Connect with us

BiH

Premijer Kantona 10: BiH je formalno-pravno međunarodni protektorat, federalizacija je jedino rješenje

Published

on

Federalizacija bez rušenja principa Dejtona je nemoguća, rekao je Vukadin

– BiH je formalnopravno međunarodni protektorat, htjeli mi to priznati ili ne. Stranci u BiH su činjenica, kazao je to Ivan Vukadin, premijer Kantona 10 i mandatar za sastav nove Vlade.

Bilo kakva nametanja visokog predstavnika nikad nisu rješenje, smatra Vukadin, naglasivši kako je to uvijek na štetu nekoga.

– Po prvi put smo imali nametanje visokog predstavnika koje nije bilo isključivo na štetu hrvatskog naroda. Ja sam i tada rekao da nisam sretan kad on treba intervenisati i kad se mi ne možemo dogovoriti i da nam je potreban međunarodni arbitar.

NOVA VLADA KANTONA 10

Uvjeren sam da ćemo do kraja ove godine uspjeti doći do nove Vlade Kantona 10, kaže Vukadin, dodavši kako su u postojećoj koaliciji donijeli odluku da sa svima razgovaraju.

– Uz HNK i SBK, Kanton 10 je treći s posebnim režimom gdje je za sastavljanje vlade potrebno dvije trećine. I to nikad nije bio jednostavan i lak posao i neće biti ni u budućnosti. Svaki put se čekalo predugo na sastavljanje vlade u ovim kantonima sa posebnim režimom. Nama je od 25 zastupnika u Kantonu 10, 17 ruku potrebno za sastav nove vlade. Na posljednjoj sjednici skupštine, rukovodstvo je mene potvrdilo za mandatara. Mi u postojećoj koaliciji, naslijeđenoj iz prošle vlade koja sada radi u tehničkom mandatu, imamo 14 ruku. Potrebne su još tri ruke da bismo napravili novu vladu – pojasnio je.

Na pitanje koga vidi kao najoptimalnijeg partnera u budućoj skupštinskoj većini, odgovara:

– I SDA i SDP su već u koaliciji. Zastupnici koji su preostali su iz nekoliko stranaka. HDZ BiH je imao pet ruku nakon izbora, sada se dogodio jedan prelazak, jedna osoba se proglasila nezavisnom zastupnicom. Mi smo preliminarno popili prvu kafu sa HDZ-om odmah dan nakon sjednice skupštine. Razgovarali smo o mogućoj saradnji i nastavit ćemo te razgovore. Razgovarali smo i sa pojedinačnim zastupnicima, Avdijom Đugumom koji je član SDP-a, ali nije bio u ovoj većini, sa predstavnicima SNSD-a, još nam ostaje razgovarati sa Josipom Tomićem, bivšim članom HRS-a. Zvat ću i Josipa Perića koji ima dva zastupnika.

Upitan o dešavanjima u HDZ-u, odnosno činjenici da je dosta mladih snaga napustilo stranku, kaže da te probleme treba rješavati rukovodstvo HDZ-a.

– Ja sam 30 godina bio član HDZ-a BiH. Sve što se tamo dešava ne želim komentarisati. Želim im uspješan rad u budućnosti i siguran sam da će, kao najjača stranka u hrvatskom narodu, uspjeti nadići sve probleme.

POTENCIJALI KANTONA 10

Govorio je i o potencijalima Kantona 10:

– Kad govorimo o potencijalima Kantona 10 i obnovljivim izvorima energije, treba jasno reći da prva dva vjetroparka koja su napravljena na području BiH, napravljena su u Kantonu 10, u Općini Tomislavgrad. Adminstracija je spora, ali nije ništa sporija u odnosu na druge države. Ono što je otežavajuća okolnost je sve ove potencijale staviti u sistem. Kako tu proizvedenu energiju prenijeti do krajnjeg korisnika. Ono što je nedostatak Kantona 10 je prijenosna mreža. To je ono o čemu bi državna, odnosno Federalna vlada, trebali povesti računa. Dosada nisu pretjerano vodili računa. Ako se to ne dogodi, i dalje ćemo pričati samo o potencijalu – pojasnio je Vukadin u intervjuu za FTV.

