Religija
Šerijatski stav o abortusu
Šerijatski pravnici prilikom definiranja stava o abortusu uzimaju u obzir slijedeće dvije okolnosti:
Prva: abortus nakon udahnuća duše u plod je zabranjen (haram) po jednoglasnom stavu (idžma) islamskih pravnika.
Druga okolnost: abortus prije udahnuća duše u plod je:
dozvoljen (džaiz) kod hanefija i šafi‘ija;
dozvoljen prije četrdesetog dana trudnoće kod hanbelija;
apsolutno zabranjen kod malikijskih pravnika kao i kod dijela šafi‘ijskih i hanbelijskih pravnika.
U odnosu na starosnu dob zametka u materici, islamski pravnici pitanje abortusa posmatraju kroz slijedeće tri faze:
– Prva faza: abortus nakon stotinu dvadeset dana od početka trudnoće smatra se nedozvoljenim ubistvom (katlun-nefs elleti harremellah).
Prema pouzdanim hadisima duša biva udahnuta u plod nakon navršenih stotinu dvadeset dana trudnoće, kao što je hadis kojeg prenosi Ibn Mes’ud, r.a.: “Pričao nam je Allahov Poslanik, a.s., a on je istinoljubiv i istinu govori: ‘Čovjek se stvara u utrobi majke četrdeset dana kao sjeme (nutfe). Zatim bude isto toliko vremena zakvačak (‘aleka), pa bude isto toliko kao gruda mesa (mudga). Zatim Allah pošalje meleka da mu udahne dušu, i naredi da mu zapiše četiri stvari: nafaku, dužinu života, njegova djela i hoće li na Ahiretu biti nesretan ili sretan…“ (muttefekun alejhi). Konsenzusom islamskih učenjaka (idžma) abortus nakon tog perioda nije dozvoljen, osim u dva slučaja:
ako pouzdani medicinski nalazi pokažu da je majka životno ugrožena nastavkom trudnoće;
ako se utvrdi da je nastupila smrt ploda u maternici.
– Druga faza: abortus u periodu kraćem od stotinu dvadeset, a dužem od četrdeset dana trudnoće smatra se, prema mišljenju većine islamskih učenjaka (džumhur), zabranjenim (haram) iako Šerijat taj čin ne tretira jednako ubistvu (katlu-n-nefs).
– Treća faza: abortus u periodu kraćem od četrdeset dana trudnoće je, također, zabranjen (haram) po mišljenju većine klasičnih islamskih pravnika i savremenih šerijatskih akademija prava. Na temelju ovog mišljenja se danas daju fetvu po ovom pitanju, smatrajući da:
abortus nije dozvoljen u različitim fazama, osim iz opravdanog šerijatskog razloga i u krajnje ograničenim slučajevima;
abortus u trećoj fazi, u periodu do četrdesetog dana trudnoće, dozvoljen je (džaiz) samo u slučaju legitimnog šerijatskog interesa (masleha) ili otklanjanja očekivane štete (darer mutevekka’a). Nije dozvoljen (gajru džaiz) abortus u ovoj fazi iz bojazni od poteškoća u odgoju djece ili ubjeđenja da je dovoljno to što supružnici imaju od djece.
Islamski učenjaci danas daju fetvu prema gore navedenim fazama, vodeći se time da je abortus štetan po potomstvo, da otvara vrata neredu koji treba prevenirati, shodno 205. ajetu sure El-Bekare: „…nastoji napraviti na Zemlji nered, ništeći usjeve i potomstvo. – A Allah ne voli nered!“
Na pitanja o abortusu u više navrata je odgovarao i fetva-i-emin IZ u BiH dr. Enes Ljevaković. Odgovori se mogu pogledati na internet stranici: www.rijaset.ba na pitanja naslovljena kao: Asistiranje pri obavljanju abortusa; Abortus u 4. sedmici zbog zdravlja; Abortiranje malformisanog djeteta; Zlostavljanje i abortus; Abortus zbog komplikacija; Stav o abortusu; Abortus; Kefaret za abortus i dr.
