Connect with us

BiH

Potresno svjedočenje Zehre koja je preživjela Živu lomaču: “Ljudi su živi gorjeli, svi su jaukali, ne mogu opisati ono što sam tada čula”

Published

on

Prije 31 godinu u Višegradu su počinjeni neki od najvećih ratnih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Zločin poznat kao Živa lomača desio se 14. juna 1992. godine kada su pripadnici paravojne formacije Osvetnici, na čelu sa najokrutnijim zločincima iz Višegrada Milanom i Sredojem Lukićem, natjerali oko 70 bošnjačkih civila u kuću Adema Omeragića, u Pionirskoj ulici u Višegradu, većinom žene i djecu, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću.

 

U kuću su ubacili granatu, te pucali na one koji su pokušali spasiti se bijegom kroz prozor. Većina žrtava je bila iz sela Koritnik gdje su po njih došli Lukić i Vasiljević i naredili im da uđu u autobuse, koji su navodno trebali ići za slobodnu teritoriju – Kladanj. Najmlađa žrtva je imala svega dva dana.

Samo dvije sedmice kasnije, 27. juna, izvršen je sličan zločin. Tada je zapaljeno 70 bošnjačkih civila u kući Mehe Aljića, u naselju Bikavac u Višegradu. O strahotama na Bikavcu je pred Haškim tribunalom svjedočila Zehra Turjačanin. Spaljivanja civila vršena su na još desetak drugih lokacija.

 

Zehra Turjačanin, jedina preživjela iz kuće u višegradskom naselju Bikavac, na suđenju Milanu i Sredoju Lukiću opisala je “kako je to kada te živog zapale”. Svoje potresno svjedočenje o živoj lomači na Bikavcu u kojoj je izgorjelo više članova njene porodice a ona sama zadobila teške opekotine završila je riječima: “Još sam živa, život je lijep i ja još uvijek želim živjeti punim životom.”

“Ja moram da živim”, rekla je Zehra Turjačanin kada joj je rečeno da su “lijekovi potrebniji drugima” jer ona svakog trenutka može umrijeti od posljedica teških opekotina zadobijenih u kući koju su u višegradskom naselju Bikavac 27. juna 1992. godine zapalili Milan Lukić i njegovi “Beli orlovi”. Šesnaest godina nakon zločina došla je u Hag kako bi na suđenju Milanu i Sredoju Lukiću svjedočila o tome “kako je to kada te živog zapale”.

 

“Kad tijelo poliješ benzinom i zapališ ono gori”, rekla je svjedokinja opisujući ubistvo dvojice Bošnjaka u Višegradu u junu 1992. godine. Noćima je sa balkona svoje kuće posmatrala ubistva bošnjačkih muškaraca na višegradskom mostu i bacanja njihovih tijela u Drinu. “Atmosfera je bila čudna, ljudi su pričali da se nešto događa, vladao je strah”, navela je.

U predvečerje 27. juna 1992. godine pred njenu kuću na Bikavcu u automobilu iz kojeg je treštala “nacionalistička” muzika dovezao se Milan Lukić sa grupom vojnika. U kući su se nalazile još i njena majka, dvije sestre i snaha sa svojom djecom, te komšinica i njena maloljetna kćerka. Lukić i njegovi ljudi su ih najprije izveli van, a potom, uz objašnjenje da su “organizovali konvoj za Bajnu baštu”, sproveli u kuću Mehe Aljića.

Iako u sudnici nije prepoznala Milana Lukića, svjedokinja je sigurna da je upravo on sa svojim “Belim orlovima” upao u njenu kuću na Bikavcu. Tvrdi da ga je dobro poznavala pošto su išli u istu srednju školu i često se viđali na odmorima. Njen brat je, kako je navela, s Milanom Lukićem sjedio u istoj klupi. Prisjetila se da joj je Milan Lukić, kada su ih uvodili u Aljićevu kuću, prišao i strgnuo s vrata zlatni lančić.