Dodaje da svaki nivo vlasti treba osluškivati koje su potrebe privrede.

– Dobra vlast bi trebala ići ruku pod ruku s privredom. Bez toga, bojim se da ćemo još dugo tapkati u mjestu. Mi smo opredjeljenja da pratimo šta je potrebno privredi, imamo programe koje usvajamo na vladi i pomažemo onoliko koliko su budžetske mogućnosti. Ova vlada je u ove tri godine mandata uspjela za 130 posto povećati poticaje poljoprivrednoj proizvodnji. Mogućnosti ima, treba ih znati iskoristiti. Treba biti otvoren prema ljudima koji dolaze s idejama. Domaćim privrednicima vrata trebaju biti širom otvorena, jer teško da će doći strani kapital u nekom značajnijem iznosu u Kanton 10.

O SITUACIJI U ZDRAVSTVU

– Zdravstvo je problematično u BiH kao što je problematično i u cijelom svijetu. Ako govorimo da nas svi razumiju – ‘zdravstvo je skupa igračka’ – ali bez obzira na to, moramo našim stanovnicima osigurati pristojnu zdravstvenu zaštitu, koliko god to koštalo. Ono što dodatno komplicira stanje, kada govorimo o Kantonu 10, mi smo velik kanton i jako rijetko naseljena. Imamo Kantonalnu bolnicu u Livnu i pet domova zdravlja. Ruralna područja bez pokrivenosti zdravstvene zaštite, udaljeni i od domova zdravlja i od kantonalne bolnice. To sve traži jedan poseban vid organizovanja, ali možemo reći da smo dobro odgovorili zadatku u ovom trenutku. Ići ćemo prema konsolidaciji svih zdravstvenih ustanova kako bismo pokušali jedanput krenuti s nule. S federalnim minstarstvom je saradnja dobra, ali uvijek može biti bolja. S Federalnom vladom saradnja mora biti bolja zato što smo mi dio Federacije i mi očekujemo da ona prepozna specifičnosti prostora Kantona 10.

FEDERALIZACIJA DRŽAVE

Pojasnio je i šta podrazumijeva federalizacija države, koju u programu ima stranka na čijem je čelu, Hrvatski nacionalni pomak:

– Federalizacija bez rušenja principa Dejtona je nemoguća. Federalizacija BiH je jedino rješenje, ako znamo da je BiH multinacionalna. Sastoji se od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Put BiH prema evroatlantskim integracijama i EU je federalizacija cijele države po evropskom principu. Imamo dobrih primjera u EU, kao što je Belgija, ili Švicarska, koja nije dio EU”.

Istakao je da je nedopustivo je da se četiri puta bira, kako kaže, nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda.

– Konstitutivnost je nešto što ljudi u BiH ili ne razumiju, ili ne žele razumjeti. Najveća odgovornost je na onim najmnogobrojnijim. Oni trebaju razumjeti da je narod konstitutivan pa makar bio samo jedan član tog naroda. Konstitutivnost je temelj ustava BiH. Mislim da je miješanje jamaca Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH potrebno i dobrodošlo, zato što su u vremenu potpisavanja sporazuma te države jamčile za opstojnost BiH, ali ne u ovakvom obliku. Od 1995. do danas se puno toga izvornog što je u Dejtonu potpisano i kroz izmjene nametnute od strane visokih predstavnika izbornog zakona, događalo na štetu konstitutivnosti hrvatskog naroda. Predstavnici Republike Hrvatske su jedini zagovornici puta BiH u EU, i držim da imaju pravo to komentarisati – zaključio je Vukadin.

BiH

Nikšić: Imamo jasan plan, izložit ćemo ga poslodavcima

Published

on

By

Plan postoji, čekamo odgovor poslodavaca, poruka je federalnog premijera Nermina Nikšića nakon odluke o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.

Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.

“Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede”, kaže Nikšić.

Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.

Nastavi čitati

BiH

Gorica Dodik “čestitala” suprugu na sankcijama: “Sad smo oboje na crnoj listi”

Published

on

By

Gorica Dodik, kćerka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorad Dodika, “čestitala” je večeras svome suprugu Pavlu Čoroviću što se našao zajedno s njom na “crnoj listi” SAD-a.

“Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo zvanično oboje na crnoj listi”, napisala je Gorica Dodik na zvaničnom profilu na X-u.

 

Američko Ministarstvo finansija uvelo je u petak sankcije protiv 13 državljana iz Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, “antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

Među sankcionisanim osobama je i Pavle Čorović, državljanin BiH i Srbije, suprug Gorice Dodik, koja je već pod američkim sankcijama. On je direktor kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je povezana s porodicom Dodik, a sankcionisan je jer je primio značajne finansijske beneficije iz budžeta RS.

Ministarstvo finansija SAD-a je Čorović sankcionisalo prema Izvršnoj naredbi 14033 (E.O. 14033), jer direktno ili indirektno kontroliše kompaniju Global Liberty.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: RS neće pokleknuti, naša politika zasnovana na hrišćanskim vrijednostima pokazala se kao ispravna

Published

on

By

Nakon što je danas američko ministarstvo finansija objavilo nove sankcije za funkcionere iz bh. entiteta Republika Srpska, na svom nalogu na mreži X oglasio se predsjednik RS Milorad Dodik.

On je napisao kako su sankcije koje je odlazeća američka administracija uvela visokim zvaničnicima Republike Srpske samo “još jedan dokaz besmislenosti i licemjerja njihove spoljne politike, čijem debaklu svjedočimo širom svijeta”.

-Odluka o sankcijama prema Rajku Kuzmanoviću, Džerardu Selmanu, Siniši Karanu i drugim zvaničnicima Republike Srpske nije ništa drugo nego politički motivisan potez, očajnički pokušaj da se nanese zlo, destabilizuje Republika Srpska i nametne unitarni koncept Bosne i Hercegovine, suprotan volji srpskog naroda – napisao je Dodik.

Kako je dalje naveo, ovakvi potezi, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu, predstavljaju razloge “zbog kojih ih više ne žele ni američki narod ni ljudi širom svijeta”.

-Time pokazuju da su zauvijek poraženi i da su izgubili svaki kredibilitet – navodi Dodik.

-Dok se američki birači okreću liderima poput Donalda Trumpa, koji zagovaraju suverenitet i ekonomski patriotizam, odlazeća administracija koristi svoj posljednji dah da nametne sankcije i time još jednom demonstrira svoju nemoć.

Svijet će ih pamtiti samo po zlu – napisao je na X-u Milorad Dodik.

U svojoj reakciji navodi da Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao i da neće “kleknuti pred nepravdom”.

-Naša politika, zasnovana na suverenizmu, hrišćanskim vrijednostima i pravu svakog naroda da odlučuje o sebi, pokazala se kao ispravna. Prijatelji Republike Srpske širom Evrope i svijeta prepoznaju našu hrabrost i viziju – napisao je predsjednik RS.

-Odlazećoj administraciji poručujemo: Vaše vrijeme je prošlo! Republika Srpska se okreće budućnosti, saradnji s liderima koji razumiju značaj suvereniteta i ekonomskog razvoja. Naša snaga leži u jedinstvu našeg naroda i u viziji pravednog svijeta u kojem se poštuju interesi svih naroda, a ne samo privilegovanih centara moći.

Vi se ovakvi više nećete ponoviti ni Americi. I ovo, kao i sve drugo što ste pokušali da nas slomite, ostaće samo detalj kojeg ćemo se jednom sjećati.

A što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane.