Keffaret za abortus
Na pitanje da li je moguće ili je obavezno platiti kefaret (iskup) za namjerno učinjen abortus, fetva-i-emin je odgovorio: „Prema stavu našeg mezheba za namjerno izazvani abortus nije obavezan keffaret, ali je preporučen.
Neke pravne škole (šafi‘ije i hanbelije) smatraju da je keffaret u ovom slučaju obaveza, a ne samo preporuka. Keffaret se ne sastoji u plaćanju, nego u postu dva mjeseca uzastopce, kako se navodi u suri En-Nisa’, 92. ajet. Abortus je zabranjen bez opravdanog razloga u bilo kojoj fazi života zametka, a nakon 120 dana od momenta začeća apsolutno je zabranjen osim u krajnjoj nuždi, radi spasa života majke.
Za namjerno izazvani abortus neophodno je učiniti teobu i istigfar – pokajanje i traženje oprosta grijeha od Allaha.“
Iz navedenog se može jasno uočiti intencija (mekasid) Šerijata da se abortus ne čini osim u iznim slučajevima krajnje nužde i uvažavanja dijagnoze pouzdanih ljekara o zdravstvenom stanju majke i djeteta. Kao i to da oni koji izaberu abortus iz straha za nafakom čine grijeh i krše zabranu iz 31. ajeta sure El-Isra: „Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimaštine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh.“
Prema pozitivnim zakonskim regulativima u BiH, prekid trudnoće se može izvršiti do navršene desete sedmice trudnoće. Izuzetno se može izvršiti i nakon desete sedmice kada je:
– majka teško zdravstveno ili životno ugrožena,
– moguće na osnovu medicinsko-naučnih saznanja utvrditi da će se roditi dijete sa teškim tjelesnim ili duševnim nedostacima,
– do začeća došlo izvršenjem krivičnog djela.
Abortus nakon počinjenog bluda
Ukoliko je plod nastao kao posljedice počinjenog bluda, onda se uz grijeh činjenja bluda činom abortusa, radi uklanjanja rezultata zinaluka, čini jasno neprijateljstvo i prelazak Allahovih granica (hududullah), o čemu se u 1. ajetu sure Et-Talak kaže: „ …To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propise krši – sâm sebi nepravdu čini. Ti ne znaš, Allah može poslije toga priliku pružiti.“
Abortus u slučaju malformisanog djeteta
Po pitanju medicinskog nalaza koji ukazuje na ozbiljne poteškoće u razvoju ploda i mogućeg deformiteta djeteta nakon poroda, islamski pravnici, općenito gledajući, ne dozvoljavaju uvijek niti kategorički zabranjuju opciju abortusa, ostavljajući postupanje po savjesti i na izbor supružnicima da u dogovoru sa pouzdanim ljekarima donesu vlastitu odluku, oslanjajući se na Allaha i jačinu vlastitog imana.
U praksi, fetva po ovom pitanju se daje po svakom posebnom slučaju, uz uvažavanje liječničke dijagnoze, uz redovnu preporuku da abortus bude izbor samo u krajnjoj nuždi (darura).
Autor: Senad Ćeman
islam.ba
Religija
Herojski čin: Tokom Džuma-namaza pozlilo vjerniku, doktor Zalihić mu spasio život
Religija
Ovako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao Džennet koji je vidio dok je bio na Mi'radžu?
Piše: Dr. Ragib es-Serdžani / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Allah, dš.š., ukazao je posebnu počast Muhammedu, s.a.v.s., i time što ga je nagradio onim čime nije nagradio nikoga prije, niti ikoga poslije njega, a to je viđenje Dženneta i boravak u njemu dok je još uvijek pripadao prolaznom, dunjalučkom svijetu. Naime, u vjerodostojnim predajama se spominje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u toku svog noćnog putovanja, poznatog kao Isra’, i uzdignuća u najviše nebeske sfere, Mi'radž, vidio Džennet i bio uveden u njega.
Pa, kakav je opis Dženneta koji je vidio i u kojem je bio Allahov Poslanik, s.a.v.s., dok je bio na Mi'radžu?
