BiH

Revizija historije “uz pomoć susjeda”: Muzej HVO-u na mjestu logora za Bošnjake u Mostaru finansira Vlada Hrvatske

Published

prije 1 godina

29. Marta 2023.

Bella

U Mostaru su nedavno počeli radovi na obnovi zgrade Vojnog muzeja 1. Pješačke pukovnije OS BiH u kasarni ‘”Stanislav Baja Kraljević” na mostarskom Heliodromu. Kontroverznu instituciju koja se gradi na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira državni budžet Republike Hrvatske.

Prema svemu sudeći, nisu tačne informacije da se gradnja muzeja HVO-a na Heliodromu u Mostaru financira donacijom. Prava je istina da se ta kontroverzna institucija, koja se gradi upravo na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira iz državnog budžeta Republike Hrvatske.Tu informaciju, koja će dodatno opteretiti ionako teško narušene odnose Hrvatske i BiH, hrvatskom sedmičniku Nacional je protekle sedmice potvrdilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Saopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja prenosimo u cjelosti:

“Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave, a kroz javni poziv mogu biti sufinancirana i do tri spomen-obilježja na području Bosne i Hercegovine. Na Javni poziv objavljen u 2022. godini prijavila se Udruga nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Bosne i Hercegovine, uz suglasnost Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata HVO HB-a, HVIDRA-e HVO HB-a, Zajednice županijskih zajednica udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu HVO HB Mostar te Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, sa zahtjevom za sufinanciranje izgradnje muzeja HVO-a na lokaciji vojarna ‘Stanislav Baja Kraljević’ u naselju Rodoč kod Mostara. Zahtjevu za sufinanciranje priloženi su, između ostalog, projektna dokumentacija čiju je izradu financiralo Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Memorandum o razumijevanju i suradnji između Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a FBiH i Ministarstva obrane BiH o suradnji na različitim područjima od interesa, među kojima i muzejske djelatnosti. Ugovor o sufinanciranju potpisan je 21. prosinca 2022., uz iste uvjete i financijska osiguranja koja se primjenjuju kod sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih uz Domovinski rat u Republici Hrvatskoj.”

Dakle, “donacija” je zapravo novac hrvatskih državnih obveznika. Sudeći po dosadašnjim reakcijama bošnjačkih udruga logoraša logora HVO-a na vijest o početku gradnje muzeja HVO-a na mjestu bivšeg logora za Bošnjake, ta će informacija samo još dodatno pogoršati odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.

Istodobno, međutim, ne treba ispustiti iz vida još jednu važnu okolnost: s gradnjom muzeja na mjestu bivšeg logora složile su se i prošle i sadašnje vlasti Bosne i Hercegovine, uključujući i aktuelnog ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Podsjećamo, zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić tada je naglasio da će “vojni muzej biti garancija da će se o povijesnoj ulozi i značaju jedinica HVO-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama”.

Problem je, međutim, u tome što će muzej HVO-a, sudeći po tvrdnjama bivših logoraša, biti u istoj zgradi u kojoj je od 1992. do 1994. bilo zapovjedništvo, ali i samice, logora HVO-a za Bošnjake, koji je svoje ime – Heliodrom – dobio po toj bivšoj bazi JNA.

Nekoliko dana kasnije reagiralo je Udruženje logoraša Stolac. “Graditi muzej na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora Heliodrom, gdje je bio Centralni zatvor, vojsci koja je organizirala taj zločin, direktno je pljuvanje u lice žrtvama i njihovim obiteljima. Ovo predstavlja silovanje istine i umjesto pokajanja za ‘udruženi zločinački pothvat’, zločini u koncentracijskim logorima pod političkom vlašću HDZ-a BiH danas se veličaju”, kazali su iz te udruge i dodali kako je “posebno sramna i uloga Ministarstva odbrane naše države koja će sufinancirati ovu civilizacijsku sramotu”.

Foto: Štefica GalićPrema tvrdnjama bivših logoraša, muzej HVO-a bit će u upravnoj zgradi kompleksa kasarne, u kojoj je od 1992. do 1994. bilo zapovjedništvo logora Heliodrom. Muzejsku postavu činit će zbirke naoružanja, tehničko-tvarnih sredstava, uniformi, ratnih zastava i amblema, dokumentarne građe, audiozapisa i videozapisa, s kulturno-povijesnom zbirkom, zbirkom nakladništva i hemerotekom te izložbom fotografija i sredstava veze, posebnih te novijih događaja, kao i spomen-sobom poginulim pripadnicima HVO-a.

Mediji su prenijeli i stav da će muzej HVO-a biti važan i zato što će “kroz kulturni turizam ponuditi vrijedne povijesne izloške usmjerene na obogaćivanje identiteta”, ali i da će “pomoći da se evociraju uspomene na dane ponosa i slave”.

Foto: Denis Kapetanović/PIXSELLMeđutim, nigdje se ne govori, hoće li muzej HVO-a na Heliodromu prikazati dio ratne povijesti HVO-a u kojemu je ratovao s Armijom BiH 1993. i 1994. godine i deportirao Bošnjake u logore kakav je bio na mjestu budućeg muzeja?

Prema podacima iz presude Haškog tribunala, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stojića kao “centralni vojni zatvor za područje Herceg-Bosne” u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara. U tom zatvoru istovremeno je bilo zatvoreno i po šest hiljada ljudi.

Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatvarani su bili muškarci civili, “mlađi od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divljačkog nasilja. Sudije Haškog tribunala zaključili su da su pripadnici Vojne policije HVO-a, od maja 1993. do aprila 1994., “redovno i teško premlaćivali logoraše na Heliodromu raznim predmetima, nekad i po nekoliko sati, sve dok žrtva ne bi izgubila svijest, vrijeđali ih, prijetili im i ponižavali ih.

Ako je suditi prema dosad objavljenim informacijama, ništa od toga neće biti spomenuto u muzeju HVO-a koji financiraju i grade Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Nadležni izbjegavaju otvoreno govoriti o projektu, a neslužbene informacije sugeriraju da će ta institucija, umjesto muzeja, zapravo biti antimuzej, mjesto poricanja, prikrivanja, manipulacije, zaborava i, što je možda najvažnije, revizije historije.

klix

BiH

Nikšić: I danas sanjam BiH u kojoj ćemo imati svoje bh. bratstvo i jedinstvo

Published

prije 6 sati

4. Maja 2024.

Bella

Na godišnjicu smrti predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita oglasio se predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić koji je kazao da i danas sanja BiH u kojoj će postojati bh. bratstvo i jedinstvo.

Na početku je kazao da svako vrijeme ima svoje dobre i loše strane.”Činjenica je da je Jugoslavija, na čelu sa Titom, većini nas pružila dosta dobroga i nosimo lijepe uspomene. Naravno poštujem i one koji ne nose takva sjećanja. Učili su nas bratstvu i jedinstvu, ljudskost je bila važnija od nacije, svi smo podjednako radili za dobrobit društva i države, međusobno smo se poštovali, a još su nas više poštivali i sanjali da budu kao mi oni koji su danas daleko ispred nas”, istakao je Nikšić.

Zatim je kazao o kakvoj Bosni i Hercegovini i danas sanja.

“Možda nisam realan, ali ja i danas sanjam Bosnu i Hercegovinu u kojoj ćemo imati svoje bosanskohercegovačko bratstvo i jedinstvo. Bosnu i Hercegovinuq u kojoj ćemo svi biti ponosni pripadnici svako svoga naroda, ali u isto vrijeme ponosni Bosanci i Hercegovci”, istakao je Nikšić.

Dodao je da se danas navršavaju 44 godine od kada je otišao čovjek koji je obilježio jednu epohu.

“Zato na ovaj način želim odati počast i spomen Josipu Brozu Titu, predsjedniku, državniku, vrhovnom komandantu”, zaključio je Nikšić.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”

Published

prije 7 sati

4. Maja 2024.

Bella

“Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog”

Naime, kako je objavljeno riječ je o rudaru Asimu iz Rapatnice kod Srebrenika, koji je prvi kopač i ostao je zakopan u jami 170 metara ispod zemlje.

Dok spasilačke ekipe ulažu nadljudske napore kako bi došli do zatrpanog rudara, brojne kolege i prijatelji mole se za Asima i daju podršku i putem društvenih mreža.

“Podrška našem sugrađaninu i velikom prijatelju Asimu koji je ostao zatrpan u rudniku Mramor. Spasilačke ekipe su u jami ali nažalost pritisak je stjerao samo dva čovjeka da mogu raditi. Još jednom nadamo se da je srce naše junačko izdržalo i da će se uspjeti izvući”, stoji u objavi na društvenim mrežama.

Spašavanje rudara u rudniku Mramor još uvijek traje.

Kako je jutros za N1 rekao Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Kreka, veći broj spasilačkih timova je na terenu.

-Dobra stvar je što su spasilačke ekipe sinoć u trećoj smjeni došli do bušilice sa kojom je unesrećeni radio. Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog. Mi se svi iskreno nadamo i ne gubimo nadu do zadnjeg časa da ćemo ga naći živog, poručio je Tokić.

Nastavi čitati

BiH

Isak želi biti šehid: Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH, ja to ne krijem

Published

prije 9 sati

4. Maja 2024.

Bella

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, ponovo je dospio u žižu javnosti svojim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama i postupcima.

Gostujući u jednom podcastu Isak je, između ostalog, poručio da bi mu “bilo drago da pogine za BiH”.

– Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH. Јa to ne krijem. Јa kada poginem za ovu državu, ja sam onda šehid. Ne radim ja to zbog ljudi, već zbog svoje porodice, sebe, Allaha – rekao je Isak.