U cijeloj BiH se očekuje odluka iz Lyona da li će Interpol raspisati međunarodnu potjernicu za predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Za njim je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, jer se nije odazvao pozivu na saslušanje koje mu je uputilo Tužilaštvo BIH.
Zahtjev za raspisivanje međunarodne potjernice Sud BiH je uputio nakon što je Dodik, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, napustio BiH i preko Srbije otišao u Izrael. Nakon što je praktično izbačen sa Konferencije o holokaustu, Dodik je, opet preko Srbije, umjesto u Bih, otišao u Moskvu, piše Oslobodjenje.
Cazinjanin Ramiz Huremagić, ekspert u oblasti kriminologije, koji je vodio više istraga u oblasti organizovanog kriminala, iznosi pretpostavku da bi Interpol mogao odbiti zahtjev naše zemlje za raspsivanje međunarodne potjernice.
– Prema Statutu i Pravilima Interpola, krivična djela koja se tiču ustavnog uređenja i napada na ustavni poredak, odnosno djela koja spadaju pod širi generički okvir neustavno oduzimanje vlasti (kao što je državni udar) obuhvataju svaku promjenu vlasti u zemlji koja se ne dešava u skladu sa procedurama predviđenim zakonima zemlje koja traži raspisivanje međunarodne (crvene) potjernice. A sve ovo vezano za neposrednu primjenu odredbi člana 2. – Osigurati i promovirati najširu moguću međusobnu pomoć između svih organa kriminalističke policije[…]
U duhu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i člana 3. Statuta Interpola – Strogo je zabranjeno da Organizacija preduzima bilo kakvu intervenciju ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera.
U slučaju Milorada Dodika, prevashodno se radi o primjeni člana 3. Statuta.
S obzirom da Interpol odlučuje o svakom slučaju posebno, ovaj će slučaj biti jednako tretiran. S obzirom na dosadašnju praksu Interpola, moguće je očekivati da Generalni Sekreterijat Interpola odbaci zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem, i to ne bi bilo ništa iznenađujuće, s obzirom na pravila i procedure, te dosadašnju istoriju sličnih slučajeva.
Organizacija je posebno osjetljiva u predmetima koji se odnose na neustavno preuzimanje vlasti i/ili društvene/građanske/političke nemire koji predstavljaju izazove u pogledu poštovanja člana 3. Statuta.
Međutim, mogu postojati izuzeci. Ključni element za procjenu je potencijalna veza između zahtjeva i situacije u zemlji. Zahtjevi koji se odnose na krivična djela iz općeg dijela krivičnog prava koja se dešavaju prilikom neustavnog preuzimanja vlasti ili izazivanja nemira, ali nisu u vezi s tom situacijom, vjerojatnije je da će se smatrati usklađenima. Ovo može uključivati i zahtjeve koji su djelimično povezani sa neustavnim preuzimanjem vlasti i/ili nemire, koristeći ga kao pokriće za činjenje „redovnih“ krivičnih djela, pojasnio je Huremagić na Facebooku.