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ”Zatim sam uveden u Džennet, kad u njemu biserne ogrlice i đerdani, a zemlja od miska.” (Buharija) U drugoj predaji dolazi: ”Zatim sam uveden u Džennet, kad u njemu biserne kupole (lukovi), a zemlja od miska.” (Buharija)
Iz ovih hadisa zaključuje se da je Džennet na nebesima, odnosno na sedmom nebu, jer ne postoji hadis koji potvrđuje da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., napustio sedmo nebo prije nego je ušao u Džennet. Vjerodostojne predaje govore da je on prije ulaska u Džennet bio kod Sidretul-muntehaa, a Sidretul-munteha je na sedmom nebu. U predaji dolazi: ”Pa sam doveden do Sidretul-muntehaa. Sidru su prekrivale boje za koje ne znam šta su, a zatim sam uveden u Džennet.”
Na osnovu ovog hadisa može se zaključiti da je Džennet blizu Sidretul-muntehaa i čini se da je on na sedmom nebu, u smislu da je Džennet sastavni dio sedmog neba.
Međutim, ovo je u koliziji sa Allahovim riječima: ”I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.” (Ali Imran, 133.) Ovaj kur'anski opis Dženneta, u kojem se spominje da je on prostran kao sva nebesa, u šta se ubraja i sedmo nebo, govori da je, bez sumnje, Džennet veći od svih nebesa zajedno.
Ono što se meni čini i što mogu zaključiti iz spomenutih hadisa jeste da je Džennet ogromna cjelina i da izlazi izvan granica sedmog neba i širi se na ostale dijelove ogromnog svemira, čije granice poznaje samo Allah. A moguće je da se jedna vrata na koja se ulazi u Džennet, nalaze na sedmom nebu i da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upravo kroz ta vrata ušao u Džennet.
Džennet u koji je ušao Allahov Poslanik naziva se ”Džennetul-me'va” (džennetsko prebivalište) kako se navodi u suri En-Nedžm u kojoj se opisuje Poslanikovo putovanje na nebesa: ”Kod Sidretu-l-muntehaa, kod kojeg je džennetsko prebivalište.” (En-Nedžm, 13.-14.) U ovim ajetima jasno se naglašava da je Džennetul-me'va kod Sidretul-muntehaa na sedmom nebu, tako da je Džennetul-me'va na sedmom nebu ili je jedan njegov dio na sedmom nebu.
Pojam ”Džennet” je (sve)obuhvatan pojam koji označava mjesto gdje će vjernici uživati nakon proživljenja na Sudnjem danu i on u sebe uključuje barem četiri dženneta koji se spominju u suri Er-Rahman: ”A za onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit će dva perivoja.” (Er-Rahman, 46.), a zatim u ajetu: ”Osim ta dva, bit će još dva neznatnija perivoja.” (Er-Rahman, 62.)
Ebu Musa el-Eš'ari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., objašnjavajući ove ajete, rekao: ”To su dva Dženneta sa srebrenim posudama i onim što je u njima i dva Dženneta sa zlatnim posudama i onim što je u njima, a između stanovnika Dženneta i gledanja u njihovog Gospodara je samo zastor veličanstvenosti na Njegovom licu u Edenskom vrtu (Dženneti Adn).” (Buharija i Muslim) Moguće je da se svi ovi dženneti zajednički nazivaju ”Džennetul-me'va”, a moguće je da je Džennetul-me'va jedan od ta četiri dženneta.
Što se pak tiče Poslanikovog, s.a.v.s., osjećaja kad je ušao u Džennet, mi o tome ne znamo ništa. Možemo samo zamišljati kako se osjećao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad je ušao u Džennet koji je, na osnovu objave od Allaha, često opisivao svojim ashabima, a da ga nije vidio. A sada, na Mi'radžu, hoda po džennetskim stazama, po njegovoj zemlji i po obalama džennetskih rijeka, i onda to prepričava svojim ashabima i svim muslimanima.
Prva stvar koja je privukla pozornost Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ili bolje reći koja ga je iznenadila, jeste postojanje u Džennetu onoga što je on nazvao ”bisernim đerdanima i ogrlicama” (حَبَايِلَ اللُّؤْلُؤِ), a u drugoj predaji ”bisernim kupolama ili lukovima” ( جنابذ اللؤلؤ).
Nije nužno da je jedna od dvije predaje vjerodostojna, a druga slaba, već će prije biti da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., više puta pričao ashabima o svom viđenju Dženneta na Mi'radžu, pa je nekada spominjao da je vidio bisrene ogrlice i đerdane, a nekada da je vidio biserne kupole, pogotovo što se obje predaje nalaze u Buharijinom Sahihu.
Ja ne smatram da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pod ”bisernim ogrlicima” mislio na ogrlice i đerdane koji žene nose oko vrata, već su to biserne ogrlice koje su okačene na raznim stranama Dženneta. To je zapravo neka vrsta ukrasa kako bi se proslavio ulazak najboljeg Allahovog stvorenja i najodabranijeg poslanika u Džennet. Mi vidimo na ovome svijetu kako kraljevi dočekuju i ugošćavaju svoje drage goste, a kakav je tek doček priredio Vladar svih vladara i Gospodar svih svjetova za Svoga miljenika Muhammeda, s.a.v.s., i apsolutno najodabranijeg i najplemenitijeg gosta.
Što se tiče džennetskog tla ili džennetske zemlje, ona je od miska kako ju je opisao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i to odaje dojam prekrasnog i sveopćeg mirisa koji će džennetlije trajno mirisati, jer to nije miris koji se nalazi na određenim mjestima, nego zemlja od miska koja je svugdje po Džennetu.
To je bio opći prizor koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primijetio na prvi pogled prilikom ulaska u Džennet, a onda mu je melek Džibril organizirao predivni obilazak nekih dijelova Dženneta gdje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio još neke prizore, a jedan od najvažnijih je svakako izvor ili rijeka Kevser.
saff.ba
Religija
Ne dozvolite šejtanu da ukrade blagodati koje Vam je Allah dao
Jusuf, a.s., je bio nevjerovatno lijep. Musa, a.s., je bio neobično snažan.
Jusufova blagodat se okrenula protiv njega. Donijela mu je veliku tugu u životu. Snaga, Musa’a, a.s., je postala veliko iskušenje i donijela mu je mnogo boli.
Ono što je Allah dao tebi i meni može biti izvor velikog dobra u našim životima. Ali, također, može biti povezano s našim najvećim previranjima. Možda će nas Allah zbog toga i najviše iskušavati. Ali, tu ima još nešto.
Šejtanu su također poznate vaše blagodati. A on želi da koristi ljude oko vas da preokrene ove blagodati i dapomislite da su prokletstvo. Allah vas nije samo počastio s vanjskom dobrotom poput izgleda, snage tijela, bogatstva ili intelekta. Ponekad vam On daje kvalitete poput saosjećanja ili strpljenja ili ljubaznosti ili darežljivosti ili ljubavi prema širenju dobra ili sposobnosti dobrog savjetovanja, itd. Šejtan posmatra ove kvalitete u vama i on želi da vam ih ukrade. Kako to on radi?
Ako ste dobrodušni. šejtan može potaći neke ljude u vašem životu prema kojima niste bili osim dobri, da budu najgori prema vama. Ako pomažete, on može potaći neke kojima ste pomogli da vas napadnu kako da ste neprijatelj. Ako ste darežljivi, šejtan bi mogao iskoristiti nekoga kome ste pomogli da vas optuži da ste pohlepni. Ako ste učitelj, on može iskoristiti učenika da vas nazove neznalicom.
Najvažnije, on može iskoristiti one kojima ste bili na usluzi ili ste prema njima bili dobri na neki način i navesti ih da budu loši prema vama. Naš Poslanik, s.a.v.s., je došao s porukom koja spaja srca i jača porodične i rodbinske veze. Oni koji su mu bili najbliži u njegovoj porodici su ga optužili za kidanje porodičnih odnosa.
A zašto šejtan ovo radi? Ove darove vam je Allah dao… darove davanja ili podučavanja ili pomaganja ili milosti ili empatije ili brige ili strpljivosti, itd. … da biste rekli sebi da to nisu blagodati. Oni su nešto što ljudi iskorištavaju. Oni su umjesto toga prokletstvo. Trebate prestati da gubite svoje vrijeme i početi brinuti o sebi. Živite svoj život.