Nažalost, u toj kući je bilo mnogo djece“, rekla je svjedokinja i dodala da najmlađe od njih nije imalo ni godinu dana. Većinom su bile mlade žene sa djecom, a pored njih je bilo i starijih muškaraca i žena. Srpski vojnici su izvana najprije kamenjem porazbijali prozore, a onda ubacili ručne bombe. Neko vrijeme su pucali po ljudima koji su se nalazili u kući, a potom su je zapalili. “Ljudi su živi gorjeli, svi su jaukali, naprosto ne mogu opisati ono što sam tada čula“, rekla je svjedokinja.

Kada je plamen zahvatio i njenu odjeću svjedokinja se sa jednom od sestara uspjela probiti do ulaznih vrata, ali su ona spolja bila blokirana teškim, željeznim garažnim vratima. Ona sama se nekako uspjela provući kroz mali otvor na vratima, dok je sestra ostala u kući. Bježeći prema kućama na Mejdanu, vidjela je srpske vojnike kako leže na travi i piju.

Uprkos teškim opekotinama na licu i rukama, svjedokinja se nakon nekog vremena vratila na Bikavac i išla od kuće do kuće upozoravajući ljude na ono što im se može dogoditi, a u posljednjoj od njih je i ostala. Sutradan ujutro je otišla u zapovjedništvo srpske vojske i, očajna, tražila da je strijeljaju. Niko joj nije pružio nikakvu pomoć, a nakon jedanaest dana jedan od srpskih vojnika ju je upozorio da bježi pošto Milan Lukić zna gdje se nalazi i namjerava doći da je dokrajči.

Foto: Prtscr / Youtube: Zehra Turjačanin nakon zločina

Svjedokinja se, nakon tog upozorenja, s preostalim muslimanima iz Višegrada pješice uputila prema Međeđi. Izdržala je uprkos dijagnozama ljekara da je “na pragu smrti” i da se na nju ne isplati trošiti lijekove. Zbog opekotina i rana koje su se u međuvremenu inficirale u Međeđi je nije prepoznao ni muž njene najbolje prijateljice koji ju je dobro poznavao. On je, inače, u ovom predmetu svjedočio pod pseudonimom VG-32.

“Još uvijek sam živa. Život je lijep i ja još uvijek želim živjeti punim životom”, rekla je Zehra Turjačanin koja je svoj iskaz na suđenju Milanu i Sredoju i Lukiću dala na francuskom jeziku. U Francuskoj, gdje se već godinama liječi, je pronašla “svoju novu domovinu” u kojoj nastoji da zaboravi sve što joj se dogodilo na Bikavcu 1992. godine.

Za zločine u Višegradu suđeno je pred međunarodnim i sudovima u Bosni i Hercegovini. Haški tribunal je osudio Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, Sredoja Lukića na dvadeset i sedam godina, te Mitra Vasiljevića na petnaest godina zatvora.

Radiosarajevo.ba

BiH

Fadil Novalić slavi u zatvoru: “Dragi moji prijatelji, obradovala me je ova vijest”

Published

on

By

Presuđeni bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić u srijedu, 22. januara ponovo se oglasio na društvenoj mreži Facebook.

Ovaj put se pohvalio brojem pratitelja na društvenim mrežama.

 

“Dragi moji prijatelji, obradovala me je vijest da moja stranica ima 45.000 pratitelja. Hvala Vam”, napisao je.

 

Podsjetimo, Novalić, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe prilikom javne nabavke medicinskih respiratora iz Kine tokom pandemije koronavirusa izdržava četverogodišnju zatvorsku kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine, u Vojkovićima.

