Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Samo u Srbiji (i Rusiji): Vulin u Moskvi odao počast Staljinu, cvijeće za ozloglašenog diktatora

Published

on

Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin boravi u višednevnoj zvaničnoj posjeti Moskvi, a jedan dio svog vremena je odvojio i da posjeti grob jednog od najozloglašenijih diktatora u historiji čovječanstva, Josifa Visarionoviča Staljina.

Vulin, inače osoba s američke crne liste, položio je cvijeće na na Staljinov grob na Crvenom trgu u Moskvi.

Josif Visarionovič Staljin, rođen kao Josif Džugašvili 18. decembra 1878. godine, bio je lider Sovjetskog Saveza od sredine 1920-ih do svoje smrti 1953. godine. Staljin je postao generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza 1922. godine, a nakon smrti Vladimira Lenjina 1924. godine, postepeno je konsolidovao moć i postao de facto vođa Sovjetskog Saveza.

Njegova vladavina je bila obilježena intenzivnom industrijalizacijom, kolektivizacijom poljoprivrede i centralizacijom moći.

Staljinov režim je poznat po brutalnim metodama kojima je ostvarivao svoje ciljeve. Milioni ljudi su stradali tokom perioda poznatog kao Velika čistka (1936-1938), kada je Staljin eliminisao stvarne i potencijalne političke protivnike kroz seriju suđenja, egzekucija i deportacija u radne logore poznate kao Gulazi.

Samo u Holodomoru (glad u Ukrajini) za koji je direktno odgovoran bio Staljin, stradalo je od 3,5 do 5 miliona ljudi.

Tokom Drugog svjetskog rata, Staljin je igrao ključnu ulogu u pobjedi saveznika nad nacističkom Njemačkom, ali je njegov tretman prema vlastitom narodu i dalje bio surov, uključujući prisilne deportacije i represiju nad manjinama, poput protjerivanja tatarskih muslimana s Krima.

Nakon rata, Staljin je učvrstio sovjetsku kontrolu nad istočnom Evropom koja je čuvana brutalnom represijom, a koja je označila i početak Hladnog rata

Svijet / Zanimljivosti

Saudijska Arabija godišnje na hadžijama zaradi oko 12 milijardi dolara: “Mekka je više nalik na Las Vegas ili Disneyland nego na bliskoistočni grad”

Published

on

By

Naftne rezerve Saudijske Arabije su među najvećim na svijetu i čine osnovu ekonomije te zemlje. Saudijska Arabija posjeduje ogromne količine nafte smještene uglavnom u velikim podzemnim rezervoarima.
Prema podacima sa kraja 2021. godine, Saudijska Arabija ima procijenjene rezerve nafte od oko 268 milijardi barela. To je čini zemljom sa drugim najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu, odmah iza Venecuele. Nafta je ključni stub ekonomije Saudijske Arabije, čineći većinu njenih prihoda od izvoza. Zemlja je članica OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) i ima značajan uticaj na globalno tržište nafte.

Saudijska Arabija zarađuje 80% prihoda od izvoza naftom i čini oko 40% saudijskog bruto domaćeg proizvoda, odnosno BDP-a.

No postavlja se pitanje, šta kada nestane nafte? Odnosno, od čega će zemlja “živjeti” nakon toga?

Zanimljiva je priča o jednom saudijskom biznismenu koji je svom kolegi iz Njemačke objašnjavajući ekonomsku putanju svoje zemlje kazao: “Moj djed je jahao na posao na magarcu. Onda se moj otac vozio na posao u Mercedesu. Sada se ja vozim na posao u Lamborghiniju. Ali moj sin? Vjerovatno će se voziti na posao na magarcu”, piše DW.

Prema prognozama pojedinih analitičara, saudijske rezerve nafte bi trajale 60 godina kada bi se vadile po aktuelnim stopama.

Osim toga, izvještaj Instituta Brookings za 2020. godinu kaže da se u “srednjem roku, očekuje da će prihodi od nafte opasti suočeni sa smanjenjem globalne potražnje počevši od 2040. godine, ako ne i prije”.

Ovo je djelimično zato što, dugoročno gledano, zapadni svijet pokušava da se u potpunosti odmakne od fosilnih goriva, prebacujući se na obnovljive izvore energije. Rat u Ukrajini je ubrzao planiranu tranziciju na obnovljive izvore energije. U Evropi se na to gleda kao na način da kontinent postane manje ovisan o dobavljačima fosilnih goriva poput Rusije i Saudijske Arabije.