I tako on vam krade blagodati koje vam je Allah dao da biste ih koristili kako biste Njega zadovoljili. Zapamtite da ove blagodati su tu kako biste VI pronašli svrhu. On želi da vidi koliko cijenite te blagodati. Oni nisu jeftini i zato nisu besplatni. Koliku bol koju vam ljudi zadaju ste spremni da podnesete a da ne izgubite ono što vam je Allah dao? To će pokazati vama i vašem Gospodaru koju vrijednost Njegove blagodati imaju u vašem srcu. Nemojte dopustiti da saosjećanje koje vas goni da pomažete ljudima bude zatrovano njihovim nepriznavanjem ili čak njihovom neopravdanom zlobom.
Nemojte dozvoliti da vaš um bude preokupiran onima koji su vas povrijedili. Neka budu tačka u vašem retrovizoru koja postaje sve manja. Imate veće stvari koje morate učiniti u životu osim da dopustite šejtanu da vas okupira onima koji pokušavaju da vam ukradu vaše blagodati. Najbolji odgovor koji im možete dati jeste da ih ignorišete i da učinite više dobra nego što ste ranije. Ništa ih više ne boli, kao ni šejtana, od toga.
Autor: Numan Ali Kan
akos.ba
Religija
Islamski centar u Maljevcu: Dosad prikupljeno 800.000 eura, izgradnja džamije stigla do polovine
U naselju Maljevac, smještenom na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u toku je izgradnja modernog Islamskog centra, koji će služiti ne samo lokalnoj zajednici već i svim islamskim vjernicima koji prolaze Međunarodnim graničnim prijelazom.
Volonteri dežuraju ispred promotivnog štanda i pored promotivnih materijala, putnicima nude i okrijepu, odmor, te različite suvenire i poklone, a oni zauzvrat doniraju sredstva za izgradnju ovog vjerskog kompleksa.
Ovaj projekt je pokrenut iz inicijative džemata Maljevac osnovanog 1998. godine, a postao je simbol zajedništva i solidarnosti Bošnjaka s obje strane granice.
Prema riječima Admira ef. Muhića, imama džemata u Maljevcu i idejnog začetnika projekta, dosad je prikupljeno 800.000 eura zahvaljujući donacijama Bošnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
“Ovdje na cesti D216, svaki put kada su gužve, naši volonteri stoje ispred promotivnog štanda nudeći putnicima okrijepu, promotivne materijale i priliku da se uključe u projekt izgradnje Islamskog centra”, ističe ef. Muhić.
Volonteri su okosnica svih aktivnosti. Oni ne samo da dočekuju putnike s osmijehom i toplim napitkom već im otvaraju vrata kako bi se ugrijali, odmorili ili obavili svoje potrebe. Zahvaljujući tim aktivnostima i donacijama putnika, prikupljen je značajan dio sredstava za izgradnju centra.
“Kamen temeljac smo postavili 1. maja 2023. godine uz prisustvo velikog broja vjernika iz BiH i Hrvatske. Do sada smo izgradili polovinu džamije, ali nam treba podrška svih Bošnjaka da završimo ovaj projekt i ostvarimo naš cilj – Islamski centar na ulazu u Evropsku uniju”, poručio je ef. Muhić.
Džemat Maljevac svoje aktivnosti započeo je u privatnim kućama, a 2002. godine kupio je i renovirao kuću koja do danas služi kao mjesto okupljanja.
Kako su potrebe zajednice rasle, pokrenuta je inicijativa za izgradnju džamije, što je rezultiralo otkupom zemljišta 2012. i 2020. godine.
Danas ovaj projekt nije samo mjesto za molitvu, već i simbol zajedništva, ustrajnosti i nade za buduće generacije Bošnjaka u pograničnom području.
“Pozivam sve naše Bošnjake da nam se pridruže i svojim sredstvima trajno ugrade u ovo dobro. Ovo nije samo džamija, već poruka zajedništva i za sve nas”, zaključuje ef. Muhić.
FENA
Religija
Ko završi svoj dan zikrom i veličanjem Allaha, cijeli dan će mu biti upisan kao zikr
Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Uzvišeni Allah, objavio je: ”Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.” (El-Ahzab, 35.)
U ovom ajetu nabrojana su svojstva iskrenih vjernika i vjernica, ali se samo uz jedno svojstvo spominje riječ ”mnogo” (كثيرا).
Naime, Uzvišeni Allah nije rekao: ”Muškarcima i ženama koji mnogo dijele zekat i koji mnogo poste”, već: ”Muškarcima koji često (mnogo) spominju Allaha i ženama koje često (mnogo) spominju Allaha.”
Allah, dželle šanuhu, oporučio je i naredio Zekerijau, alejhi selam, nakon što mu je objavio da će mu se roditi sin Jahja, da Allaha mnogo veliča i spominje, kao što se navodi u ajetu: ”Gospodaru moj” – zamoli on – “daj mi neki znak!” – “Znak će biti” – reče – “što tri dana s ljudima nećeš moći govoriti, osim znakovima. I često spominji Gospodara svoga i hvali Ga krajem dana i izjutra!” (Ali Imran, 41.)
Musa, alejhi selam, bio je u potpunosti svjestan istinitosti ovog blaga kada je rekao: ”I podaj mi za pomoćnika iz porodice moje Haruna, brata mog; osnaži me njime i učini drûgom u zadatku mome, da bismo Te mnogo hvalili i da bismo Te mnogo spominjali.” (Ta-Ha, 29-34.)
Allah muslimanima naređuje da Allaha mnogo spominju i veličaju, shodno ajetu: ”O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite, i ujutro i navečer Ga veličajte.” (El-Ahzab, 41-42.)
Suprotno tome, jedna od osobina munafika je: ”Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu.” (En-Nisa, 142.)
Čak i pri susretu s neprijateljem u ratu, vjernicima se naređuje da Allaha mnogo spominju, kao što se navodi u ajetu: ”O vjernici, kada se s kakvom četom sukobite, smjeli budite i neprestano Allaha spominjite da biste postigli što želite.” (El-Enfal, 45.)
Stoga ne čudi da je prvo šejtanovo nastojanje u zavođenju ljudi, odvraćanje od zikra i veličanja Allaha, a ako šejtan uspije ”zarobiti” i obuzdati čovjekov jezik od zikra, onda će se i ostali organi predati bez borbe.
Uzvišeni Allah, objavio je: ”Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha.” (El-Mudžadele, 19.)
Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: ”Najteža kazna na ovom svijetu je da Allah obuzda tvoj jezik da Ga ne veličaš i ne spominješ.”
Ko Allaha mnogo veliča i spominje, On ga zavoli, a koga Allah zavoli, On ga uputi i podari mu sposobnost razlikovanja istine od zablude u svakoj situaciji.
Abdullah ibn Mubarek, rekao je: ”Ko završi svoj dan zikrom i veličanjem Allaha, cijeli dan će mu biti upisan kao zikr.”
saff.ba
Religija
Nismo ništa loše uradili a ljudi nas osuđuju, zašto?
Kada se trudimo da živimo ispravno i da druge pozivamo stilu života koji vodi ka dobru i ovog i budućeg svijeta, znajmo da ćemo naići na mnogo otpora i osuda, iako ništa loše nismo uradili. Razlog za to je slabost u drugima i zona komfora iz koje neće da izađu.
Ako je cijena da ostanemo dostojanstveni ta da nešto prolazno, materijalno ne dobijemo – budimo spremni platiti tu cijenu.
Mnogo je veća cijena koju, u konačnici, plaćaju oni koji se boje stvorenja više od Stvoritelja, koji se stide sami sebe, koji se dodvoravaju i licemjerno prilagođavaju. Obraz i čast nemaju cijenu!
hfz. Ammar Bašić
-
USKprije 4 dana
Unsko-sanski kanton uveo stroge sigurnosne mjere u školama
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselila Čajić (rođ. Halkić) Nazife
-
BiHprije 3 dana
NES odbio potpisati inicijativu za smjenu Konakovića: SDA pomaže Miloradu Dodiku
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Trump se šalio da bi posjetio Arabiju ako ponovo ulože 500 milijardi dolara, Salman se javio i ponudio 600
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselio Čaušević (Redžo) Husnija
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselio Pozderac (Sead) Zlatko