišljanja, što nije tačno.

Mi itekako unutar stranke donosimo odluke kao rezultat razgovora i dubokih analiza uz uvažavanje prioritetnih ciljeva i zadataka. NES BiH i kada bi bio u vlasti ne bi se odrekao kritike svih onih stvari i pojava koje su za nas bile sporne i u opoziciji. Mi jesmo korektivni faktor koji može doprinijeti stabilizaciji prilika u BiH i iz opozicije i u vlasti. I u protekle dvije godine smo dokazali da kritikujemo ono što nam se ne sviđa kod vlasti, a da podržavamo kvalitetne odluke.

NESBiH je odbio potpisati inicijativu SDA za smjenu Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH. Šta Vas je opredijelilo za takav stav?

Mi smo odbili potpisati inicijativu za Konakovićevu smjenu prvenstveno iz razloga jer smatramo da ta inicijativa, a i eventualna Konakovićeva smjena, pomažu destruktivnim politikama SNSD-a, koji je već bio predložio njegovu smjenu, a onda je to tražila i SDA. Mi smatramo da ne može u ovom trenutku biti prioritet, jer naš je stav da prioritet mora biti smjena kadrova SNSD-a i njihovo izbacivanje iz vlasti. To je u ovom trenutku najvažnije, a ne Konakovićeva smjena koja bi unijela dodatne komplikacije i otežala poziciju Bošnjaka u Vijeću ministara BiH, kao i usporila za državu.

Ne znam hoće li doći do smjene Konakovića, čini mi se da matematika govori da će se HDZ BiH morati opredijeliti jasno i na tom pitanju. Mi u ovaj proces ulazimo rasterećeni. Mi smo sad nekako na svom terenu, jer smo željeli da SNSD ne bude u vlasti i ove aktivnosti koje tome vode nama odgovaraju. Želimo dati šansu konceptu u kojem bi u Vijeću ministara BiH umjesto SNSD-a bile trenutne stranke opozicije iz RS-a u PSBiH.

SDA bi trebala podržati smjenu ministara SNSD-a

Iako su pregovori o eventualnoj novoj većini NES-a s „Trojkom“ u početnoj fazi kakve su Vaše procjene kada bi se mogla iskristalizirati nova parlamentarna većina na nivou BiH?

Smatram da bi dinamiku uspostave eventualno nove većine prije svega ubrzao proces što bržeg definiranja grupacije stranaka u Predstavničkom domu PSBiH iz FBiH probosanske orijentacije, te s opozicijom iz RS, čiji zbir bi bio 19 zastupnika. U tom slučaju, HDZ BiH treba donijeti odluku o budućim partnerima. Nadam se da HDZ BiH neće u taj proces ući s tezom da je ostanak SNSD-a u vlasti od vitalnog nacionalnog interesa za hrvatski narod, jer jasno je da su veće šansa i da dinamika ka EU, a Čović se često voli pohvaliti da su oni lideri evropskog puta BiH, veće su šanse, barem na temelju izjava i stavova opozicije iz RS, da oni jesu za to da se evropski put BiH učini dinamičnijim i da se donese više evropskih zakona i da otvorimo pregovore, a za razliku od SNSD-a zbog kojeg je sve to posljednje dvije godine “išlo na kapaljku“ da su ti zakoni za nas iz NES-a bili često neprihvatljivi s nekim „kompromisima“ koji su bili upitni.

Mi jesmo dobili kandidatski status, ali bez SNSD-a i njihovih ucjena evropski put BiH bio bi puno brži. Po mome mišljenju na tim premisama, ako stvorimo takve pretpostavke da imamo broj zastupnika okupljenih oko potencijalnog partnerstva, onda bi se HDZBiH trebao što prije opredijeliti da li je za mišljenje  većinsko, u smislu ključnih reformi i odluka koje moramo donijeti ili će štiti one koji su krivci za sadašnje stanje.

Da li bi NESBiH ušao u vlast s SDA i opozicijom iz RS?

Nismo imali takav poziv od SDA, ali meni je teško bez minimuma povjerenja s SDA praviti bilo kakve dogovore o nekom zajedničkom radu, jer ipak treba biti uvažavanja i razumijevanja, a mi ne želimo biti sredstvo bilo kome da realizira neke svoje stranačke interesa. Mislim da bi SDA trebala podržati smjenu ministara SNSD-a i to je sada važnije od bilo čega i i žao mi je što SDA to nije prepoznala. Sad se , uz sve kritike i mi smo često kritikovali i stojimo iza toga, ali ne može u fokusu trenutno biti smjena bio kojeg ministra iz „Trojke“, jer moramo prepoznati bitnost političkog trenutka prije svega za državu BiH. Nastojimo racionalizirati naše odluke i da možemo postupiti na pravi način.

S druge strane za odluke vezane za državu glasali bi i za ono što predlaže i SDA, ali za partnerstvo i za zajednički rad zaista  u ovom trenutku je puno toga narušeno, prije svega krivicom SDA i to nam ne bi bila prihvatljiva opcija, ni organima stranke , ni našem članstvu. U ovom trenutku nije od vitalnog nacionalnog interesa da SDA bude u vlasti.

U prodajnim objektima Kort u Unsko-sanskom kantonu, cijena rezanog bijelog kruha dosegnula je 2,70 KM. Prema fotografijama korisnika na društvenim mrežama, riječ je o kruhu iz pekare AS u Cazinu.

Ovo je još jedan udar na budžete građana, a poskupljenja nisu ograničena samo na pekarske proizvode. Stručnjaci navode da rast cijena energenata i sirovina dodatno opterećuje pekarsku industriju, što može dovesti do daljih poskupljenja​.

Ipak, neki pekari u  Bihaću odlučili su da ne povećavaju cijene hljeba, svjesni teške ekonomske situacije. Vlasnik jedne od pekara, Remi Nerjovaj, izjavio je nedavno da će radije smanjiti druge troškove, poput promidžbenih materijala, kako bi zadržao cijene nepromijenjenima​, piše Dijaspora.

Poskupljenja osnovnih namirnica izazivaju sve veće nezadovoljstvo građana, a mnogi smatraju da su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila dalja inflacija.