Connect with us

BiH

Sjajne vijesti za putnike: EES sistem suspendovan tokom ljetne sezone kako bi se izbjegle gužve na granicama

Published

on

Evropska unija potvrdila je da će puna primjena novog sistema EES, planirana za 10. april, biti privremeno odložena ili djelimično suspendovana tokom ljetne sezone. Prema najavama, države članice EU-a imat će fleksibilnost da primjenjuju sistem do 90 dana, s mogućnošću produženja za dodatnih 60 dana, što praktično pokriva cijelu ljetnu sezonu.

Za putnike ovo znači da će mnoge granice i dalje koristiti klasičnu pasošku kontrolu sa ručnim pečatom, umjesto obavezne biometrijske registracije. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je EU odlučila da omogući fleksibilnu primjenu sistema kako bi se izbjegao kaos i dugotrajna čekanja na granicama.

Aerodrom u Lisabonu već je u decembru suspendovao primjenu EES-a zbog ekstremnih kašnjenja, gdje su putnici čekali i do tri sata. Takvi problemi izazvali su kaos na granicama, a pojedini putnici su čak propuštali letove zbog produženih graničnih procedura.

Kako će ovo uticati na ljetovanje u Grčkoj?

Za ljetovanje u popularnim destinacijama kao što je Grčka, ovo znači manji rizik od dugih čekanja na granicama. Putnici će moći brže ući u zemlju, posebno tokom najvećeg turističkog priliva, što će im omogućiti mirniji i organizovaniji početak odmora.

Iako se EES formalno pokreće 10. aprila, u praksi će biti fleksibilno primjenjivan ili suspendovan barem do kraja ljeta, kako bi se izbjegli problemi sa protočnošću granica. JUTA (Javna turistička agencija) naglašava da će Evropska unija omogućiti državama članicama da privremeno obustave ili pauziraju rad sistema tokom ljetne sezone ako se ukaže potreba, kako bi se izbjegle gužve i saobraćajni problemi na granicama.

Za putnike iz zemalja koje nisu članice EU ili Šengenskog prostora, ovo znači da će i tokom perioda april-septembar 2026. godine i dalje povremeno dobijati pečate u pasošima, dok će se EES privremeno suspendovati ili djelimično primjenjivati ukoliko granice nisu u potpunosti spremne za njegovu aktivnu upotrebu.

BiH

Evo gdje možete online, u nekoliko koraka, prijaviti negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Published

on

U narednim danima očekujemo ogroman broj negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Sistem nam je poznat.
Zato: sve što vidite – prijavite na
Nema potrebe raspravljati, samo prijavite.
– Selmir Mujagić, fb
27.08.2026.

 

https://registar145a.com/?fbclid=IwY2xjawT9ewRwZG9mAWV4dG4DYWVtAjEwAGJyaWQRMUxPV2NOcVo3dUpET3FyTkxzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeXxiqeX-MDejl3GUa3z6HxWM0WMv-bbx2vzC6Iu26qLT6gvcPBbjLGmcccKs_aem_KgvMdTttnVEwyzfrHb2FhQ

Nastavi čitati

BiH

Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola

Published

on

By

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Školska godina

Učenici

Prvačići

2023/2024.

256.343

27.815

2024/2025.

251.756

27.506

2025/2026.

248.585

26.962

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Kanton

Zatvorene škole

Unsko-sanski

13

Srednjobosanski

10

Kanton 10

10

Posavski

4

Zapadnohercegovački

4

Hercegovačko-neretvanski

2

Zeničko-dobojski

2

Bosansko-podrinjski

2

Tuzlanski

1

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

  • Ravno – 16 učenika

  • Trnovo – 41 učenik

  • Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

  • Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

  • Zenica – 9.290

  • Mostar – 8.732

  • Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

Godina

Rođeni

Umrli

2023.

24.938

34.434

2024.

24.598

35.595

2025.*

17.465

26.600

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Nastavi čitati

BiH

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju? Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?

Published

on

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju?
Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?
— OTVORENO PISMO JAVNOSTI, INSTITUCIJAMA I MEDIJIMA —
Na novom javnom pozivu Fondacije za kinematografiju Sarajevo (čitaj: Federacije BiH, jer je to novac svih građana FBiH), produkcija igranog filma „Pekmez“ – nastavka trilogije započete filmom „Amanet“ – ponovo se našla u tabeli formalno-pravno neispravnih prijava.
Govorimo o sredstvima namijenjenim za produkciju filmova u Federaciji Bosne i Hercegovine, novcu svih građana – pa i onih koji u rekordnom broju pune kino-sale gledajući „Amanet“ i „Testament“, a kojih je, kada je filmska publika u pitanju, najviše u Bosni i Hercegovini.
Ovaj put, jedan od razloga je svojevrsna „crna lista“ na kojoj se nalazim ja, Mirza Begović, jer sam potpisnik u parničnom procesu s Fondacijom zbog filma „Testament“, kojem su dodijelili sredstva, a onda sami, jednostrano raskinuli taj ugovor, dok dodijeljeni novac nikada nije uplaćen.
Film „Amanet“ smo isfinansirali sami (Mirza Begović, Nevres Softić i Ajdin Hasanić) uz skromnu podršku općina. Taj film je postao jedan od najgledanijih u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Nakon njega, ponovo smo aplicirali za projekt „Testament“ i opet su nas odbili pod krinkom da „fali papir“ – isti onaj koji vjerovatno „fali“ i ovoga puta.
„Testament“ smo također isfinansirali sami, uz podršku općina, kantona i prijatelja filma. Postao je najgledaniji bosanskohercegovački film od kada se mjeri box office u Bosni i Hercegovini, sa preko 180 hiljada gledalaca u BiH i više od 80 hiljada izvan naše zemlje. O kvalitetu i prepoznavanju ovih projekata dovoljno govori i činjenica da je prava za oba filma otkupila jedna od najvećih svjetskih striming platformi – HBO. Novac koji je film zaradio pokrio je 60 posto troškova, te nikome nismo ostali dužni niti jedan jedini novčić.
Kome smeta tema filmova „Amanet“ i „Testament“? Jesmo li zaista toliki problem ljudima koje poštujemo i uvažavamo?
Primjera radi, najgledaniji hrvatski film ikada, „Svadba“, ove godine je otvorio Pula Film Festival i već uveliko ima podršku države za snimanje nastavka. Isti film ima posebno mjesto i na Sarajevo Film Festivalu, uz ozbiljne razgovore s ekipom i tretman kakav svakako zaslužuju. S druge strane, kada je riječ o „Testamentu“ – najgledanijem bh. filmu ikada – ignorisan je na svim nivoima, pa i na spomenutom festivalu, gdje će igrati u jednoj maloj dvorani u okviru programa BH Film, čijoj se selekciji zahvaljujemo što nas je barem pozvala, za razliku od svih ostalih koji uveliko ignorišu i film i sve ljude okupljene oko njega.
Da, snimamo filmove koji nas podsjećaju na važnost odgoja, prijateljstva, ljubavi i tradicije. Da, snimamo filmove koji govore o identitetu bosanskog čovjeka i onom dobrom u svima nama. Da, naši filmovi su zaradili novac: kinima 60 posto, državi kroz poreze 17 posto, a ljudima koji su radili na ovim projektima (njih preko 300) ubjedljivo najmanji procenat.
Ovoj državi, pa i Federaciji BiH, „Amanet“ i „Testament“ su donijeli tri puta više novca (kroz prodaju ulaznica, porezi i doprinosi na angažman ljudi, prodaja kokica, sokova u kinima) nego što smo ikada tražili na ovom Javnom pozivu. Možda je upravo to stvarni razlog da nas odbijete, ugasite i sklonite!
Ekipa filma „Testament“ – i umjetnička i tehnička – nisu nikakvi amateri, nego filmski profesionalci sa desetinama i stotinama filmova iza sebe. Ove godine na Sarajevo Film Festivalu, u okviru programa BH Film, participiramo i sa dokumentarnim filmom „Hadžija“, kao i s kratkim filmom američke produkcije „No Clean Hammer“, u kojem je Hudhud produkcija noseći koproducent.
Nismo ni neobrazovani, što se u javnosti pokušavalo imputirati, a misli se prije svega na mene. Završio sam Filozofski fakultet na odsjeku za književnost i magistrirao na temu drame, sve u roku. Autor sam dva romana, više naučnih radova i dramskih tekstova, ali i dva najgledanija bosanskohercegovačka filma.
Ne, mi nismo politička priča. Mi smo ljudska priča do koje je, očito, stalo još samo običnim ljudima koji vole i osjećaju bosanskog čovjeka.
Mirza Begović, režiser filma
Nastavi čitati

BiH

Nakon dugotrajne suše stiže kiša: Prve padavine očekuju se već u utorak

Published

on

By

Nakon dugotrajnog sušnog perioda, početkom naredne sedmice u Bosni i Hercegovini očekuje se promjena vremena i prve konkretnije kišne padavine.

Prema trenutnim prognozama, prve kišne kapi u većem dijelu zemlje očekuju se u noći s ponedjeljka na utorak, 18. augusta, a tokom utorka moguće su kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom.

Do kraja ove sedmice zadržat će se uglavnom sunčano vrijeme. Nakon nešto podnošljivijih temperatura prethodnih dana, danas, 15. augusta, kao i sutra, 16. augusta, očekuje se ponovni porast temperatura, pa će biti vruće i vrlo vruće u većem dijelu zemlje.

Osvježenje početkom naredne sedmice

Početkom naredne sedmice hladna fronta donijet će promjenu vremena i osvježenje. Uz pad temperature, širom zemlje očekuju se prolazna kiša i pljuskovi s grmljavinom.

Ova promjena posebno će obradovati poljoprivrednike i sve one kojima su padavine potrebne nakon dugog perioda bez značajnije kiše.

Ipak, dolazak kiše ne znači i kraj ljeta. Prema trenutnim prognozama, do kraja augusta očekuje se još toplih i vrućih dana.

Promjena vremena početkom naredne sedmice više će predstavljati laganu tranziciju prema kasnom ljetu, kada se, uz povremene vrućine, mogu očekivati i češće kišne epizode te prolazna osvježenja.

U narednim danima bit će jasnije koliko će padavine biti obilne i koje će dijelove zemlje dobiti najviše kiše.

Nastavi čitati

BiH

Naslov: Pelet u BiH doseže 760 KM: Građani već u augustu osiguravaju ogrjev za zimu

Published

on

By

Cijene peleta sredinom augusta značajno se razlikuju u zemljama regije, ali jedno je zajedničko – potražnja je već sada velika. U Bosni i Hercegovini pojedini proizvođači zbog velikog broja narudžbi privremeno su prestali primati nove kupce.

Prema trenutno dostupnim podacima, cijena A1 peleta u BiH doseže 760 KM po toni, dok se A2 pelet prodaje za oko 714 KM, bez uračunatog prijevoza. Istovremeno, pojedini proizvođači nude palete po nešto nižim cijenama, ali i njihove zalihe brzo se popunjavaju.

U Hrvatskoj se A1 pelet trenutno može pronaći za oko 426 eura po toni, dok se u Srbiji cijene kreću i do 46.000 dinara, odnosno oko 390 eura. U Sloveniji su cijene još više, pa paleta ENplus A1 peleta od 975 kilograma kod pojedinih prodavača košta gotovo 500 eura.

Proizvođači u BiH upozoravaju na povećanu potražnju i nedostatak sirovine. Mnogi građani ove godine ogrjev nabavljaju znatno ranije nego inače, strahujući od novih poskupljenja pred početak sezone grijanja.

Sve ukazuje na to da bi cijene peleta mogle ostati visoke i u narednim mjesecima, posebno ukoliko potražnja nastavi rasti.

Nastavi čitati

BiH

Stiže osvježenje: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana

Published

on

By

Nakon perioda visokih temperatura, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje kratko osvježenje, ali se vrućine vraćaju tokom vikenda. Početak naredne sedmice mogao bi donijeti i konkretniju promjenu vremena uz kišu i lokalne pljuskove.

Usljed prodora hladnijeg zraka, koji će glavninom zahvatiti područja istočnije od Bosne i Hercegovine, pad temperature već se danas osjeti u sjevernim dijelovima zemlje. Izraženije osvježenje očekuje se u četvrtak, 13. augusta, te u petak, 14. augusta.

Dnevne temperature u četvrtak i petak kretat će se uglavnom između 26 i 31 °C, dok će na jugu zemlje biti toplije, uz temperature do 37 °C.

Sunčano i uglavnom bez padavina

Iako je danas poslijepodne moguć rijedak i kratkotrajan pljusak, u naredna dva dana ne očekuju se značajnije padavine. Preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.

Ni tokom vikenda, 15. i 16. augusta, nema naznaka za značajnije padavine. Uz pretežno sunčano vrijeme, temperatura će ponovo biti u porastu.

U nedjelju se očekuje povratak pravih ljetnih vrućina, pa će temperature širom zemlje dostizati 33 do 37 °C.

Svježija jutra

Iako će dnevne temperature ponovo rasti, jutra će biti ugodnija i većinom svježa.

Najsvježije će biti u petak i subotu ujutro, što će posebno pogodovati onima koji teško podnose visoke dnevne temperature.

Do vikenda će puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok se tokom vikenda očekuje slab vjetar promjenjivog smjera.

Početak naredne sedmice donosi promjenu vremena

Prema trenutnim prognozama, značajnija promjena vremena očekuje se početkom naredne sedmice.

U ponedjeljak, 17. augusta, i utorak, 18. augusta, izgledna je pojava kiše i lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom.

Posebno se tokom utorka padavine očekuju u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Ukratko, naredni dani donose kratko osvježenje, zatim povratak visokih temperatura tokom vikenda, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti dugo očekivanu kišu i osjetniji pad temperature.

Nastavi čitati

Najčitanije