Od ponedjeljka sve banke moraće da otvore račune u KM svim licima – napisao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Karan: “Sankcije su mi čast, Clinton-Bidenova administracija se ispratila na smetljište historije”

Published

on

By

I ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan (SNSD) je od jučer na američkoj listi sankcionisanih. On je među najistaknutijim zvaničnicima koji su učestvovali u aktivnostima obilježavanja neustavnog Dana RS-a.
Sjedinjene Američke Države su njega i još nekoliko osoba sankcionisale upravo zbog obilježavanja neustavnog Dana RS-a. Karan je bio predsjednik Komisije za provođenje referenduma na kojem su se građani RS-a 2016. godine izjasnili da podržavaju da se 9. januara obilježava Dan RS-a.Ustavni Sud Bosne i Hercegovine je nedugo nakon toga poništio rezultate referenduma na kojem je 99,81 posto od 56 posto onih koji su iskoristili pravo glasa podržalo obilježavanje dana RS-a 9. januara.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je godinu dana poslije podiglo optužnicu protiv Karana i još tri člana Komisije za provođenje referenduma – Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine je nekoliko mjeseci kasnije odbacio optužnicu protiv navedenih.

Osim toga, državno tužilaštvo je obustavilo istragu protiv tadašnjeg i aktuelnog entitetskog predsjednika Milorada Dodika (SNSD) i tadašnje premijerke i aktuelne predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović (SNSD), a koja se provodila također zbog referenduma.

Karan se u reakciji na američke sankcije, kojima je javnosti obznanjeno i to da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS u kojoj je i Karan, pozvao upravo na spomenuti referendum. Pozvao je i na odbranu “otadžbine za koju je živote dalo 26.048 junaka u borbi i 8.994 civila”. Kao i ostali vladajući zvaničnici, smatra da su sankcije djelo “odlazeće Clinton-Bidenove administracije”.

“Ovom odlukom oni su sebe sramno ispratili na smetljište historije, gdje trule svi agresori koje je ovaj veliki slobodarski narod poslao tokom vijekova – od otomanskih osvajača, fašista, nacista, ustaša i političkog i radikalnog islama”, poručio je Karan.

Za njega su američke sankcije “čast” te je napomenuo da je Deklaracijom Svesrpskog sabora ponovljeno da je 9. januar dan RS-a.

Nastavi čitati

BiH

Sankcije otkrile da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS-a, među njima Siniša Karan

Published

on

By

Američko ministarstvo finansija objavilo je danas novu listu sankcionisanih političara iz Republike Srpske, ali posebno su istakli da je rađeno i na planovima za otcjepljenje ovog entiteta.

Kako se navodi u saopćenju OFAC-a povodom sankcija, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan i generalni sekretar RS-a Dalibor Panić su od Milorada Dodika dobili zadatak da rade na otcjepljenju Republike Srpske.

“Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje”, navodi se u listi sankcionisanih.

Iz OFAC-a su naveli da je Milorad Dodik upravljao i planiranjem Dana RS-a 2025. godine i uputio javne dužnosnike, uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića, da podrže razne radnje u organizaciji.

“Svi ovi dužnosnici pristali su slijediti Dodikove upute i radili su na tome da događaji za Dan RS-a 2025. budu organizovani u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani u Organizacioni odbor Dana RS-a 2025. godine od NSRS-a. Unatoč opetovanim izjavama od strane Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili s ponašanjem koje podriva Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se.

Klix

Nastavi čitati

BiH

U poplavama izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće: “Ni marke od države”

Published

on

By

Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće dok se u porodičnoj kući borila s vodom i muljem. Danas vjeruje da joj je kćerka, koju nikada nije upoznala, spasila život. Nakon što je preživjela, pomogli su joj spasioci i ljekari, ali još uvijek čeka pomoć vlasti.

Četiri mjeseca nakon što se u porodičnoj kući borila za život, dvadestosmogodišnja Hanadi gleda na mjesto na kojem nije ostao ni njen temelj dok pod ruku drži muža Alena. U poplavama u kojima je 19 njenih komšija izgubilo život, Hanadi je izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće, piše Detektor.

U noći poplava početkom oktobra padala je kiša kakvu nikada prije nije doživjela. Ustala je da pojede nešto kada je čula snažan udar, koji je probudio njenog muža. Za samo nekoliko trenutaka – kojih se danas sjeća kroz maglu – voda i mulj koji su napunili sobu pritisnuli su njeno trudničko tijelo za plafon sobe.

Došla u posjetu

“Tad sam osjetila u stomaku taj pritisak, znala sam da je to to. Ja sam samo počela izgovarati šehadet, samo čekam šta će se desiti dalje. Šta je to nakon smrti, jer ja sam mislila to nema, to je gotovo”, opisuje Hanadi.

S mužem je u Donju Jablanicu s hrvatskog otoka Hvara, gdje su radili i živjeli, došla na samo nekoliko dana, da posjete Alenove roditelje u porodičnoj kući. U noći 4. oktobra sjedila je s porodicom, a onda otišla leći. Probudilo ju je jako nevrijeme.

“Baš je jaka kiša padala, sijevalo, ja ne znam kad je onako sijevalo, svaku sekundu je samo blicalo”, prisjeća se Hanadi.

Tada je voda počela nadirati kroz prozore i vrata. Dok je s mužem pokušavala izaći, voda ih je počela podizati. Tada ju je muž podigao na krevet. Ona se prisjeća da je tada mislila da će sigurno umrijeti. U tom trenutku kuća je počela da se ruši.

“Kako je pukla kuća, njih je razbacalo sve okolo, ali ja sam ostala”, kaže Hanadi.

Tada su je nanosi počeli nositi, i kaže da se samo pustila jer nije mogla uraditi ništa. Kada se zaustavila, ugledala je sklonište, ali joj je trebalo nekoliko sati da dođe do njega iako nije bila daleko.

“Ne osjetim ja neku bol, ali je toliko hladno, taj adrenalin, taj strah, baš čovjek u toj situaciji samo gleda da se izvuče, gledam da se izvučem – nema gdje, samo gore vidim neke lampe svijetle, nešto, ali ja se ne mogu zaderati. U mene su tri rebra bila slomljena, ja se ne mogu zaderati, em što me ne čuje od bujice, em što nemam snage toliko da se zaderem”, prisjeća se ona.

U zoru su je pronašle komšije. Tada je saznala da su njen muž i porodica preživjeli. Hanadi su morali odvesti u bolnicu u Mostar na pregled.

“Imala sam tri slomljena rebra, probijenu plućnu maramicu, hitan carski rez je bio”, kaže Hanadi.

“Ja nju nisam vidjela, nisam je dodirnula, nisam je osjetila, nisam je pomirisala, znači ništa”, kaže ona o kćerki koju je izgubila u stomaku.

Frustira je odnos države

Danima nije mogla spavati i kaže da su joj se vraćale slike bujice, vode i kuće. U Donju Jablanicu se ne planira vratiti i sa suprugom želi živjeti u Mostaru.

Tri mjeseca od poplava frustira je odnos države u kojoj živi. Podaci koje je prikupio Detektor pokazuju da Jablanica i druge poplavljene općine još nisu počeli dijeliti pomoć građanima koju su prikupili kroz donacije.

Osim pomoći ljekara i donacija građana kroz humanitarnu organizaciju Pomozi.ba za kupovinu kuće, Hanadi kaže da još nikada nisu dobili bilo kakvu pomoć od vlasti iako su skupljene stotine hiljada maraka donacija.

“Dovoljno vam je, znači, to da smo mi o svom trošku morali sve dokumente nanovo vaditi. Sve – lične, vozačke, sve što je trebalo – sve je išlo o našem džepu, ne o državnom. Eto, da su nam bar to pokrili, nisu ni to”, kaže Hanadi.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije