Connect with us

BiH

Prof. Mesihović tvrdi: ‘Uvjeren sam da Dragan Čović, slično kao i Sebija Izetbegović, nema vjerodostojan magisterij’

Published

on

Umirovljeni profesor Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru Behdžet Mesihović iznosi sumnju u vjerodostojnost akademskog obrazovanja predsjednika HDZ-a BiH

 

Izvor: Nacional.hr
Razgovarao: Boris Pavelić

 

Mostarac Behdžet Mesihović umirovljeni je profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. U listopadu prošle godine na svom profilu na Facebooku javno je iznio sumnju u vjerodostojnost magisterija predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je, prema biografskoj natuknici na službenoj internetskoj stranici HDZ-a BiH, magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Tu sumnju profesora Mesihovića ovih dana aktualizirao je mostarski portal Tacno.net.

Nacional.hr je Mesihovićeve tvrdnje pokušao provjeriti na četiri adrese: na Mašinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“, na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te u HDZ-u BiH.

Do rata, Univerzitet „Džemal Bijedić“ bio je jedina akademska institucija u Mostaru, a profesor Mesihović predavao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta. S Mašinskog fakulteta Nacional je dobio odgovor kako nam ne mogu odgovoriti je li Dragan Čović magistrirao na toj instituciji, i to zato što je cijela arhiva Mašinskog fakulteta prenesena na Strojarski fakultet Sveučilišta u Mostaru. To sveučilište, kao što je poznato, osnovano je u prvoj polovini devedesetih godina, kao “hrvatska” akademska institucija u BiH, na poticaj i uz kontrolu HDZ-a BiH te uz pomoć hrvatskih vlasti.

Sa Strojarskog fakulteta ignorirali su pitanja Nacionala ne odgovorivši na njih, a istu sudbinu doživjela su i pitanja koja smo poslali HDZ-u BiH.

S Mašinskog fakulteta u Sarajevu, kojemu smo pitanje o Čovićevu magisteriju postavili zato što kruže i glasine da Čović nije magistrirao u Mostaru, nego u glavnom gradu BiH, dobili smo odgovor da Čović na tom fakultetu nije magistrirao.

Budući da nadležne institucije odbijaju odgovoriti, Nacional je profesoru Mesihoviću ponudio da u formi intervjua objasni svoje sumnje te da iznese ključne informacije o svojoj akademskoj karijeri i ratnoj sudbini.

NACIONAL: Profesore Mesihović, predstavite ukratko svoju akademsku karijeru…

Prije rata izabran sam za redovitog profesora na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Bio sam šef katedre za matematiku na Građevinskom fakultetu, a honorarno sam radio i na Mašinskom fakultetu. Poslije rata izabran sam za profesora na sarajevskom univerzitetu. Tako da sam izabrani redoviti profesor i na Univerzitetu u Sarajevu i na Univerzitetu u Mostaru. Danas sam u mirovini.

NACIONAL: Javno ste iznijeli sumnje u vjerodostojnost magistarskog rada predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Zašto?

Uoči rata, na posljednjem magistarskom studiju Mašinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, predavao sam predmet Numerička analiza i programiranje (NAIP). Prema podacima u životopisu gospodina Čovića, on je trebao pohađati i položiti taj predmet, ali se nikada nije pojavio na nastavi niti je položio NAIP. Predavao sam sam, nisam imao suradnika, pa Čović taj predmet nije mogao položiti ni kod koga drugoga nego kod mene. Ako nije položio NAIP, nije mogao ni magistrirati. A u njegovom životopisu piše da je na Strojarskom fakultetu u Mostaru magistrirao 1989. godine. Te godine jedini strojarski fakultet u Mostaru bio je Mašinski, na kojem sam ja predavao NAIP.

NACIONAL: Je li to jedina vaša sumnja?

Nije. Na istom Mašinskom fakultetu jedan predmet, koji je Čović također trebao položiti, držao je profesor kojega odlično poznajem. I on je svoj predmet predavao sam. U veljači 2021. godine našao sam se s njim, a kada sam mu rekao o čemu želim razgovarati, dobri čovjek je, s očiglednim strahom, tražio da to bude usamljeno mjesto bez ljudi. Bilo je hladno i nismo se dugo zadržali, jer je osjetljivog zdravlja, što je posljedica višemjesečnog zatočeništva u logoru, u vrlo teškim uvjetima. Na pitanja o tome je li Dragan Čović pohađao i položio njegov predmet na Mašinskom fakultetu, pokazao je takav panični strah da je to za mene predstavljalo dokaz da je moja sumnja opravdana, jer u suprotnom, moj prijatelj profesor jednostavno bi, bez straha, potvrdio da je Čović položio njegov predmet. Našem razgovoru svjedočio je jedan čovjek. Pored toga, jedan drugi profesor, bivši dekan Strojarskog fakulteta, tvrdio mi je da je Čović svoj magisterij branio u Sarajevu, a ne u Mostaru. Ne magistrira se svaki dan, pa bi taj profesor morao znati kada je i gdje Čović polagao magisterij, tim više što Čović nije bilo tko.

NACIONAL: Provjerio sam tu tvrdnju o Čovićevu navodnom magisteriju u Sarajevu. S Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu potvrdili su mi da Čović nije magistrirao u Sarajevu…

Vidite da je tu mnogo nejasnoća. Treba to raščistiti. Pokušao sam razgovarati s još nekoliko bivših profesora s mostarskog Mašinskog fakulteta, ali svi se ustručavaju govoriti, a naročito se boje istupiti javno. Ti ljudi imaju pravo ostati anonimni da ne bi bili izloženi pritisku i neugodnostima, tim više što su neki od njih bili zatočenici logora HVO-a, kao i ja. Ali ja se ne bojim. Imam 82 godine, a svi moji su u inozemstvu. Neugodnosti, naravno, ne bih volio, ali pretrpjet ću, jer drugačije se ništa neće raspetljati. Uvjeren sam da Dragan Čović nema vjerodostojan magisterij i želim da ta istina dopre u javnost.

NACIONAL: Tražio sam od Mašinskog fakulteta mostarskog Univerziteta „Džemal Bijedić“ da mi kažu je li Čović kod njih magistrirao. Odgovorili su da mi ne mogu dati tu informaciju jer je njihova arhiva na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pitao sam isto i taj fakultet. Od njih nisam dobio odgovor premda sam zvao nekoliko puta i tražio da mi odgovore…

Neće vam, bojim se, ni odgovoriti. Oni su zatvorena sredina. Sveučilište u Mostaru pod kontrolom je HDZ-a BiH. Mostar je podijeljen grad. Na desnoj obali Neretve je HDZ, a na lijevoj SDA. Sve je doslovno podijeljeno, poduzeća, gradske firme…

Kompletan intervju čitajte ovdje.

 

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije