Connect with us

BiH

Ročište osumnjičenim za genocid: “Umrli su u zagraljaju – Nemojte me ubiti ovdje, vodite me pored brata blizanca”

Published

on

U Sudu Bosne i Hercegovine održano je ročište po prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora jučer uhapšenim, za genocid osumnjičenim, bivšim priadnicima Zvorničke brigade VRS, Ristić Lazaru, Dragoji Ivanoviću, Stanoji i Miloradu Birčakoviću, Predragu Ristiću i Mladenu Mihajloviću.

Tužilaštvo BiH kaže kako je istraga u ovom predmetu pri kraju, postoje materijalni dokazi, svjedoci, postoji osnovana sumnja, tvrde, da su osumnjičeni počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret. Jasno je kakvu su ulogu imali osumnjičeni, kazao je tužilac.

Nakon pada enklave Srebrenica, kreću hapšenja muškaraca i progoni žena i djece. Uhapšeni muškarci su bili u Bratuncu a kasnije dovoženi u Orahovac, riječ je o sistemskim hapšenjima s ciljem likvidacije, pojasnio je tužilac.

Tužilac dalje navodi kako je osumnjičeni Lazar Ristić bio zamjenik komandanta 4. bataljona (v.d. od 1. do 18. jula, jer je komandant Pero Vidaković bio na obuci u Banjaluci), te kako postoje izjave svjedoka da je kritičnog dana 13. jula, nakon što je četa vojne policije dobila naredbu da će muškarci stići u autobusima, da se organizuju, borci s oružjem dolaze da izvrše pripreme sale, poligona, obajveštavaju mještane da napuste kuće, jer postoji opasnost za njih, pojasnio je tužilac govoreći o ulozi Lazara Ristića.

Oko škole je pravljena i žičana ograda, nastavlja, postoje dokazi tvrdi, kako su Birčaković, Ivanović i Ristić Predrag, bili prisutni.

Kada su počeli da stižu autobusi, dio osumnjičenih smješta zarobljenike u salu. Sutra (14. jula), dolazi veći broj zarobljenika, bilo ih je više od hiljadu. Policija vojna dobija naredbu da ih čuva, no kako ih je bilo mnogo, tražena je pomoć.

14. jula dodatne snage 4. bataljona, rezervnog voda i pozadinske jedinice Lazara Ristića i Sretena Miloševića, dolaze na teren.

“Ove radnje se ne bi mogle izvršiti bez njihove pomoći”, navodi tužilac.

Zajedno ukrcavaju zarobljene i vode ih 800 metara od škole, prave se rupe, bageri, mašine su već na lokaciji, to traje čitav dan. Prije likvidacije im je davana čaša vode, vezane oči, praćeni su na kamione, među tim ljudima koji su to radili su i osumnjičeni (Mladen Mihajlović), tvrde iz Tužilašva. Pogubljenja su trajala do iza ponoći.

Svjedoci su potvrdili da su tokom ubistava kod škole bili prisutni Popović, Beara, Nikolić, Trbić (ranije osuđeni za genocid, dio u Hagu, ili pred Sudom BiH), Milošević Sreten, Lazar Ristić, koje su svjedoci vidjeli i na livadama za likvidaciju zarobljenika.

Sve se obavljalo bez ikakvih smetnji, kaže tužilac. Zarobljenici su pokušali bježati i najmanje dva su ubijena pred školom.

Ono što tužilac navodi kao upečatljivu sliku, događaj koji je ispričao jedan od svjedoka “dolazi na livadu, vidi gomilu leševa i jednog preživjelog, svjedok je bio među leševima, kaže da je preživjeli rekao nemojte me ovdje ubiti, nego pored brata, vojnik je to dopustio, odveli su ga, zagrlio je brata i dobio rafal u leđa, kasnije se saznalo da su braća blizanci”, ispričao je tužilac.

