USK
‘Pravo na pravdu’ u Bihaću: Transparentnost i efikasnost pravosuđa i procesuiranje trgovine diplomama u USK
U Bihaću je danas održana javna diskusija pod nazivom „Pravo na pravdu“ u organizaciji Ureda Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Predstavnici pravosudnih institucija iz Unsko-sanskog kantona, civilnog društva, medija, kao i drugi građani, razgovarali su o temama iz oblasti vladavine prava, uključujući transparentnost rada pravosuđa, procesuiranje korupcije, povjerenje građana, kao i o slučajevima trgovine diplomama i korupcije u obrazovanju.
„Vladavina prava je jedna od ključnih oblasti za napredak države i upravo ona je prvi znak da li je zemlja spremna početi pregovore o priključenju Evropskoj uniji. Kandidatski status koji je dodijeljen Bosni i Hercegovini u decembru prošle godine je bio podstrek i dokaz da Evropska unija zaista vjeruje u evropsku budućnost ove zemlje. Nosioci vodećih pozicija, mediji, aktivisti, svako u svom polju treba preuzeti odgovornost da uradi sve što je potrebno kako bi došli do potrebnog nivoa povjerenja jedni u druge. Mislim da jedni prema drugima možemo najbolje djelovati i kroz to djelovanje sučeliti mišljenja i vidjeti šta možemo uraditi za bržu i efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mislim da je to zasta fokus ovog vremena i da se opipljivi rezultati u napretku prema Evropskoj uniji mogu mjeriti samo ukoliko imamo kredibilno pravosuđe, kredibilne rezultate, povećan broj pokrenutih istraga, potvrđenih optužnica i najviše osuđujućih presuda sa adekvatnim sankcijama“, istakao je Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini.
Javna diskusija „Pravo na pravdu u Bihaću“ je bila prilika za konstruktivan i argumentovan razgovor o poziciji u kojoj se trenutno nalaze pravosudne institucije u Unsko-sanskom kantonu. Predstavnici civilnog društva i medija su naglasili važnost objavljivanja informacija javnosti o radu sudova i tužilaštava, i istakli da upravo nedostatak jasnih informacija može otežati pristup pravdi i uticati na povjerenje građana i građanki u pravosudni sistem.
Podaci koje su predstavili moderatori događaja, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala i Denis Džidić iz BIRN-a BiH, pokazali su da je značajno povećan broj prijava korupcije u Unsko-sanskom kantonu u 2022. godini u usporedbi s prethodnim godinama, ali i da se broj riješenih prijava također povećao u 2022. godini, što bi moglo ukazivati na veću učinkovitost u borbi protiv korupcije. Ipak, broj neriješenih prijava i dalje je relativno visok, što ukazuje na potrebu za daljnjim radom na ovom području kako bi se osigurala veća učinkovitost i smanjio broj neriješenih slučajeva.
Fadila Amidžić, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona predstavila je rezultate rada: „Tužilaštvo je u prošloj godini radilo na 259 predmeta korupcije bez obzira na stepen korupcije, riješilo je 158 takvih predmeta od čega 7 visoke korupcije i 8 predmeta organizovanog kriminala, ostali predmeti su predmeti korupcije. Podigli smo 30 optužnica od čega je 26 iz oblasti korupcije, a četiri visoke korupcije koje su ujedno i potvrđene optužnice. Dakle, imali smo najveći broj optužnica na području cijele države što se tiče visoke korupcije. U tom pravcu dodatno smo sebi postavili strateške ciljeve tako da smo planirali povećanje riješenog broja predmeta korupcije za 5% i organiziranog kriminala i u prošloj godini smo ostvarili taj strateški cilj, odnosno ostvarili smo ga i omjeru od 114%, što znači da smo riješili više od prethodne godine, kao i u organiziranom kriminalu 74 na prema 159 predmeta“.
S druge strane, u Unsko-sanskom kantonu došlo do pojačanih napora u borbi protiv korupcije u 2022. godini. Iako je porast broja oslobađajućih presuda zabrinjavajući, stabilan broj osuđujućih presuda ukazuje na dosljednost u sankcioniranju krivičnih djela korupcije.
Vlasti Unsko-sanskog kantona poduzele su korake u borbi protiv korupcije, uključujući provjeru diploma zaposlenih u organima uprave i institucijama koje se financiraju iz budžeta kantona. Ove provjere su uslijedile nakon afere o prodaji i izdavanju nelegalno stečenih diploma u Centru za obrazovanje odraslih Multilingua u Sanskom Mostu i drugih sličnih afera.
„Bosna i Hercegovina je jako nisko kada se govori o situaciji u pravosuđu, a to pokazuje i činjenica da se dio 14 prioriteta upravo fokusira na poboljšanja stanja u pravosuđu, a posebno je značajan u tom kontekstu izmjene zakona o Visokom, sudskom i tužilačkom vijeću i usvajanjem novog zakona. Izmjene zakona se posebno trebaju fokusirati na nekoliko krucijalnih stvari: bolja imenovanja sudija i tužilaca, transparentniji proces, više disciplinskih kazni i više odgovornosti članova VSTV-a i treća stvar i vjerovatno najznačajnija je uvođenje sistema kontrola imovinskih kartona sudija i tužilaca kako bi se utvrdilo da li neki od njih imaju određena sredstva, određene nekretnine ili imanja koja ne mogu opravdati. Upravo su to stvari koje su važne da se adresiraju“, istakao je Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organizovanih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom periodu organizuje niz tematskih događaja na temu vladine prava u različitim gradovima u BiH. Nakon Zenice i Bihaća, javne diskusije će biti organizovane u Livnu, Istočnom Sarajevu, Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci. Cilj ovih događaja je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.
– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.
Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
U Sanskom Mostu jučer je pronađeno tijelo mlađeg muškarca u automobilu, potvrđeno je za portal „Avaza“ iz MUP-a USK.
Obavljen je uviđaj i radi se na utvrđivanju uzroka smrti.
– Obdukcija beživotnog tijela bit će obavljena sutra kada će se znati tačan uzrok smrti – rečeno je za „Avaz“ iz MUP-a USK.
Ovaj događaj nije povezan sa poplavama u Sanskom Mostu.
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”
U protekla 24 sata u Cazinu zabilježene tri saobraćajne nesreće, ima ozlijeđenih
Na ahiret preselila Kudić (rođ. Kukić) Đula
Na Ahiret preselio Ahmetašević (Mumin) hadži Sejdo
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!