Connect with us

BiH

Paklena sedmica: Čeka nas produžen i dosad neviđen toplinski udar

Published

on

Juli se dosad pokazao kao pakleno vruć, a vremenske prognoze za ovu sedmicu ne ulijevaju nadu u popuštanje toplinskog vala i očekuje se da će potrajati još i do kraja mjeseca. Dnevne temperature popele su se na više od 40 stepeni širom Balkanskog poluotoka i istočne Evrope, a Sredozemno more dosegnulo je 30 stepeni u nekim područjima.

Vremenske prognoze pokazuju da će julske temperature ostati znatno iznad prosjeka u južnoj i istočnoj Evropi, posebno na Balkanu, gdje se ove sedmice očekuju rekordne vrućine. Dinamičan vremenski obrazac započet krajem juna sada se stabilizirao, što je dovelo do ovog produženog toplinskog vala, piše portal Severe Weather Europe.

Temperature rastu, a ovog tjedna dosegnut će daljnji vrhunac. U nedjelju, 14. jula, maksimalne temperature pokazale su ekstremnu vrućinu koja se protegla od sjeverne Afrike preko Sredozemlja do Balkana i istočne Evrope. U mnogim regijama zabilježene su temperature iznad 30 stepeni, a nedavno je u Rumuniji, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, Bosnii Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj zabilježeno više od 40 stepeni.

 

 

Srbija se posebno suočila s neviđenim vrućinama. Meteorološka stanica Vršac zabilježila je minimalne temperature od +30,6 °C u subotu i +31,2 °C u nedjelju, vjerovatno najviše temperaturne minimume dosad izmjerene u Srbiji. I Beograd je u subotu i nedjelju izvijestio o minimalnim temperaturama od +27,3 °C i +27,5 °C.

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Rumunija i Sjeverna Makedonija, također su iskusile visoke noćne temperature. U Grčkoj su neke stanice objavile da minimalne temperature nisu padale ispod 30 °C tokom vikenda.

Ovaj toplinski val nastavit će se širom Evrope do početka sljedeće sedmice, s toplinskom kupolom koja će pojačati visoke temperature od Sredozemlja do istočne Evrope. Jui, obično najtopliji mjesec ljeta, u mnogim će regijama imati temperature oko deset stepeni iznad dnevnih prosjeka.

 

 

Toplinska kupola

Takozvana toplinska kupola ključni je pokretač velikih globalnih toplinskih valova svake godine. Tokom ljeta 2023. ekstremni toplinski valovi trajali su do septembra i oktobra, te su srušili brojne temperaturne rekorde. Hiljade meteoroloških stanica izvijestile su tada o temperaturnim anomalijama bez presedana.

Od januara do juna 2023. globalne temperature premašile su dugoročne prosjeke. Anomalija je bila toliko značajna da grafikon CopernicusEU jasno ističe taj trend.

Kako vrućina utječe na tijelo i šta ako se “pregrijemo”?

Toplinska kupola obično je dominantna karakteristika ljetnih vremenskih obrazaca u Evropi i Sjevernoj Americi, ali se može pojaviti i ujesen. Pojam čujemo kada se razviju ekstremno visoke i nenormalne temperature. Takozvani uzorak grebena gornje razine tvori toplinsku kupolu, što stvara široko područje visokog pritiska na velikim područjima.

Toplinska kupola djeluje poput poklopca, hvata topliji zrak na svim nivoima i uzrokuje njegovo tonjenje i zagrijavanje kako se približava tlu. To rezultira sunčanim, stabilnim i često sušnim vremenom s minimalnom količinom oborina ili oblaka.

Suho, toplo vrijeme povećava rizike od šumskih požara, kao što se posljednjih godina pokazalo na sjeverozapadu Tihog okeana, u Grčkoj i u Portugalu. Toplinske kupole često uzrokuju smrtonosne toplinske valove jer prekomjerna toplina može trajati dulje vrijeme. U 2023. godine ti su događaji donijeli rekordne temperature diljem svijeta te su se nastavili i ujesen. Pod jakom toplinskom kupolom temperature znatno premašuju prosjeke i mogu rušiti povijesne rekorde, osobito u rano ljeto ili jesen.