Nastavi čitati

BiH

Oglasio se SDP o protestima: “Većina je za minimalnu platu, nastavljamo borbu”

Published

on

By

U toku trajanja protesta poslodavaca ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) oglasio se SDP. Iz ove stranke su na Facebooku objavili fotografiju uz kratku poruku, piše Klix.
“Većina je za minimalnu platu. SDP će nastaviti borbu za radničko dostojanstvo”, naveli su iz SDP-a.Kao glavni zahtjev poslodavaca navedena je hitna suspenzija i revizija odluke o minimalnoj plati na način da 700 KM bude oporezivo, a 300 KM neoporezivo.

Pozvali su parlament na odgovornost i da sankcionišu djelovanje premijera Nermina Nikšića (SDP).

Prema posljednjim procjenama protestu je prisustvovalo između 1.000 i 2.000 osoba.

Nastavi čitati

BiH

Poduzetnik Šaban Efendić: Neka smanje oporezivi dio, a mi ćemo podići dodatno plate radnicima

Published

on

By

Poduzetnik Šaban Efendić jedan je od mnogobrojnih poslodavaca koji su danas došli na protest pred zgradu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u Sarajevo.

On je u izjavi za Klix.ba kazao da se odazvao protestu kako bi podržao zahtjeve privrednika koji su upućeni Vladi FBiH.

“Vlada FBiH bi trebala da razgovara s nama, da se konsultuje s nama, mi smo ti koji punimo budžete, a ne da preko noći donose odluke kao u nekim komunističkim sistemima ili autokratnim gdje autokrata preko noći donese neku odluku i kaže: ‘Mora biti ovako'”, kaže Efendić.

Dodaje da je privreda u BiH izdržala i veće namete i da je tek odnedavno situacija poboljšana te je privrednike strah pogoršanja.

“Očigledno da žele da pune budžete i krpe rupe. Mi nismo protiv ove minimalne plate, plata neka ide i više. Ovo što se oporezuje, neka se smanje oporezivi dio za 200 ili 300 maraka, a mi ćemo još više podići platu radnicima”, poručuje Efendić.

Mnogi od privrednika zbog straha od inspekcije nisu htjeli pred kamere. Kažu da su u posljednjem periodu izloženi velikom pritisku.

Na protestu je bio manji broj radnika te su većinom prisustvovali poslodavci.

Nastavi čitati

BiH

Poslodavaci pred Vladom FBiH u Sarajevu blokirali saobraćaj: “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”

Published

on

By

U toku su veliki protesti poslodavaca pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Protest se održava zbog odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM koju je Vlada donijela, a istovremeno nije smanjenja stopa doprinosa, piše Faktor.
Okupljeni su blokirali saobraćaj. Skandiniraju “Nametnuti izađi”. Među transparentima su natpisi “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”, “Veća plaća Da skupi Tuarezi Ne”, “Udruženja vam poručuju: Od vrlih nameta, nema salameta”…
Nastavi čitati

BiH

Raspodjela 592 miliona KM: Objavljeno ko će sve u FBiH dobiti povišice i veća primanja

Published

on

By

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je budžet za 2025. godinu u iznosu od 592 miliona KM, koji je usmjeren na unaprjeđenje socijalne zaštite i pružanje podrške najranjivijim kategorijama društva.

Najveći dio budžeta, 531 milion KM, namijenjen je podršci najranjivijim članovima društva, među kojima se posebno izdvajaju sredstva za naknade osobama s invaliditetom u iznosu od 285 miliona KM. Za naknade civilnih žrtava rata, odnosno ranjene civile, roditelje ubijene djece i žrtve ratnog zločina silovanja, obezbijeđeno je 26 miliona KM, dok je za naknade roditeljima njegovateljima, koji brinu o članovima porodice sa 100 postotnim invaliditetom, predviđeno 39 miliona KM, što omogućava mjesečnu naknadu od 1.000 KM, u odnosu na 619 KM u protekloj godini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Posebna pažnja za djecu

Posebna pažnja posvećena je djeci, pa je za dječiji dodatak osigurano 166 miliona KM, što će omogućiti isplatu od 190 KM po djetetu za oko 70.000 djece u Federaciji. Također, za svako novorođenče u Federaciji BiH predviđena je jednokratna podrška od 1.000 KM, za što je osigurano 15 miliona KM.

Podrška penzionerima kroz različite programe iznosi 2,24 miliona KM, od čega su dva miliona KM namijenjena za banjsko liječenje i rehabilitaciju, dok su dodatna sredstva usmjerena na podršku radu udruženja i organizacija koje zastupaju prava ove populacije.

S ciljem jačanja kapaciteta centara za socijalni rad u Federaciji BiH izdvojeno je 3,7 miliona KM, što uključuje sredstva za administrativnu obradu socijalnih davanja po federalnim propisima u iznosu od 1,7 miliona KM, dok je dva miliona KM predviđeno za infrastrukturne projekte koji će unaprijediti uslove rada ovih ustanova.

Za razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama planirano je šest miliona KM, od čega su značajna sredstva usmjerena za podršku u radu javnih kuhinja, domova za djecu bez roditeljskog staranja i domova i dnevnih centara za starije osobe, dnevnih i servisnih centara za djecu i osobe sa invaliditetom i teškoćama u razvoju, kao i za podršku organizacijama koje rade na poboljšanju položaja djece i osoba s invaliditetom.

Posebnu pažnju Ministarstvo je i ove godine posvetilo zaštiti žena i djece žrtava rodnozasnovanog nasilja, za što je i u 2025. godini planirano 1,5 miliona KM.

Socijalno zbrinjavanje

Za ustanove trajnog socijalnog zbrinjavanja osigurano je pet miliona KM, od čega će dva miliona KM biti usmjereno na unaprjeđenje usluga, a tri miliona KM na obnovu postojećih i izgradnju dodatnih objekata.

Za program podrške zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva planirano je 28 miliona KM, uz poseban fokus na dugotrajno nezaposlene, žene i osobe s invaliditetom.

U 2025. godini za organizaciju i obilježavanje Dječije nedjelje u gradovima Federacije BiH predviđeno je 200.000 KM, dok je za podršku stanovništvu kroz programe Crvenog krsta planirano 830.000 KM, od čega dio sredstava za socijalno ugrožene porodice i pakete podrške porodiljama, a dio za provođenje programa zapošljavanja i pružanja socijalnih usluga u kući, gerentodomaćica.

Osim navedenog, Ministarstvo je osiguralo 500.000 KM za osnivanje Porodičnog fonda, kao i isti iznos za uspostavljanje Zavoda za socijalnu zaštitu, čime se dodatno jača institucionalni okvir socijalne zaštite u Federaciji BiH.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da ovaj budžet nije samo finansijski okvir, već i poruka da država prepoznaje i aktivno odgovara na potrebe svojih građana, piše Fokus.

– Svaka stavka našeg budžeta odražava našu posvećenost pružanju sigurnosti i podrške građanima, naše nastojanje da prepoznamo potrebe u društvu i adekvatno ih podržimo. Ovaj budžet je, s jedne strane pokazatelj brige o najugroženijima, a s druge, naša vizija razvoja sistema socijalne zaštite i osnaživanje usluga u lokalnim zajednicama – poručio je ministar Delić, navodi se u saopćenju.

Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, koliko je to u novcu mjesečno u ovoj godini?

Published

on

By

U Federaciji BiH i dalje postoje poslodavci koji ne uplaćuju redovno doprinose za penzijsko uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju. Iz tih razloga ljudi se odlučuju da sebi uplaćuju staž.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2025. godini je 359,89 KM, a koji je baziran na prosječnoj plaći iz 2024. godine – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.
U prošloj godini dobrovoljno osiguranje iznosilo je 329,63 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje, Kvesića smo pitali zašto.
– Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opću zdravstvenu sposobnost – kazao nam je Kvesić.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIOFBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije