Connect with us

USK

Pružena ruka Krajišnika hrvatskoj policiji: Hoće li je prihvatiti?

Published

on

Iako se naša zemlja riješila problema sa migrantima, odluka Hrvatske da zatvori prelaz Hadžin Potok izazvala je glavobolju kod velikog broja Krajišnika

Danas će se nastaviti međudržavni pregovori Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, gdje našu zemlju zastupa Zlatko Vranješ iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dok Hrvatsku zastupa načelnik Uprave za granicu u hrvatskom MUP-u Zoran Ničeno.

PRIPREME ZA PREGOVORE

Gotovo svake godine dolazi do promjena u međudržavnom prometu, neki prelazi se privremeno preinačuju u prelaze za promet putnika tokom ljetne sezone, drugima se iz istih razloga produžuje radno vrijeme.

Međutim, ogromne reakcije u USK-u izazvala je posljednja odluka kojom je prekategorisan prelaz Hadžin Potok – Bogovija za isključivo pogranični saobraćaj, što znači da samo lokalni stanovnici mogu sa odobrenjima obavljati svakodnevne poslove s druge strane granice.

Treba imati u vidu da je cazinsko područje najmnogoljudnije u Krajini i da njemu gravitira najveća dijaspora iz cijele BiH.

Kako je Božidar Živko, ministar policije USK-a, kazao za Kantonalnu televiziju, prošle godine je oko 222.000 prelaza zabilježeno na Hadžinom Potoku, dok je ta brojka na graničkom prelazu Maljevac kod Velike Kladuše bila 1,2 miliona. Nedavno je, dakle, došlo do toga da se prelazi ostvareni na Hadžinom Potoku, koji su inače vikend-opterećenja, prebacuju na Maljevac ili Izačić, gdje dolazi do povećanih gužvi u putničkom saobraćaju.

Naši ljudi iz dijaspore dolaze u situaciju da pred domovinom više sati čekaju na ulaz, nego što provedu ukupno na putu iz Evrope, a što je za vlast u Unsko-sanskom kantonu nedopustivo.

Ipak, prihvatajući činjenicu da se oni za to ništa ne pitaju, Vlada premijera Mustafe Ružnića učiniće sve što je potrebno da pripreme argumente Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima.

Naš predstavnik Zlatko Vranješ sve to prihvata, no načelnika Zorana Ničena trebaće ubjeđivati.

Naime, konačno se ustanovilo da je hrvatska strana ovaj prelaz zatvorila zbog problema sa ilegalnim prilivom migranata. Otkako su ušli u Schengen zonu, promijenila se politika izdavanja azila, a i međunarodne presude po nekoliko predmeta za push-backove opteretile su budžete susjedima.

Odmah na početku desetine hiljada vozila su provjerene po dubini Hrvatske, prvog mjeseca su otkrivena 34 krijumčara, a kako je naveo načelnik Ničeno, zahtjevi za azil porasli su za 600 posto.

Iako imaju veću ribu da sprže, hrvatski zvaničnici bivaju zasipani zahtjevima da prelaz Hadžin Potok vrate u normalnu namjenu, najčešće političara iz USK-a, koji su se dobrano riješili migrantske krize koja ih je gušila pet godina. S tim u vezi, spremni su i pomoći susjedima, piše Oslobodjenje.

SMJEŠTAJ U LIPI

– Spremni smo sve da učinimo, potpisaćemo sporazume da njima pomognemo i budemo ispomoć, da imamo mješovite patrole graničara i pripadnika MUP-a u tom području, da otklonimo sve moguće sumnje u našu stranu, da nam se nema šta prigovoriti. Naše jedinice su na terenu, mješovite patrole su značajan broj migranata sa tog terena prebacile u kamp Lipa, sa svoje strane sve smo dali, kazao je ministar Živko.

Ukoliko hrvatska strana prihvati ovu pruženu ruku pomoći i suradnje, granični prelaz Hadžin Potok – Bogovija ubrzo bi mogao biti vraćen u dosadašnju namjenu. Međutim, kada su u pitanju poslovi i obaveze koje sada hrvatska policija i graničari imaju sa migrantima, nikada se ne zna.

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

USK

Fikret Kendić – Kenda iz Velike Kladuše treba pomoć dobrih ljudi!

Published

on

By

Velika Kladuša se danas ujedinjuje u humanitarnoj akciji kako bi pomogla sugrađaninu, Kendiću Fikretu, poznatijem kao Kenda, koji se bori s teškom bolešću – rakom pluća. Kendi je suočen s izazovom suočavanja s ovom bolešću u ranoj fazi, ali postoji nadanje u izlječenje putem imunoloških terapija koje su mu preporučene. Međutim, troškovi tih terapija su znatni – 40.000 KM.

Ova humanitarna akcija poziva sve građane Velike Kladuše i šire zajednice da se ujedine i pruže podršku Kendiju u njegovoj borbi protiv ove teške bolesti. Svaki dobrovoljni prilog je od velikog značaja i može napraviti razliku u Kendijevoj borbi.

Svi koji žele doprinijeti ovoj hvalevrijednoj inicijativi mogu to učiniti uplatom dobrovoljnog priloga na sljedeći bankovni račun:

Banka: ASA Banka
Broj računa: 134-570-10016741-23

Ovo je prilika da zajedno pokažemo solidarnost i podršku prema Kendi, pružajući mu nadu i olakšavajući mu put ka izlječenju. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, ima veliki značaj i pomoći će Kendiju da dobije potrebne terapije i nastavi svoju hrabru borbu.

Pomozimo Kendi da pobijedi bolest!

Nastavi čitati

Najčitanije