USK
Sandra iz Bihaća spremno pozirala s petokrakom u Kumrovcu: Policija me tražila da je skinem
Mi smo Titovi, Tito je naš, skandiralo se u Kumrovcu u kojem se okupilo hiljade ljudi na Danu mladosti i povodom 131. rođendana Josipa Broza Tita.
Osim povremenog skandiranja, salutiralo se pored spomenika bivšem čelniku Jugoslavije, a mogle su se čuti i partizanske koračnice i pjesme. Ove godine ljudi nisu smjeli dolaziti u vojnim odorama, već u onim pionirskim.
Zabranjeno je bilo i vojno znakovlje. Sandra Džemaili iz Udruženja antifašista iz Bihaća u Bosni i Hercegovini od kuda je stiglo pet autobusa spremno je pozirala u kapi Narodno oslobodilačke borbe, koju uz petokraku krasi i drugo ordenje iz tog vremena, piše 24sata.
Zbog kape hrvatska policija ju je u dva navrata upozorila da je skine, jer će joj u suprotnom istu morati oduzeti i naplatiti novčanu kaznu.
“Petokraka je simbol mira i slobode svih nas. Ne činimo nikakvo zlo, kao ni ova kapa na kojoj je razno ordenje koje također govori o miru, zajedništvu, bratstvu i jedinstvu”, kazala je Džemaili.
Unatoč manjoj neugodnosti koju je doživjela i dalje će dolaziti u Kumrovec baš kao što je to činila proteklih pet godina. Prema procjenama organizatora u rodno selo Josipa Broza Tita stiglo je oko 10.000 ljudi iz svih krajeva bivše države.
“Nije poanta u Titu i Jugoslaviji nego u vrijednostima. Ona zemlja za razliku od ove imala je vrijednosti”, kazala je Aleksandra iz Zagreba koja je u Kumrovec stigla s pionirkom kapom i crvenom maramom.
U istom izdanju bio je i Matija iz Koprivnice koji je na proslavu u Kumrovec poveo sina.
“Svake godine, čini mi se da ima sve više i više ljudi- Čini mi se da ovo postaje sve popularnije kontra očekivanjima”, kratko je poručio.
Jugoslav Repeša iz Rijeke u Kumrovec dolazi najmanje 30 godina.
“Ljudi se raduju tome danu, opuštaju se i druže. Drago mi je da ovoliko ljudi iskazuje poštovanje prema Josipu Brozu Titu. Smatram da većeg državnika i čovjeka Hrvatska nikad nije imala”, rekao je.
Uz štovatelje Tita i vrijednosti antifašizma koje je zagovarao u Etno muzej na otvorenom došli su i mnogi željni zarade. U raznolikoj ponudi bilo je tu za svakoga ponešto od majica, kalendara, slika, upaljača a s Titovim likom, malih bista.
Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt kazao je kako im cilj nisu ideologije ili priče vezane uz povijest koje, naglašava, privlače zle misli, već žele da se ljudi u Kumrovcu dobro provedu i da dolazi što više mladih ljudi.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar kazao je kako su se u Kumrovcu okupili samo ljudi dobre volje i dobrih namjera, a “one druge” pozvao je da ni ne dolaze jer tu nemaju što tražiti. Dodao je kako su oni u Zagorju ponosni što je Josip Broz Tito rođen upravo u Zagorju, u malom Kumrovcu.
“To samo pokazuje da iz malih sredina mogu izaći najveći ljudi, a Tito je sigurno najveći državnik 20. stoljeća”, rekao je Kolar.
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.
– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.
Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
U Sanskom Mostu jučer je pronađeno tijelo mlađeg muškarca u automobilu, potvrđeno je za portal „Avaza“ iz MUP-a USK.
Obavljen je uviđaj i radi se na utvrđivanju uzroka smrti.
– Obdukcija beživotnog tijela bit će obavljena sutra kada će se znati tačan uzrok smrti – rečeno je za „Avaz“ iz MUP-a USK.
Ovaj događaj nije povezan sa poplavama u Sanskom Mostu.
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”
U protekla 24 sata u Cazinu zabilježene tri saobraćajne nesreće, ima ozlijeđenih
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!