Tužilaštvo smatra da se plan ubistava ne bi mogao realizovati bez učešća. bataljona, bez naredbi Lazara Ristića i Sretena Miloševića, kojem je već određen pritivor.

Lazar Ristić je nakon rata dio boračkih organizacija, te Tužilaštvo smatra kako bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, saučesnike. On je dobro znao ko su rukovodeći ljudi koji su taj dan bili pred školom (Popović, Beara, Nikolić). Postoje realni razlozi i za bjekstvo, smatraju.

Bez obzira na to što šestorica osumnjičenih nemaju državljanstvo susjedne Srbije, Tužilaštvo smatra da i zbog poroznosti istočne granice, osumnjičeni mogu iz Zvornika uteći kada god to žele, jer sada im je jasna težina krivičnog djela koja im se stavlja na teret.

Oni su skoro svi bili svjedoci u Hagu, vrlo dobro znaju u čijoj su odbrani učestvovali. Svjedoci se boje za život, već je bilo prijetnji, tvrdi tužilac. Tvrde i kako su se Lazar Ristić i Sreten Milošević godinama pribojavali za svoju sigurnost i zastrašivali svjedoke, a da je Milorad Birčaković bio osoba od povjerenja u Hagu osuđenog Drage Nikolića.

Odbrana Lazara Ristića, advokat Miloš Perić se protivi Prijedlogu Tužilaštva. Smatra da ne postoje dokazi da se opravda osnovana sumnja da je njegov branjenik počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Nema nikakvih dokaza u prijedlogu za pritvor da je Ristić znao da postoji plan sistematskog ubijanja, jer ljudi na nižim položajima nisu znali za takav plan. Paušalne su ocjene Tužilaštva, smatra branilac, jedini dokaz im je prisustvo navedenog bataljona, svjedočenje nekog od članova da je prisutan bio i Ristić. Nijedan dokaz nisu naveli o tvrdnjama da je postojala svijest o etničkom čišćenju a da je Ristić za to znao.

Protivi se branilac i svijesti Tužilaštva da ako neko živi u Zvorniku, lakše će pobjeći. Podsjeća da je bio na velikom broju suđenja gdje se tako nešto nije dogodilo. Ako se i dogodilo, to su, kaže, ekscesi.

“U Zvorniku svi tako žive, ako je neko na granici ne znači da bježi”, kaže Perić.

Branilac dalje navodi kako je Ristić još od Haga bio svjestan da postoje sumnje, da je imao 28 godina da pričaju između sebe, da utječu na svjedoke, da pobjegnu, zašto bi tako nešto tek sad učinili. Za to ne postoje dokazi, tvrdi.

Branioci preostalih osumnjičenih vodili su se sličnom argumentacijom, tvrdeći kako su njihovi branjenici bili obični vojnici, koji su samo pratili naredbe, a ni u kom slučaju nisu mogli znati za planove visokorangiranih pripadnika VRS. Pri tome tvrde, kako su postojala određena upozorenja prema njihovim osumnjičenim da im se spremaju hapšenja, a da ni tada nisu odlučili da bježe, jer već deceniju znaju da se u ovom predmetu vodi istraga.

Jedan od osumnjičenih, Predrag Ristić, kako tvrdi njegov branilac, zaplakao je u sudnici, nakon što je odbrana tražila odbacivanje prijedloga za pritvor, iz kako kažu, humanih ali i pravnih razloga, navodeći kako je riječ o bolesnom čovjeku, koji brine za nepokretnu majku, kojem su sinoć javili kako mu je sin hospitalizovan, u kritičnom stanju zbog infekcije COVID-om 19.

Odbrana tvrdi kako od Haga do danas, Tužilaštvo BiH ništa novo nije donijelo u ovom predmetu, neki od njih predložili su neke od mjera zabrane za svoje branjenike, svi su odbacili pritvor kao neosnovanu mjeru.

Sud BiH će odluku donijeti u zakonskom roku, rekao je sudija Zoran Božić.

N1

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije