“Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid.

Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo”, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović za Ramazanske novine, koje izdaje Medžlis Islamske zajednice Tuzla.

S reisu-l-ulemom razgovarali su hafiz Ahmed Huskanović i Ibrahim Softić.

Ramazanske novine: Poštovani reisu-l-ulema, na samom početku želimo Vam zahvaliti što govorite za jubilarni deseti broj Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Jubileja imamo više, jedan je i trideset godina obnoviteljskog rada Muftijstva tuzlanskog, na čijem ste čelu Vi bili prvih dvadeset ratnih i poratnih godina. Molimo Vas da se osvrnete na svoj i uopće rad ovog najvećeg muftijstva i koliko je ono važno za našu Zajednicu?

Reisu-l-ulema: Godine u kojima sam bio muftija Muftijstva tuzlanskog su bile godine obnove, ne samo rada muftijstva nego ukupne obnove našeg identiteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog, ali i državnosti naše domovine. Nažalost, to su bile i godine u kojima se taj naš preporod, taj tedždid, obnova i san o slobodi pokušao ugušiti agresijom i genocidom, pa su to bile i godine borbe za opstanak, naročito na područjima naše domovine gdje je počinjen genocid.

Zajedno sa svojim saradnicima, imamima i džematlijama radili smo najbolje što smo znali i mislim da smo u tom periodu obnovili čvrste temelje našeg institucionalnog i svakog drugog slobodnog bivstvovanja i samosvijesti na kojima su oni koji su došli nakon nas, i koji će voljom Milostivog dolaziti, gradili nove bijele kule bosanske, bošnjačke i muslimanske slobode.

Ramazanske novine: Trideset godina je prošlo od vremena kada su Bošnjaci u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992 – 1995) spašavali svoje živote i domovinu. Naše sadašnje političko i životno okruženje pokazuje nam da ideologije i projekti koji su tada doveli do neslućenih ubijanja i razaranja i dalje žive i djeluju. Kako se trebamo nositi sa stalnim egzistencijalnim pitanjima i boriti za sigurniju i bolju budućnost?

Reisu-l-ulema: Nažalost, nadali smo se da će nakon genocida i drugih stravičnih zločina nad našim narodom devedesetih, koji su se, pravdi za volju, dešavali i ranije, ali su ovaj put počinjeni pred očima čitavog svijeta, zadokumentovani dok su se dešavali i presuđeni pred međunarodnim sudovima, svjetska ali prije svega naša regionalna javnost shvatiti o kako zlim ideologijama se radi i da će one biti poražene.

Nažalost, to se nije desilo. Naprotiv, ne samo da kod onih koji su planirali, proveli i kasnije pokušavali prikriti genocid i udružene zločinačke poduhvate protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao naroda nije došlo do suočavanja s prošlošću, nego oni u globalnom svijetu koji se ubrzano mijenja pokušavaju naći one koji će ih u njihovim zlim namjerama podržati, kako bi, izgleda, završili posao koji nisu mogli devedesetih.

Postoji plan da Bošnjaci nestanu kao narod, ili barem da ne budu politički suveren narod, odnosno da budu svedeni na vjersku manjinu na dijelu teritorije. Autori tog plana ne čine puno da svoje namjere skriju. Oni vrebaju svoju priliku, neko veliko novo globalno preslagivanje pa da ponove ono što su radili od vremena srednjovjekovne bosanske kraljevine, progona bosanskih patarena, istrage poturica i realizacije zle ideologije Načertanija, a to je genocidni projekat uništenja muslimana kao Drugih, a u konačnici Bošnjaka i države Bosne kao političkog okvira koji ih štiti.

Otud potreba da se veličaju ratni zločinci i njihovi politički rezultati, otud agresivna svetisavizacija i donekle ustašizacija kulturnog, obrazovnog i medijskog prostora, svakodnevno ponižavanje, ismijavanje i dehumanizacija Bošnjaka koje nazivaju muslimanima kao da je to pogrdan naziv, onima kojima treba sapun, i šta sve što čujemo od najviših državnika naših susjeda i komšija.

Cilj ovog hibridnog rata je održati zlu ideologiju živom, dok se ne ukaže povoljna prilika da ta mržna koju svakodnevno siju ne postane gorivo nekog novog sukoba i ne daj Bože novog genocida. Sve ovo nas s razlogom zabrinjava kao narod i kao Zajednicu vjernika. Islamska zajednica se ne miješa u politiku, niti to želi, ali dijeli strahove svojih pripadnika i ja kao reisu-l-ulema imam obavezu da o tim strahovima javno progovorim”, rekao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Kompletan intervju pročitajte na OVOM linku.