Paklena sedmica

Sistem visokog pritiska trebao bi se ponovno izgraditi nad južnom i istočnom Evropom ove sedmice te pojačati toplinski val širom Balkanskog poluotoka i istočne Evrope. Ranije navedeni uvjeti gurnut će temperature znatno iznad 40 stepeni u nekim središnjim balkanskim i južnim iberskim područjima.

Sredinom sedmice centralni južni Balkan i istočna Evropa doživjet će najviše temperaturne anomalije, oko 8 do 10 °C iznad prosjeka sredine jula. Temperature u nizinama dodatno će rasti na Balkanu, u Ukrajini, Bjelorusiji i zapadnoj Rusiji.

Padaju temperaturni rekordi

Od četvrtka do subote temperatura će na Balkanu biti u blagom padu, ali će ostati visoka. Vrućina će se do vikenda proširiti prema Njemačkoj i Francuskoj, ali će te regije imati temperature bliže prosjeku zbog hladnijih uvjeta početkom jula.

Ljetne vrućine zavladat će većim dijelom Evrope krajem ove sedmice, a najtoplija zračna masa kretat će se preko južne Evrope, od Španije i Portugala preko Italije do Balkana, te sjeverno od Alpa u Njemačku, Češku i Slovačku.

Poslijepodnevne temperature premašit će prosjeke iz sredine jula za više od 12 stepeni, a na jugu potencijalno dosegnuti i više od 40 stepeni.

Toplinski val nastavit će se razvijati, s blokirajućim uzorkom širenja toplijeg zraka prema sjeveru. Stabilan i suši zrak povezan s toplinskom kupolom smanjit će šanse za kišu i grmljavinsko nevrijeme tokom sljedećih 5 do 10 dana.

BiH

Milorad Kojić “zaprijetio”: Hoćete li da vam 150.000 Srba glasa u Sarajevu

Published

on

By

Omogućavanje prognanim osobama da biraju gdje će glasati, u sadašnjoj ili predratnoj općini stanovanja jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na današnjoj sjednici zastupničkog doma PSBiH.

Predlagači ove izmjene zakona bili su zastupnici SDA Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago.

Tačnije, zastupnici su raspravljali o negativnom mišljenju kojeg je Ustavnopravna komisija dala na prijedlog ovih izmjena zakona. Na kraju negativan izvještaj nije prihvaćen, sa 15 glasova za, 19 protiv i jednom suzdržanim, a Ustavnopravna komisija je zadužena da ponovo raspravlja o ovim izmjenama i sačini novi izvještaj.

Radovan, Momčilo, Alija…

Jedan od predlagača ovog zakona Edin Ramić podsjetio je da su prognanici ranije imali pravo da se opredijele da li će glasati u sadašnjem ili predratnom mjestu stanovanja.

– Međutim, izmjenama Izbornog zakona iz 2006. godine to im je pravo ukinuto, a sve je to još potvrđeno i usvajanjem Zakona o prebivalisštu. Mi ovim prijedlogom nastojimo da im to pravo vrsatimo, izjavio je Ramić.

Međutim, zastupnik SNSD-a Milorad Kojić je ovaj prijedlog nazvao diskriminacijom, a iz njegove diskusije je bilo evidentno da je cilj stranke čiji je zastupnik stvaranje jednonacionalnih teritorija s ciljem konačne podjele BiH.

– Mi nismo za to i smatramo da je Ustavnopravna komisija pravilno odlučila. Zašto bi nekome dali pravo da odlučuje o nekoj lokalnoj zajednici u kojoj ne žive? Ovo može dovesti i do toga da 150.000 Srba koje ste protjerali iz Sarajeva sada glasa u Sarajevu. Da li to želite? Mi to ne želimo, rekao je Kojić.

Nakon ovakve njegove diskusije uslijedile su replike koje su se odvijale u dva pravca. Jedan se odnosio na glasanje ljudi iz RS-a u Srbiji.

– Vi kao pravnik ovdje pokušavate na prvni način gopvoriti o ovome, ali očito je da koristite različite aršine. Kako ćete, recimo, Vašem šefu Miloradu Dodiku objasniti da ne treba da glasa u Beogradu u kojem ne živi. Kako ćete to objasniti svim onim ljudima  iz RS-a kojima je bio organizovan odlazak u Beograd i druga mjesta u Srbiji na glasanje, pitao je zastupnik SDA Safet Kešo.

Drugi dio rasprave o ovim izmjenama odnosio se na to ko je odgovoran za odlazak Srba iz Sarajeva nakon rata u BiH, piše Oslobodjenje.

Kešo je podsjetio da su tadašnji čelnici RS-a, ratni zločinci Radovan Karadžić u Momčilo Krajišnik pozvali Srbe da puste općine i naselja koja su reintegrisana u Sarajevo. Kojić je ponovio staru laž kako “Srbe protjerao Alija Izetbegović”. Na to je kešo podsjetio kako je upravo Izetbegović pozvao sve one “koji nisu okrvavili ruke da ostanu u svojim domovima” i nakon reintegracije Sarajeva.

Odbijen bez rasprave

Raspravu je okončao zastupnik SDS-a Darko Babalj.

– Kakve veze imaju Alija i Radovan sa izmjenama Izbornog zakona o kojima sada raspravljamo? Kakve veze sa tim ima priča o tome ko je protjerao Srbe iz Sarajeva? Ja sam prije rata živio u Sarajevu, a sada ne živim. Međutim, sada ne raspravljamo o tome, nego o izmjenama Izbornog zakona i pozivam vas da ne gubimo vrijeme, istakao je Babalj.

Na dnevnom redu je bio i prijedlog izmjena Izbornog zakona zastupnika Šemsudina Mehmedovića.  Njima je predloženo da se propiše kao obaveza da u svakom gradskom ili opštinskom vijeću bude barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ukoliko ima bar jedan takav kandidat na ovjerenim kandidatskim listama za tu lokalnu zajednicu. Međutim, kako je ovaj prijedlog već drugi put dobio negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, a zbog propisane procedure, o njemu se nije glasalo nego je po automatizmu odbijen i “odstranjen” iz procedure.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: “Oni mene maltretiraju, treba ih poslati u riječ koja počinje sa p.”

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon današnjeg ročišta, u postupku koji se vodi protiv njega i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta, obratio se danas medijima ispred Suda Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik tvrdi da svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu. Dodik je također iznio niz neutemljenih tvrdnji.

“Ovo je nastavak montiranog procesa na bazi lažnog čovjeka i propisa, koji se zove Schmidt. Svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu Suda BiH. Tužilaštvo BiH izbjegava da iznese dokaze vezano Ankes 10 Dejtonskog sporazuma najbolje pokazuje koje je ovo montaža. I današnje svjedočenje pokazalo da je riječ o montiranom procesu. Sada vrše pritisak na Sud kako bi ubrzavao ovu priču. Imamo protiv da se ne iznose dokazi. Tužilaštvo BiH je tvrdilo da je Schmidt u skladu sa Aneksom 10, oni uporno to ne rade. Oni ne žele da priznaju da je sve lažno. Farsa se mora dovesti do kraja”, naveo je Dodik.

Potom je dodao:

“Bit će ovo zanimljivo da vidmo da je li je pravna ili politička presuda. Upućujem javnost da pročitaju optužnicu. Zašto nas ovdje blamirate? Kakva je ovo zemlja i demokratija? Ovo nije nikakva zemlja ni demokratija i to ćemo dokazati. Mi raspoložemo informacije da kada se odlučivalo da li će biti optužnica da su bili pod pritiskom ambasade SAD. Tužilaštvo mora postupati u skladu sa zakonom i pravom. Neće moći da rade šta hoće. Prihvatam svaku odluku koja je u skladu sa pravom. Odluke koje su u volji sa pojedincom. Izvedite dokaze, zašto bježite to da uradite? Oni mene maltretiraju, oni su neustavni. Neustavan je i Sud i Tužilaštvo. Ja sam žrtva njihovog nasilja. Ovdje nema ni p, prava. I sve treba poslati u riječ koja počinje sa p.”, kaže Dodik

Također, medijima se obratila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.

“Ovo je politički nametnut predmet. Namjera i cilj da obavlja političke poslove. Ovdje se krši zakon. Sudski postupak nastao pritisak stranaca. Oni politički ne mogu da pobijede Milorada Dodika. Spoj političkog i pravosudnog. Meni je jasna namjera”, kazala je.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković također je prisustvovao ročištu.

“Godina dana maltretiranja i ništa novo. Osmislili su na koji način treba eliminisat Milorada Dodika iz politike. Ne nasjedajte na provokacije, ovo je projekat. Gospodo, i mi smo išli u škole. Niste toliko pametniji od nas. Budimo jedinstveni i time ćemo riješiti sve one koje nas proganjaju. Ova zgrada iz nas se svaki dan urušava. Ne drže dignitet institucije”, kaže Višković.

Podsjetimo, protiv predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik i v.d. direktor Službenog glasnika Srpske Miloš Lukić je nastavljen proces protiv njih dvojica zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta.

N1

Nastavi čitati

BiH

Čović na obilježavanju osnivanja tzv. Herceg-Bosne, skup počeo himnom Hrvatske

Published

on

By

U Mostaru je obilježena godišnjica osnivanja paradržave tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne. Obilježavanje, odnosno naučni skup posvećen ovoj temi, započelo je intoniranjem himne susjedne Republike Hrvatske.

 

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović je govoreći o stvaranju i ulozi Herceg Bosne istakao kako je to preznačajan datum za sve Hrvate.

– Uvjeren sam da nije bilo organiziranosti hrvatskoga naroda kroz HZ, a potom HB danas hrvatski narod ne bi bio u situaciji u kojoj jeste – da se bori za svoju jednakopravnost. Siguran sam također, da nije bilo organiziranosti u svim svojim sastavnicama HR HB ne bismo imali BiH – ustvrdio je Čović.

Komentirajući izjave da je HZ HB, UZP (udruženi zločinački poduhvat) Čović je rekao da je civilizacijski rat užas i da donosi probleme bez obzira na to s koje strane dolazio, ali da se treba pogledati povijesna dimenzija onoga što su činili i radili te da će onda lakše naći i odgovor.

– Svima onima koji na taj način pokušavaju komentirati HZ HB, odnosno organiziranost hrvatskoga naroda, uistinu trebaju pogledati povijesnu dimenziju onog što su činili i radili i odnosili se… Onda će biti lakše tražiti zajednički dogovor, prostor u kojem se živi osmisliti na primjereniji način, civilizacijski, za razliku od vremena kada se ratovalo i tražilo rješenje problema ili zamišljenih strategija jednoga drugoga i trećega naroda – prokomentirao je Čović.

Po njemu, odgovor je jasan – “hrvatski narod je organiziran i činio je sve da zaštiti svoj dom, narod, BiH”.

Podsjećamo, presudom Haškog tribunala u novembru 2017. godine čelnici tzv. Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).

Za svih šest osuđenika dokazano je učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Haški tribunal je u presudi u predmetu Prlić i ostali, presudio da su Tuđman i Šušak bili dio Uruženog zločinačkog poduhvata kojem je cilj bio stvaranje velike Hrvatske u granicama Banovine iz 1939. godine. Žalbeno vijeće je potvrdilo da je cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja bošnjačkog stanovništva.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Najčitanije