Connect with us

USK

Rusija za mnoge nije poželjna za život: Grupa Čečena stigla u Krajinu, žele azil u EU (VIDEO)

Published

on

Rat u Ukrajini osim što je pokrenuo val migracija iz ove države, sličan proces trenutno se dešava i u Rusiji gdje brojni građani uslijed teške situacije, ali i mobilizacije koliko-toliko normalan život pokušavaju nastaviti na području Evropske unije i drugih država Evrope.

Kao što je od ranije poznato, veliki broj Rusa koji su pobjegli iz države boravi u Gruziji, ali i u Turskoj. Također, dosta građana Ruske Federacije svoj život, bar privremeno, nastavilo je i u Srbiji, tačnije u Beogradu gdje se danas nalazi veliki broj mladih ruskih državljana koji većinom rade u IT sektoru.Ipak, neki su se odlučili i za drugu migracionu rutu, a ona uključuje i Bosnu i Hercegovinu.

Naime, ovih dana, u blizini Graničnog prijelaza Maljevac u Velikoj Kladuši nalazi se određena grupa građana iz Čečenije koji su ovdje stigli prije mjesec, a koji nastoje svoj put nastaviti prema Evropskoj uniji gdje namjeravaju tražiti azil.

Kako za Klix.ba javlja lokalni reporter Ademir Veladžić, trenutno se na ovom području nalazi oko 50 Čečena koji na području Krajine borave u manjim grupama.

Oni su na područje Unsko-sanskog kantona stigli rutom koja je postala aktuelna prije otprilike mjesec, a uključuje avioprijevoz Moskva – Istanbul, a zatim Istanbul – Sarajevo nakon čega se lokalnim prijevozom prebacuju na područje Krajine.

S obzirom na bilateralne odnose Rusije i Bosne i Hercegovine, građani iz Čečenske Republike borave na području BiH potpuno legalno, ali prema njihovim riječima cilj je pronalazak azila u EU.

Za sada, Granična policija nije imala niti jedan problem sa njima, ali su zbog situacije na ovom području trenutno pojačane patrole i kontrole graničnih prijelaza.

Osim muškaraca, u grupi Čečena se može primijetiti i veliki broj žena, ali i male djece.

Podsjetimo, Klix.ba je ranije objavio priču o još jednom Rusu koji je bježeći od rata i mobilizacije stigao u Visoko.

Njega je domaćin samostana gvardijan Franjo Radman, u izuzetno teškom zdravstvenom stanju, pronašao u dvorištu franjevačkog samostana, na klupi, prepuštenog samog sebi. Tu su ga zbrinuli i pružili mu prvu pomoć s obzirom na to da je hladno vrijeme te da je ležao na klupi u mokroj odjeći i prekriven mrazom.

Fra Ivan Nujić u razgovoru za Klix.ba kaže da je njihov gost iz Rusije izgledao veoma loše te da je spas došao u zadnji čas.

“Ja sam krenuo u školu da predajem, a gvardijan Franjo me je zamolio da pokušamo porazgovarati na engleskom. Teško je bilo, tek dvije-tri riječi je rekao, ali bio je dosta preplašen, jednostavno, osjetio sam sućut prema tom čovjeku. Ja mu nisam mogao pomoći jer sam morao na nastavu, a kasnije sam otišao iz Visokog”, kazao nam je Nujić.

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

on

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije