Connect with us

USK

Problemi malinara u USK: Više se ne isplati proizvoditi, jer dok beraču platite marku, uložite u repromaterijal…

Published

prije 1 mjesec

on

Prema riječima predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća, prošle godine proizvođači su kilogram maline prodavali po dvije i po KM, što je izazvalo velike gubitke i odustajanje mnogih od daljeg uzgoja
Ove godine će u Unsko-sanskom kantonu (USK) za oko 40 posto biti manja proizvodnja maline u odnosnu na prošlu, a razlog je niska otkupna cijena, kaže Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća.
Prema riječima Mahmutovića, prošle godine proizvođači su kilogram maline prodavali po dvije i po KM, što je izazvalo velike gubitke i odustajanje mnogih od dalje proizvodnje.
– Slušam ovih dana Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemala Hrnjića, koji je uvjetovao otkupljivače time da će prvo morati isplatiti proizvođače, pa tek onda ostvariti pravo na podsticaje. Međutim, to nama proizvođačima malo znači kada je cijena ploda jako niska. Više se ne isplati proizvoditi, jer dok beraču platite marku, uložite u repromaterijal i sredstva za održavanje biljaka, proizvođaču ne ostaje ništa, on je u totalnom minusu – navodi Mahmutović.
Proizvođači bi bili zadovoljni kada bi otkupna cijena kilograma maline bila između četiri i pet KM, ali ona ne odgovara otupljivačima, koji kako kaže Mahmutović, ili ne mogu prodati plod po višoj cijeni, ili manipulišu, piše Faktor.
– Dok su dobro zarađivali, pravili su i korekcije cijena, čime bi pomogli i proizvođačima. Ali, toga više nema. Ne znam kome se isplati na ovaj način proizvoditi, osim onima koji su familijarno vezani za otkupljivače, pa su donekle sigurni – dodaje Mahmutović.
Nekada je USK bio jedan od najvećih proizvođača maline u BiH. Prema riječima Mahmutovića, to odavno nije.
– Ljudima se ne isplati, nemaju nikakve zarade, a mnogi su i u gubicima. Ili prestaju potpuno sa proizvodnjom, ili se usmjeravaju na nešto drugo. Primjera radi, zadnjih godina dobrim se pokazao uzgoj jagode, do kada će tako biti vidjet ćemo. Dok god imate siguran otkup, ulaganje i trud se isplate. Nama je otkup najveći problem, ali ne samo sa uzgojem maline, nego i sa svim drugim voćem i povrćem. Mislim da bi se svi nivoi vlasti, od države, do kantona trebali pozabaviti upravo tim problemom i kako ga riješiti – kazao je Mahmutović.
Povezane teme:

USK

VIDEO Stanje i položaj osoba s invaliditetom u USK: Praksa nezadovoljavajuća, projekti u toku

Published

prije 4 sata

on

1. Maja 2024.

By

U Bihaću je, u okviru DISC projekta, Caritas Bosne i Hercegovine zajedno s predstavnicima udruženja i organizacija osoba s invaliditetom s prostora Unsko-sanskog kantona održao info sesiju na kojoj se govorilo o pravima i položaju osoba s invaliditetom uz konstruktivne ideje kako da se upravo oni što bolje involviraju u društvo, da im se olakša participacija, ali i da se njihov položaj maksimalno poboljša. Sufinansijer projekta je i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

federalna.ba

Nastavi čitati

USK

Kamenolom “prijeti” Nacionalnom parku Una

Published

prije 12 sati

on

1. Maja 2024.

By

Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.

Šta se zna o projektu?

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.

Blizina nacionalnog parka

Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte ovdje.
Nastavi čitati

USK

Lijepe vijesti: Sanjanin Zekerijah Kerić se uspješno oporavlja!

Published

prije 12 sati

on

1. Maja 2024.

By

Iz Kantonalne bolnice u Bihaću stižu lijepe vijesti – Zekerijah Kerić, mladić iz Sanskog Mosta koji je nedavno bio u teškom stanju, sada se uspješno oporavlja.

Ajdin Hodžić nam je potvrdio da je Kerić u puno boljem stanju te da oporavak napreduje pozitivno.

S obzirom na ove dobre vijesti, akcija prikupljanja pomoći za Kerića danas se obustavlja.

Detalji o ukupnom prikupljenom iznosu i spisku donatora bit će objavljeni naknadno.

Zahvaljujemo svima koji su se uključili i pružili pomoć u ovoj situaciji, objavili su na facebook stranici MZ Tomina.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