Inače, saudijska vlada decenijama pokušava da diverzifikuje poslovne aktivnosti zemlje dalje od nafte.

Velika saudijska strategija pod nazivom Vizija 2030, objavljena 2016. godine, pokušava to ubrzati.

Strategija uključuje sve, od onoga što se čini prilično fantastičnim planovima za izgradnju Neoma, ogromnog eko-grada 33 puta većeg od New Yorka, zajedno sa skijaškim odmaralištem Trojena i najvišim zgradama na svijetu, do planova kojima se može upravljati kao što je poboljšanje jednostavnosti poslovanja, pojednostavljenje državnih usluga i jačanje vjerskog turizma.

Projekat Neom

Neom je jedan od najambicioznijih projekata na svijetu, a koji je zamišljen kao potpuno novi grad, koji će se prostirati na površini od preko 10.000 kvadratnih kilometara. Očekuje se da će Neom postati globalni centar za inovacije, tehnologiju, turizam i industriju. Ideja je da ovaj grad bude potpuno autonomna zona, sa svojim zakonodavstvom i regulatornim okvirom koji bi trebali privući investitore i talente iz cijelog svijeta.

U sklopu plana za Neom, Saudijska Arabija planira da investira stotine milijardi dolara u različite projekte, uključujući infrastrukturu, tehnologiju čistih energija, veštačku inteligenciju, robotiku i biotehnologiju. Cilj je da se privuče domaći i strani kapital, kao i stručnjaci iz različitih oblasti, kako bi se podržao ekonomski rast i razvoj novih industrija u zemlji.

Projekat Neom uključuje 12 različitih projekata. Neki od njih su privredni lučki grad Oxagon, odnosno, najveća plutajuća struktura na svijetu.

Potom, Sindalaha, odmarališta u obliku morskog konjića za one što “ne znaju šta će sa parama”. Predviđa se da bi Sindalah mogao biti prvi završen projekat do 2025. godine, a kada bude završen, imat će marinu s 86 vezova i jahtaški klub.

Tu je i The Line, grad s ogledalima, bez cesti i automobila, zamišljen kao hermetički zatvoreni zid koji presijeca pustinju.

Planirano je da se dnevne potrepštine nalaze unutar pet minuta hoda za stanare. A tu će na usluzi biti i bespilotne letjelice za dostavu, te roboti-sluge.

Vjerski turizam

Prema pisanju Reutersa, Saudijska Arabija zarađuje oko 12 milijardi dolara godišnje od hadža, dok još 4-5 milijardi dolara zaradi od osam miliona posjetilaca koji obavljaju umru, neobavezno hodočašće u Mekku koje se može obaviti u bilo koje vrijeme osim tokom perioda hadža, sa najvećim brojem stanovnika tokom Ramazana.

Prema privrednoj i industrijskoj komori Mekke, 25-30 posto prihoda privatnog sektora u svetim gradovima dolazi od dva hodočašća. Prihodi od hodočašća čine drugi najveći udio državnih prihoda.

Saudijska Arabija je 2018. godine procijenila da će ova dva hodočašća donijeti zemlji 150 milijardi dolara u narednih pet godina, ali je kraljevstvo željelo više. Plan Vizije 2030 za ekonomsku diverzifikaciju sastavljen pod pokroviteljstvom prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana predviđa da će do 2030. godine oko 30 miliona ljudi godišnje obavljati umru. On je opisivao  vjerski turizam kao “održivu opciju”.

Podsjećamo da je za bh. građane, cijena ovogodišnjeg hadža iznosila 12.650 KM, a cijena je pokrivala troškove avionskog prijevoza, smještaja u hotelu, hranu i takse.

Zbog rasta i razvoja avio-saobraćaja, između 1950. i 2017. godine, broj hodočasnika se povećao sa 50 hiljada, na 10 miliona.

Sa porastom hodočasnika, Mekka je pretvorena u betonsku džunglu, bez drveća, ali popločanu mermerom, sa 100.000 hotelskih soba, 70 prestižnih restorana, pet helidroma i mnogo kampova u kojima pod platnom borave manje imućni hodočasnici, prenosi Le Monde riječi Mohameda Larbi Bouguerra iz 2020. godine, bivšeg profesora na naučnom fakultetu Univerziteta u Tunisu i bivšeg pomoćnika direktora istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja.

Dalje piše da kranovi i neboderi poput hotela Abraj al-Bait okružuju Kabu, njenu svetu tačku.

