U PONEDJELJAK je inauguracijom započeo drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa (78), a posebna pozornost usmjerena je na Melaniju Trump (54), koju mnogi od početka ističu kao netipičnu prvu damu. Rođena u Sloveniji, Melania je prije dolaska u SAD radila kao model, a dijelovi njezine prošlosti često su bili predmet medijskih rasprava.

“Netradicionalna” prva dama

Melania je ranije tvrdila da je posvećena suprugu i njegovom uspjehu, a često ju se uspoređuje s nekadašnjim prvim damama poput Jackie Kennedy. I sama je 1999., kada je Donald Trump prvi put nagovijestio kandidaturu za predsjednika, izjavila: “Bila bih vrlo tradicionalna, poput Betty Ford ili Jackie Kennedy”, prenosi BBC. Međutim, zbog njezine prošlosti, mnogi je nazivaju netradicionalnom prvom damom.

Melania Trump rođena je u Sloveniji i karijeru je započela kao model. Njezine fotografije iz ranih dana karijere, uključujući i one gdje je pozirala gola, ponovo su isplivale u vrijeme predsjedničke kampanje Donalda Trumpa 2016. godine. No, Melania je nedavno preko društvenih mreža odlučila obraniti taj aspekt svoje prošlosti, naglašavajući umjetnički značaj svojih modnih angažmana. U videu koji je objavila izjavila je: “Zašto ponosno stojim iza svojih fotografija? Pitanje je zašto mediji biraju kritizirati slavljenje ljudskog tijela u modnim snimkama? Umjetnost ljudskog oblika stoljećima izaziva divljenje i duboke emocije, a tijelo bismo trebali poštovati kao snažan izraz samog sebe.”

Pozirala za više časopisa

Melania je tijekom manekenske karijere sudjelovala u nekoliko fotografskih snimanja na kojima je bila potpuno gola. Tako je 1995., s 25 godina, pozirala gola za francuski časopis Max, a fotografije je snimio francuski fotograf Alé de Basse­ville, prenosi Yahoo Lifestyle. U siječnju 2000. godine Melania je snimljena za britanski časopis GQ, gdje je pozirala u privatnom zrakoplovu Donalda Trumpa, odjevena samo u dijamantni nakit i metalne lisice. Ove fotografije također su ponovo objavljene tijekom kampanje 2016. godine.

Pojedini mediji, poput britanskog Daily Maila, u svojim su izvještajima implicirali da je Melania 1990-ih radila kao seksualna radnica. Zbog tih je navoda Melania podnijela tužbu protiv Daily Maila, koji je kasnije platio odštetu i službeno se ispričao.

Radi na izdavanju autobiografije

Njezin ured najavio je izdavanje autobiografije pod nazivom Melania, koja će biti objavljena u listopadu. Knjiga je opisana kao inspirativna priča o ženi koja je, unatoč preprekama, pronašla vlastiti put.

Iako je često bila u fokusu medija zbog svoje prošlosti, Melania je kao prva dama vodila povučen život. Tijekom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, ali i nakon njega, rijetko se pojavljivala na političkim događajima, birajući umjesto toga posvetiti se podizanju njihovog sina Barrona. Međutim, uoči prošlogodišnjih izbora, Melania je dala naslutiti povratak u javni i politički prostor, objavljujući niz videa na društvenim mrežama s političkim porukama.

Odrasla u Sloveniji

Melania je odrasla u industrijskom gradu Sevnici u bivšoj Jugoslaviji, a od malih je nogu pokazivala interes za umjetnost i modu. Njezin otac Viktor radio je kao prodajni zastupnik automobila, dok je majka Amalija radila u modnoj industriji, izrađujući dječju odjeću.

To je imalo presudan utjecaj na Melaniju, koja je već u tinejdžerskim godinama započela s modelingom. “Uvijek sam se divila majčinoj sposobnosti da od običnih komada tkanine stvori prekrasne haljine. To me inspiriralo da i sama poželim biti dio svijeta mode”, prisjetila se jednom u intervjuu za Vogue.

U Ljubljani se počela baviti manekenstvom nakon što je osvojila titulu prve pratilje Miss Slovenije 1992.

Melania je studirala dizajn i arhitekturu na Sveučilištu u Ljubljani, no napustila je fakultet kako bi nastavila s modelingom. Već sredinom 90-ih njezina karijera poprimila je međunarodne razmjere te se preselila u Milano i Pariz, gdje je radila s velikim modnim kućama.

Dolazak u SAD i susret s Trumpom

1996. Melania se preselila u New York, što je označilo prekretnicu u njezinu životu. Radeći u SAD-u, dobila je priliku raditi s prestižnim modnim magazinima, uključujući Vogue i Vanity Fair. No ključni trenutak dogodio se 1998. godine, kada je upoznala Donalda Trumpa, tada već etabliranog poslovnog mogula i medijsku ličnost.

Donald i Melania zaručili su se 2004. godine, a vjenčali su se u siječnju 2005. godine na ceremoniji u Palm Beachu na Floridi.

Pažnju je privukla šeširom

Podsjećamo, Melania se u ponedjeljak pojavila na inauguraciji supruga Donalda Trumpa u kaputu vrijednom više od 4100 eura, a kombinaciju je upotpunila upečatljivim šeširom američkog dizajnera Erica Javitsa.

Njezin šešir privukao je pažnju gledatelja koji su pohrlili na društvene mreže kako bi komentirali njezino izdanje, a neki su iskoristili priliku za šalu. Od usporedbi s likom Hamburglara iz McDonald’sove reklame, komentara da “izgleda kao da je u koroti”, pa sve od usporedbi s pjevačem Michaelom Jacksonom, dobre sprdnje nije nedostajalo.

Index.hr

MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.

Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.

Maslinovo ulje

Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL “lošeg” kolesterola i povećanju HDL “dobrog” kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. “Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto”, ističe dijetetičarka.

Masna riba

Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Lisnato zeleno povrće

Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.

“Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti”, tvrdi dijetetičarka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.

Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.

Rajčice

Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice “sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti”.

Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.

Mahunarke

Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.

Bobičasto voće

Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

“Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka”, zaključuje dijetetičarka.

INDEX.HR

SVAKI automobil podložan je hrđanju. Iako je hrđu u pravilu moguće sanirati, postoje automobili koje je hrđa doslovno “pojela”. Nevjerojatan video objavljen na Instagramu pokazuje koliko hrđa može pojesti automobil.

Riječ je o jednom vlasniku Ford Focusa u SAD-u koji je odlučio odvesti svoj auto u servis, a mehaničari su ostali u tolikom šoku da su morali snimiti video koji su dosad pogledala dva milijuna ljudi.

Vlasnik Forda je rekao da mu je nešto lupalo u vožnji, a zvuk se s većom brzinom dodatno pojačavao. Kada su mehaničari digli auto, imali su što vidjeti. Donja strana je potpuno korodirala.

Karoserije modernih automobila tvornički su dobro zaštićene te uglavnom nisu pretjerano podložne hrđanju, ali za razliku od njih, kritična mjesta poput spojeva, kao i mehanički dijelovi podvozja, poput mosta i vilica, itekako jesu. Ako vidite nekoliko oksidiranih područja, ne paničarite, ali svakako dogovorite termin kod stručnjaka za sanaciju. Kod većih oštećenja pomaže isključivo kvalitetna zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi), piše Autoklub.

Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.

Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.

“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.

Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.

Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.

Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.

Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.

Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.

Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.

Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.

U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.

U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.

Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.

Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.

Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.