Bubrezi su ključni vitalni organi smješteni retroperitonalno, odnosno, iza potrbušnice. Veličina bubrega približno odgovara ljudskoj šaci. Njihova osnovna funkcija uključuje filtraciju krvi, uklanjanje toksina, viška tekućine i otpadnih tvari kroz mokraću. Uz to, bubrezi igraju ključnu ulogu u ravnoteži elektrolita i minerala u organizmu, proizvodnji hormona koji reguliraju krvni pritisak, stvaranju crvenih krvnih stanica te održavanju zdravlja kostiju.

Ako bubrezi ne funkcioniraju ispravno, otpadne tvari mogu se nakupljati u krvi, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Nefrolog dr. Jelenko Lazić, ispričao je za Net.hr koji su simptomi bolesti bubrega te kako se otkriva i liječi te je savjetovao kojih pozitivnih životnih navika bi se ljudi trebali pridržavati.

Funkcije bubrega

Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i ravnoteže u tijelu, a njihova pravilna funkcija nužna je za niz vitalnih procesa. O njihovoj važnosti, ulozi i utjecaju na organizam govori nefrolog dr. Lazić.

“Nabrojio bih šest glavnih funkcija bubrega: prva se odnosi na izlučivanje štetnih tvari mokraćom, druga je regulacija krvnog pritiska, treća je regulacija kiselosti krvi, četvrta je regulacija elektrolitskog sastava krvi, peta je izlučivanje eritropoetina koji ima ulogu u stimulaciji nastanka crvenih krvnih stanica i šesta je pretvorba vitamina D iz neaktivnog u aktivni oblik koji ima veliku ulogu u metabolizmu kalcija i očuvanju zdravlja kostiju”, objašnjava Lazić.

Simptomi bolesti bubrega

Ljekar je naveo i važne simptome koji mogu upućivati na bolest bubrega. Pravovremeno uočavanje tih znakova ključno je za rano postavljanje dijagnoze i sprječavanje daljnjeg napredovanja bolesti.

“Kako su bolesti bubrega brojne, i očituju se različitim simptomima i znakovima, teško ih je sve nabrojati, ali ovo su neke od najvažnijih:

• visoka temperatura, zimica, tresavica, bolnost u području bubrega

• krv u mokraći

• jaka bol u području bubrega

• povišene vrijednosti ureje i kreatinina u laboratorijskim nalazima

• prisutnost bjelančevina (proteina) u mokraći

• prisutnost bijelih krvnih stanica (leukocita) u mokraći”, ističe dr. Lazić.

Kako poboljšati funkciju bubrega?

Lazić ističe kako loša prehrana i životne navike mogu loše utjecati na funkciju bubrega te preporučuje raznovrsnu prehranu i mediteransku dijetu za očuvanje zdravlja cijelog organizma pa tako i bubrega.

“Za ljude s oštećenim bubrezima važno je ograničiti unos bjelanjčevina, a u kasnijim stadijima hronične bubrežne bolesti važno je paziti na unos hrane bogate kalijem i fosfatima. Za zdravlje bubrega je važan unos soli koji treba biti ispod 5 grama dnevno. Viši unos NaCl povisuje pritisak i na duži rok oštećuje bubrege”, upozorava nefrolog dr. Lazić.

Kako bi se dugoročno očuvalo zdravlje bubrega, važno je pridržavati se određenih životnih navika, a ljekar ističe koje promjene u svakodnevnom životu mogu imati pozitivan utjecaj na funkciju bubrega.

“Zdrav način života, svega pomalo, sve umjereno, redovita tjelovježba u skladu s dobi, mediteranska prehrana, redovite kontrole krvnog pritiska, godišnje kontrole laboratorijskih nalaza kod izabranog ljekara”, poručuje dr. Lazić.

Prvi put u Velikoj Britaniji uspješno je testirana nova površina ceste poboljšana grafenom, koja je prihvatljivija za okoliš i za automobile.

Kompanija sa sjedištem u Redcaru, Universal Matter GBR Ltd, koja sarađuje s Tarmacom, kompanijom za izgradnju cesta, i Redcar & Cleveland Borough Councilom, postavila je prvu javnu cestu u Velikoj Britaniji koristeći inovativni aditiv Genable Pavement na bazi grafena.

Dodatak grafena asfaltu omogućuje duži životni vijek ceste, smanjuje ulegnuća, pucanje i povećava otpornost na udarne rupe. Ovo obećava glatko putovanje za vozače, s manje štetnim dugoročnim utjecajem na njihove automobile, nudeći potencijal za značajno smanjenje ugljičnog otiska.

Novi poboljšani asfaltni materijal prethodno je testiran na nekoliko parkirališta u Sjedinjenim Državama i Kanadi te na ispitnoj stazi Nacionalnog centra za tehnologiju asfalta (NCAT), ali ovo je bila prva demonstracija na javnoj cesti bilo gdje u svijetu.

Aditiv grafena dodan je u više od 150 tona asfalta u tvornici asfalta Tarmac Coxhoe u Durhamu, koji je zatim prevezen u Country Park Flatts Lane, na rubu Middlesbrougha, gdje je građevinski tim postavio novu ulaznu cestu.

Universal Matter (Ontario, Kanada) je razvio čišću, bržu i ekonomičniju tehnologiju za proizvodnju grafena, naprednog nanomaterijala na bazi ugljika sa širokim rasponom primjene. Grafen je u obliku saća 200 puta snažniji od čelika koji se može rastegnuti dvostruko više od vlastite duljine.

Zid smrti, poznat i kao “Maut ka Kuan” (bunar smrti) u Indiji i Bangladešu, adrenalinska je predstava koja desetljećima oduševljava publiku. Ova opasna, ali fascinantna atrakcija, koja uključuje motocikliste i vozače automobila koji prkose gravitaciji unutar velikog drvenog cilindra, simbol je tradicije, vještine i neustrašivosti.

Ovaj običaj vuče korijene iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje se početkom 20. stoljeća razvio iz utrka na motociklističkim stazama. Prvi “motodromi” pojavili su se na Coney Islandu 1911. godine, a uskoro su postali neizostavan dio putujućih karnevala. Do 1930-ih, Zid smrti je doživio svoj vrhunac u SAD-u, s više od 100 motodroma koji su zabavljali publiku širom zemlje. U Indiju i Bangladešu, ova je atrakcija stigla i prilagodila se lokalnom kontekstu, postajući popularna na sajmovima i u cirkusima. “Maut ka Kuan” postao je sinonim za uzbuđenje i opasnost, privlačeći gledatelje svih dobnih skupina.

Unutar “bunara smrti”, vozači motocikala i automobila izvode vratolomije koje oduzimaju dah. Krećući se od dna cilindra, postupno se penju po nagnutoj rampi dok ne postignu dovoljnu brzinu da se voze okomito po zidovima. Centrifugalna sila i trenje drže ih “zalijepljenima” za zid, omogućujući im izvođenje raznih trikova, uključujući vožnju bez ruku, stajanje na sjedalu pa čak i izmjenu vozača u pokretu. Publika gleda izvedbu s vrha cilindra, gledajući dolje u sam vrtlog akcije.

Vozači prolaze kroz dugotrajnu obuku kako bi savladali vještine potrebne za vožnju po Zidu smrti. Ovo nije samo pitanje brzine i ravnoteže, već i koordinacije s drugim vozačima, kao i sposobnosti interakcije s publikom. Times of India navodi kako neki izvođači uče vještinu od majstora godinama.

Uprkos uzbuđenju koje pruža, Zid smrti je izuzetno opasna aktivnost. Nesreće su česte, a povrede su sastavni dio života ovih izvođača. ETV Bharat izvijestio je o nesreći u Udaipuru gdje su dva izvođača povrijeđena nakon što je pukla guma na automobilu. Prošle godine, slična nesreća u Asansolu povrijedila je devet gledatelja. Osim rizika od povreda, izvođači se suočavaju i s finansijskim izazovima. Zarade su često skromne, a rastući troškovi goriva i niske cijene ulaznica dodatno otežavaju situaciju. Uprkos izazovima, Zid smrti opstao je u Indiji i Bangladešu.

Rak želuca (karcinom želuca) je maligni epitelni tumor koji se javlja u želucu, tačnije na želučanoj sluznici. U najvećem broju slučajeva se radi o adenokarcinomu, odnosno malignom epitelnom tumoru žljezdanog porijekla.

Riječ je o raku koji potiče od žljezdanih ćelija sluznice želuca. Zauzima najveći postotak među svim zloćudnim tumorima želuca.

Rak želuca se češće pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, odnosno nakon 50. godine života.

Kada su u pitanju geografske varijacije, u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi učestalost ovog karcinoma je u opadanju, što se najviše pripisuje kvalitetnoj pohrani i pripremi hrane.

U Japanu se npr. bilježi porast želučanih oboljenja, pa tako i adenokarcinoma, što se pripisuje specifičnom načinu pripreme hrane, ali i čestoj konzumaciji sirove hrane. Japan po broju oboljelih slijede Kina i Koreja.

Želudac je organ koji služi za probavu hrane, a nalazi se između jednjaka i tankog crijeva, odnosno dvanaesnika. Želudac je organ probavnog sistema koji služi za pohranu i razgradnju hrane, a karakterističan je po kiseloj unutrašnjosti, odnosno niskom pH.

Niski pH je potreban za aktivaciju želučanih probavnih enzima (pepsin, lipaza).

Kada je u pitanju rak želuca, prognoza nažalost nije najpovoljnija, i to prvenstveno zbog kasnog otkrivanja bolesti.

Rak želuca – uzroci

Ljekari nisu u potpunosti sigurni šta uzrokuje rak želuca. Uzrokuje li karcinom želuca prehrana? Postoji snažna korelacija između konzumiranja slane i kisele hrane te pušenja s pojavom raka želuca.

Općenito, tumor nastaje zbog mutacije dijelova DNK-a koji kontroliraju ćelijski ciklus (tumorsupresorski geni, onkogeni i geni koji sudjeluju u apoptozi).

Mutacije tih gena uzrokuju da se ćelije nenormalno dijele i rastu velikom brzinom te ne reagiraju na signale koji uzrokuju apoptozu, odnosno normalnu ćelijsku smrt.

Upravo zato dolazi do nastajanja nakupine abnormalnog tkiva specifičnih svojstava koje se naziva tumorom ili rakom. Kancerogene ćelije formiraju tumor koji može metastazirati i početi se širiti po cijelom tijelu.

Budući da je karcinom želuca po svojoj prirodi maligan, on ima tendenciju metastazirati na druga tkiva, relativno se brzo širi, liječenje je mučno, a oporavak dugotrajan. Ćelije koje tvore tumor određuju vrstu karcinoma želuca, a samim time pomažu i u određivanju mogućnosti liječenja.

Faktori koji mogu uvjetovati nastanak karcinoma želuca su:

• štetne tvari iz prehrane
• dimljena i jako začinjena hrana
• slana, kisela i sirova hrana
• voda koja je zasićena velikom količinom nitrata
• pušenje
• alkoholizam
• infekcija Helicobacter pylori

Najčešće vrste raka želuca

Kada je riječ o histogenezi, odnosno tkivnom podrijetlu, najčešće razlikujemo dvije vrste raka želuca – adenokarcinome i limfome.

Adenokarcinomi nastaju od žljezdanih ćelija koje su dio želučane sluznice, a inače izlučuju sluz koja štiti samu sluznicu želuca od oštećenja do kojeg može doći zbog kiselog želučanog sadržaja. Adenokarcinom se javlja u najvećem broju svih slučajeva karcinoma želuca.

Limfom je također maligni tumor koji najčešće započinje u ćelijama imunološkog sistema, ali može se javiti i kao posljedica metastaze limfoma iz nekog drugog organa. Stijenke želuca sadrže mali broj ćelija imunološkog sistama koje mogu prerasti u rak. Limfom želuca je znatno rjeđi oblik raka od adenokarcinoma.

Budući da su druge vrste raka želuca uglavnom rijetke, kada se ljudi koriste terminom “rak želuca” većinom je riječ o adenokarcinomu. Rjeđi oblici su limfomi koji potječu od ćelija limfnog tkiva i sarkomi koji potiču od ćelija vezivnog tkiva u koje spadaju mišići, masno tkivo i krvne žile.

Rak želuca – simptomi

Rak želuca se javlja jednako često na svim dijelovima želuca. Nešto se češće nalazi na izlaznom dijelu želuca, odnosno antrumu te na donjoj trećini tijela želuca. Metode liječenja, baš kao i prognoza ishoda bolesti, ovise i o poziciji karcinoma.

Rak želuca kod mladih pojavljuje se u gotovo jednakoj stopi kao i kod starijih osoba. Pod posebnim rizikom su mlade osobe koje već pate od želučanih tegoba.

U ranom stadiju bolesti bolesnici uglavnom pate od netipičnih tegoba koje traju duže vremena, ali nisu posebno izražene da bi nagnale bolesnika da posjeti ljekara. 25 % bolesnika ima simptome koji se mogu povezati s ulkusnom bolesti.

U kasnijim fazama bolesti bolesnici mogu napipati tumorsku masu u gornjem dijelu trbuha. To je izrazito loš znak, a tada se nerijetko javljaju problemi s gutanjem, mučnine i povraćanje.

U uznapredovaloj fazi bolesti može se javiti i povraćanje krvi praćeno krvavim tragovima u stolici, a nerijetko takvo stanje prati i anemija.

Bilo kakve simptome koji se javljaju duže od sedam dana nemojte zanemarivati i ignorirati.

Rano dijagnosticiranje bolesti može vam spasiti život.

Simptomi raka želuca mogu uključivati:

• umor
• osjećaj nadutosti nakon jela
• osjećaj sitosti nakon male količine hrane
• teška žgaravica
• neobjašnjiva mučnina
• bol u želucu
• povraćanje
• nenamjeran gubitak težine

Ponekad se prvi znakovi bolesti javljaju zahvaljujući metastazama u drugim organima. U tom slučaju najčešće se javljaju žutica, bol u kostima, otežano disanje, glavobolja ili se mogu javiti čak i ginekološke tegobe zbog metastaza u jajnicima.

Rak želuca – dijagnoza

Kada su u pitanju rak želuca i preživljavanje, stopa preživjelih tokom pet godina je izrazito niska. Nakon uzimanja anamneze i postavljanja sumnje ljekar će pacijenta uputiti na RTG pretragu.

Dvostruki kontrast će pokazati eventualne promjene sluznice i samo sluznicu želuca. Jedan od najsigurnijih postupaka pretrage je gastroskopija koja omogućava savršen pregled svih dijelova želuca te uzimanje komadića tkiva za analizu.

Kako bi se utvrdio stadij bolesti, u dijagnostici se koriste još i CT, ultrazvuk i tumorski markeri.

Kada je u pitanju rak želuca, krvna slika ga može detektirati i prije drugih slikovnih pretraga koje se koriste u savremenoj dijagnostici. Tumorski markeri za rak želuca su – karcinoembrijski antigen (CEA), alfa-fetoprotein (AFP) te CA 19-9 ili antitijelo usmjereno protiv ćelija karcinoma.

Kada su u pitanju rak želuca i smrtnost, postotak izlječenja je iznimno nizak. Petogodišnja stopa preživljenja iznosi svega 30 %, a uzrok tomue je kasno otkrivanje bolesti.

Rak želuca – liječenje

Mogućnosti liječenja raka želuca ovise o uznapredovalosti, stepenu i vrsti raka te naravno o vašem općem zdravstvenom stanju, ali i željama. Kada je riječ o hirurškom liječenju, cilj je ukloniti tumorsko tkivo od zdravog tkiva želuca u slučaju kada je to naravno moguće.

Hirurške opcije se odnose na:

• uklanjanje tumora iz sluznice želuca u ranoj fazi bolesti
• uklanjanje dijela želuca
• uklanjanje cijelog želuca (u tom slučaju se jednjak izravno povezuje s tankim crijevom kako bi se hrana mogla kretati kroz probavni sistem)
• uklanjanje limfnih čvorova koje je rak zahvatio

Kada je u pitanju rak želuca, operacija može biti rizična. Uklanjanje dijela želuca može ublažiti znakove i simptome. Ali, sama operacija nosi rizik od krvarenja, infekcija i raznih drugih probavnih problema.

Radioterapija se kao metoda liječenja uglavnom koristi prije operacije i to većinom kako bi se tumor na želucu smanjio. Tumorsko tkivo koje je prethodno tretirano radioterapijom se u većini slučajeva smanji te ga je lakše odvojiti od zdravog tkiva.

Radioterapija se može koristiti i nakon operacije s ciljem ubijanja preostalih ćelija raka koje možda nisu uklonjene tokom operacije.

Zračenje se često kombinira s kemoterapijom. U slučajevima uznapredovale bolesti radijacijska terapija se može koristiti za ublažavanje sporednih djelovanja uzrokovanih rakom. Ali, radioterapija kao i ostale metode liječenja može imati i negativno djelovanje u vidu proljeva, probavnih smetnji, mučnine i povraćanja.

Kemoterapija je tretman pri kojem se koriste hemikalije čiji je cilj uništiti ćelije raka. Kemoterapija djeluje i na ćelije raka koje se mogu širiti izvan želuca.

Kemoterapiju se može primjenjivati prije operacije s ciljem smanjenja raka, kako bi se kancerozno tkivo lakše odvojilo od zdravog te nakon operacije kako bi se otklonile preostale ćelije raka. Kemoterapija se koristi samo kod osoba s uznapredovalim stadijem karcinoma.

Poznanstvo s osobama koje su preživjele borbu s karcinomom može vam uveliko pomoći da prihvatite bolest i naučite se nositi s njenim učinkom. Svaka informacija može biti od presudne važnosti u vašoj borbi za zdravlje, a potom i život.