ABRAJ AL-BAIT

“Povezana sa ostala tri mjesta na hodočasnoj ruti sa 60 tunela, moderna Mekka sa svojim betonskim konstrukcijama više je nalik na spoj Disneylanda i Las Vegasa nego na bliskoistočni grad. Kaba i Masjid al-Haram, velika džamija koja će primiti dva miliona vjernika, okruženi su hotelima od 40 spratova, luksuznim prodavnicama i restoranima brze hrane. Tradicionalna arapska arhitektura, sa prirodnim sistemima ventilacije koji su dobro prilagođeni vrućoj klimi, zamijenjena je ružnim betonskim zgradama i klima uređajima, tako da ništa ne podsjeća na otomansku prošlost grada. U ovom okruženju, čini se da je hadž ispražnjen od vjerskog, duhovnog i historijskog značaja, postajući tek nešto više od mehaničkog pridržavanja rituala i poticaj za kupovinu”, prenio je Le Mondo riječi tunižanskog profesora.

Ulaganja u sport

Kao dio saudijske strategije za spremanje na svijet bez nafte je i ulaganje u sport.

Iako su druge nacionalne države imale utjecaj na globalni sport u prošlosti, nikada nismo vidjeli ništa tako sveobuhvatno kao što su velika ulaganja Saudijske Arabije u mnoštvo različitih sportova u posljednjih nekoliko godina.

Manji susjed Saudijske Arabije, Katar, bio je domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine i mnogih drugih takmičenja, ali Saudijska Arabija ima još više novca od njih za “bacanje” i neograničene ambicije u tome, piše New York Times.

Ovo može biti spas za neke sportove, ali za kritičare je sve ovo vježba u sportskom pranju, odnosno skidanja fokusa sa užasnog stanja ljudskih prava u zemlji.

Kako je izvijestio The Athletic, profesionalna teniska turneja za žene priprema se da objavi da će se finale WTA Toura koje se završava sezone održati u Saudijskoj Arabiji, što će označiti posljednji korak u ogromnom ulaganju zemlje u elitni sport.

Kada govorimo o fudbalu, Saudijski fond za javna ulaganja (PIF) kupio je Newcastle United 2021. godine nakon godina pravnih prepirki. Klub je potrošio preko 400 miliona funti na transfere od preuzimanja, što je brojka koja bi vjerovatno bila znatno veća da nije bilo sve strojižih pravila o profitu i održivosti Premier lige.

Reprezentacija Saudijske Arabije plasirala se na posljednjih šest Svjetskih prvenstava, ali njena domaća liga je ranije imala malo međunarodnog profila i bilo kakve reputacije. To se iznenada promijenilo u januaru 2023. godine kada je Al Nassr potpisao Cristiana Ronalda i pokrenuo revoluciju u saudijskoj Pro ligi.

CRISTIANO RONALDO

Ljetni prijelazni rok 2023. godine počeo je remontom lige, u kojem je PIF preuzeo kontrolu nad četiri osnivača: Al Ahli, Al Ittihad, Al Hilal i Ronaldov Al Nassr. Nekoliko drugih klubova dobilo je investicije od državnih industrija.

Ova promjena je pokrenula ogromno trošenje jer su saudijski klubovi potpisali neka od najvećih imena evropskog fudbala, uključujući Neymara, Karima Benzemu, Sadia Manea i N'Gola Kantea.


NEYMAR

U tom ljetnom periodu, klubovi Saudijske Pro lige potrošili su rekordnih 957 miliona dolara (754 miliona funti), prema Deloitteovoj sportskoj poslovnoj grupi, što je rezultiralo neto potrošnjom od 907 miliona dolara. Ovo je bilo drugo odmah nakon neto potrošnje Premijer lige (1,39 milijardi dolara).

Uz sve to, Saudijska Arabija će samostalno organizovati Svjetsko prvenstvo 2034. godine. U vezi s tim, očekuje se da će Aramco, državna naftna kompanija Saudijske Arabije, postati najveći sponzor FIFA-e sa ugovorom od 100 miliona dolara godišnje, navodi se u prošlogodišnjem izvještaju The Timesa.

S obzirom na velike infrastrukturne zahtjeve turnira koji se širi sa 32 tima na 48, ovo će zahtijevati ogromne količine novca.

Saudijska Arabija je već bila domaćin Svjetskog klupskog prvenstva 2023. godine, a pripremat će se dalje organiziranjem Azijskog kupa 2027. godine. Zemlja je već bila domaćin italijanskog i španskog Superkupa.

Osim fudbala, ogroman novac je uložen i u golf, kriket, ali i boks.

Priča je započela još 2019. godine kada je Antony Joshua posjetio Riyadh na ‘Clash of the Dunes’, osvojivši svoje IBF, WBO i WBA naslove u teškoj kategoriji od Andyja Ruiza Jr.

Sport je vođen svađama i rivalitetima, koji se često svode na sporove oko novca – koje ogromna saudijska bogatstva mogu riješiti.

Najveća imena boksa odbacila su optužbe za sportsko pranje, pri čemu je Joshua rekao “ne znam šta je to”, a Tyson Fury je rekao da je Saudijska Arabija “veoma sigurno mjesto”. Fury je također pohvalio vladu jer mu je bila više dobrodošla nego njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji.


FURY I JOSHUA

Ulaganje Saudijske Arabije u boks vodio je Turki Al-Sheikh, predsjednik Opće uprave za zabavu, koji je postao jedna od najutjecajnijih ličnosti u sportu.

Osim pomenutih sportova, Saudijska Arabija ulaže novac i u auto-moto sportove, poput Formule 1, te tenis, MMA, hrvanje…

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U Slavonskom Brodu sin ubio roditelje: “Vidjelo se da je slab sa živcima unazad nekoliko godina”

Published

on

By

NEŠTO prije 14 sati u Slavonskom Brodu ubijeno je dvoje ljudi.

Policija je dojavu o dvostrukom ubojstvu zaprimila oko 13:50 te je poslala patrolu na teren. Na mjestu događaja u Ulici sv. Lovre u Slavonskom Brodu su pronašli mrtva tijela dvoje ljudi – 76-godišnjaka i 78-godišnjakinje. Na tijelima su bili vidljivi znakovi nasilne smrti.

Zbog sumnje na dvostruko ubojstvo uhićen je 45-godišnjak. Kako neslužbeno doznaje Index, radi se o sinu koji je ubio roditelje.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Molitva koju je autor “Malog princa” napisao kad mu je bilo najteže u životu

Published

on

Djetinjstvo  Antoana de Sent Egziperija je bilo teško – ostao je bez oca kada je imao četiri godine, sa 17 godina gubi mlađeg i jedinog brata Fransoa, a imao je još tri sestre od kojih je jedna umrla prije Drugog svjetskog rata. U jednom od najtežih životnih perioda, kad su ga lomili gubici, bolest i ratni vihor, napisao je molitvu koju bi i danas trebalo da ponavljamo sebi kad nam je teško:

“Gospode, ja ne molim ni za čudesa ni za priviđenja, već za snagu svakodnevnu. Nauči me umjetnosti malih koraka.

Načini me pažljivijim i snalažljivim, da bih se u raznolikosti svakodnevnog života zadržavao na otkrićima i iskustvima koja me uzbuđuju.

Nauči me da pravilno raspolažem vremenom svog života. Podari mi fini dar da razlikujem primarno od sekundarnog.

Ja molim za snagu uzdržanosti i mjere, da kroz život ne bih lepršao i skliznuo, već razumno planirao tok dana. Da mogu vidjeti vrhove i prostranstva i da čak ponekad nađem vremena da uživam u umjetnosti.​

Pomozi mi da shvatim da iluzije nisu od pomoći. Ni sjećanje o prošlosti, ni snovi o budućnosti. Pomozi mi da budem  ovdje i sada, i prihvatim ovaj trenutak kao najvažniji.

Spasi me od naivnog uvjerenja da sve u mom životu treba da bude glatko.

Podari mi jasnu spoznaju da su teškoće, porazi, padovi i neuspjesi samo prirodni, sastavni dio života, zahvaljujući kojima rastemo i sazrijevamo.

Podsjećaj me da se srce često buni sa razlogom.

Pošalji mi u pravom trenutku nekoga ko ima hrabrosti da mi kaže istinu, ali da mi je kaže s ljubavlju!

Znam da se mnogi problemi rješavaju ako se ništa ne uradi, zato me nauči strpljenju.

Ti znaš koliko je jaka moja potreba za prijateljstvom. Daj mi da budem dostojan tog najljepšeg i najnježnijeg Dara Sudbine.

Daj mi bogatu maštu, da bih u potrebnom vremenu, u potrebnom trenutku, na pravom mjestu, u tišini ili govoreći, nekome podario neophodnu toplinu.

Napravi od mene čovjeka koji zna da dopre do onih koji su zaista na dnu.

Spasi me od straha da ću nešto propustiti u životu. Ne daj mi to što ja želim, već to što mi je zaista potrebno.

Nauči me umjetnosti malih koraka.”

Prijevod molitve: luftika.rs

odmorimozak.com

Nastavi čitati

Najčitanije