Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.
Šta se zna o projektu?
Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.
Blizina nacionalnog parka
Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte
ovdje.
