Connect with us

BiH

DF traži od Schmidta da ispravi odluku koju je donio u izbornoj noći: “Ako to ne učini nema kredibilitet da proziva Dodika”

Published

prije 7 mjeseci

on

Predstavnici Demokratske fronte (DF) su organizovali press konferenciju nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je donio odluke po apelacijama državnog zastupnika Zlatana Begića i ove stranke. Obraćajući se javnosti, iz DF-a su pozvali visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da ispravi izmjene Izbornog zakona koje je donio na dan izbora 2022. godine.

Sud u Strazburu je presudio u Begićevu korist u predmetima koji se odnose na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, te na izbor predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Među prvima koji se obratio javnosti bio je predsjednik DF-a Željko Komšić koji je, između ostalog, poručio da je odluka Suda u Strazburu u suštini poruka svima onima “koji su svjesno učestvovali u političkoj šaradi”.

“Razumijem šta je vlast, sve se stranke bore da budu u njoj, ali mislim da nekad ne treba ići protiv principa koje javno zagovarate. Iz ove situacije može izvući politička pouka da je visoki predstavnik Christian Schmidt svjesno išao na ovu varijantu, što mu je sada potvrdio i Sud u Strazburu. Iako je ranije imao odluku Ustavnog suda BiH gdje je izbor rukovodstva oba entiteta proglašen neustavnim, on je to samo još više betonirao svojim odlukama. I ovo je jedna poruka svima onima koji su učestvovali u tome, da ne upiremo prstom samo u Schmidta jer je tadašnji američki ambasador Michael Murphy vodio zapravo cijelu igru, a Schmidt je bio samo izvršilac, ali to je činjenica koju realno svi znamo”, naveo je Komšić.

Nakon njega se javnosti obratio i sam Begić koji je istakao da je odluka Suda u Strazburu pobjeda za vladavinu prava.

Govoreći o prvoj presudi koja se tiče izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, Begić je istakao da je CIK odbio njegovu kandidaturu (kao kandidata iz reda Ostalih), a da je isto učinio i Sud BiH, čime su povrijeđena njegova individualna građanska prava.

“Ova presuda specifična je po tome što sada imamo presudu Evropskog suda, ne zbog dejtonskih pravila koja su dogovarana da bi se zaustavio rat, nego je ovdje diskriminacija zasnovana na pravilima koja je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik. To je specifičnost ovog slučaja, pri čemu visoki predstavnik nije vodio računa o presudi Ustavnog suda, donesenoj godinama ranije. Svi smo bili šokirani kada smo vidjeli da visoki predstavnik nije ispoštovao presudu Ustavnog suda ove zemlje. Stanje diskriminacije je još više produbio, učvrstio, zacementirao i ostavio na snazi, sa očiglednim ciljem da preferira jedan politički subjekt”, naveo je Begić.

Poziv na ostavku visokog predstavnika

Begić je uputio direktan poziv Christianu Schmidtu da donese novu odluku kojom će ispraviti urađeno u izbornoj noći i uskladiti sistem sa Protokolom 12.

“Ukoliko to visoki predstavnik ne učini, moje mišljenje je da on tada nema nikakav kredibilitet da bilo kome u ovoj zemlji spočitava nepoštivanje presuda Ustavnog suda BiH, a evo vidimo i presuda Evropskog suda. On tada nema kredibilitet da zbog toga, naprimjer, proziva Milorada Dodika, jer je i on taj koji je zanemario i prekršio presudu Ustavnog suda. Ako ne reaguje, on gubi svaki kredibilitet i u tom slučaju je trebao još jučer podnijeti ostavku. Dobili smo čovjeka iz Evrope da nam uvodi evropske standarde, a u stvari nam je uveo nove oblike diskriminacije”, poručio je Begić.

Kada je riječ o drugoj presudi, koja se tiče izbora predsjedavajućeg i zamjenika Predstavničkog doma PSBiH, Begić je podsjetio da ga je Nebojša Radmanović isključio iz mogućnosti kandidature.

“Te funkcije su izuzetno značajne. U našoj zemlji predsjedavajući i dvojica zamjenika u jednoj fazi zakonodavnog postupka preuzimaju proces u svoje ruke. To nemate nigdje u svijetu – da tri predstavnika neka tri, pod navodnicima, plemena, mogu odlučivati o zakonima. Zbog toga je važno da se taj sistem ‘raspakuje'”, pojasnio je državni zastupnik.

Kritike upućene Murphyju i vlastima u Sarajevu

Begić je naglasio da se neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava smatra krivičnim djelom, te je iznio oštre kritike na račun međunarodnih zvaničnika i domaće vlasti.

“Pitanje je da li bi gospodin Christian Schmidt nametnuo ovakva izborna pravila u saglasnosti sa svojim saradnikom koji je bio inspirator svega gospodinom Michaelom Murphyjem, da nisu imali podršku odavde, iz Sarajeva. Političkim opcijama koje danas obnašaju vlast u tom trenutku su bile važnije pozicije vlasti i pristali su na diskriminirajuća rješenja koja nas ne vode evropskim putem, nego šumom”, rekao je Begić.

Zaključio je porukom “mozgovima u Sarajevskoj kotlini” da nema kompromisa izvan presuda i vladavine prava.

“Oko 400.000 ljudi trpi razne oblike diskriminacije. Tu evropskog puta nema. Kompromis da – ali u okviru presuda, u okviru vladavine prava i poštivanja jednakosti svih ljudi. To je jedini način kako ćemo stići do Evropske unije”, poručio je Zlatan Begić.

Nakon njega su se kratko obratili i Miro Lazović, Slaven Kovačević te Alma Kratina koji su naveli, između ostalog, da je ova presuda dokaz da je pravac kojim je DF od početka išao zapravo ispravan, a to je građanska BiH.

“Smatram da to nije samo njegova pobjeda već pobjeda BiH, da je pozitivan odjek njegove apelacije otvorio još jedan od puteva za izgradnju BiH kao države pune slobode i ljudskih prava na ovom prostoru. U ovom vrtlogu političkih zbivanjima u kojima se mrcvarimo već 30 godina, u nastojanjima da se ova država etnički podijeli, DF principijelno i aktivno sve ovo vrijeme principijelno insistira da se BiH gradi kao država punih ljudskih prava i sloboda”, naveo je Lazović.

Kovačević je istakao dvije činjenice koje treba posebno posmatrati nakon presude Suda u Strazburu.

“Prva se odnosi na to da je utvrđena diskriminacija u izboru rukovodstva FBiH, ali ja dodajem i entiteta RS jer je vrlo slična priča. Visoki predstavnik tom svojom čuvenom odlukom iz oktobra 2022. godine je uveo fenomen koji se zove koeficijent konstituentnih naroda. To znači da imate matematičku formulu kojom možete izračunati vlastitu vrijednost živih bića u sredini u kojoj živite. On je tom matematičkom formulom nas napravio nejednakim ljudima. Da svako ima svoj koeficijent. Koliki je moj koeficijent ukoliko ja živim u etničkoj zajednici koja je manja u odnosu na većinsku etničku zajednicu u Sarajevu – možete sami izračunati. Kako čovjek koji dolazi iz Evrope može matematičkom formulom učiniti nejednakost ljudi. To je prepis jednog zakona koji je važio u Evropi 40-ih godina. Druga stvar koja treba ovdje kazati je šta će uraditi vlast. Prevashodno Trojka jer za ostale znam šta će uraditi. Hoće li dozvoliti da se i na ovu jako važnu odluku Evropskog suda za ljudska prava žale ljudi s upitnom aktivnom legitimacijom? Hoće li dozvoliti opet takav rusvaj i pravni haos da se uputi zahtjev za preusmjerenje ovog predmeta na Veliko vijeće od osoba koje nemaju aktivnu legitimaciju jer im je istekao mandat. Mislim konkretno na Vijeće ministara BiH u kojem sjedi Trojka. Ako to urade onda oni čine djelo s predumišljajem da ostane diskriminacija u BiH jer to očigledno njima odgovara”, naglasio je Kovačević

“Ponosna sam i izuzetno motivirana za dalji rad na ovoj ideji koja nas je sve okupila u DF-u. Nema sumnje da je pitanje ljudskih prava suštinsko u BiH i želim reći da ove presude koje smo dobili i koje su motivacije svima nama kojima je BiH u srcu jednostavno nešto što potvrđuje našu tezu koju od početka nosimo – da etnička odrednica naša ne može biti pečat naše sudbine. Mi smo građani BiH koji trebaju biti zaštićeni sa svim svojim identitetima i ono nakaradno i bolesno živimo već godinama, a to je da je etnička odrednica naše sudbine zaista nešto protiv čega se treba boriti svako malo. I kroz ove presude koje smo dobili potvrđuje da je put koji smo odabrali ispravan i da sve ostalo vodi u destrukciju zemlje, a mi koji nemamo rezervne države to nećemo dozvoliti”, zaključila je Kratina.

N1

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Evo gdje možete online, u nekoliko koraka, prijaviti negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Published

prije 1 sat

on

27. Augusta 2026.

By

U narednim danima očekujemo ogroman broj negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Sistem nam je poznat.
Zato: sve što vidite – prijavite na
Nema potrebe raspravljati, samo prijavite.
– Selmir Mujagić, fb
27.08.2026.

 

https://registar145a.com/?fbclid=IwY2xjawT9ewRwZG9mAWV4dG4DYWVtAjEwAGJyaWQRMUxPV2NOcVo3dUpET3FyTkxzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeXxiqeX-MDejl3GUa3z6HxWM0WMv-bbx2vzC6Iu26qLT6gvcPBbjLGmcccKs_aem_KgvMdTttnVEwyzfrHb2FhQ

Nastavi čitati

BiH

Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola

Published

prije 2 sedmice

on

17. Augusta 2026.

By

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Školska godina

Učenici

Prvačići

2023/2024.

256.343

27.815

2024/2025.

251.756

27.506

2025/2026.

248.585

26.962

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Kanton

Zatvorene škole

Unsko-sanski

13

Srednjobosanski

10

Kanton 10

10

Posavski

4

Zapadnohercegovački

4

Hercegovačko-neretvanski

2

Zeničko-dobojski

2

Bosansko-podrinjski

2

Tuzlanski

1

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

  • Ravno – 16 učenika

  • Trnovo – 41 učenik

  • Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

  • Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

  • Zenica – 9.290

  • Mostar – 8.732

  • Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

Godina

Rođeni

Umrli

2023.

24.938

34.434

2024.

24.598

35.595

2025.*

17.465

26.600

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Nastavi čitati

BiH

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju? Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?

Published

prije 2 sedmice

on

15. Augusta 2026.

By

Zašto su najgledaniji bh. filmovi „Amanet“ i „Testament“ na crnoj listi Fondacije za kinematografiju?
Kako je tretiran igrani film „Testament“ na Sarajevo Film Festivalu?
— OTVORENO PISMO JAVNOSTI, INSTITUCIJAMA I MEDIJIMA —
Na novom javnom pozivu Fondacije za kinematografiju Sarajevo (čitaj: Federacije BiH, jer je to novac svih građana FBiH), produkcija igranog filma „Pekmez“ – nastavka trilogije započete filmom „Amanet“ – ponovo se našla u tabeli formalno-pravno neispravnih prijava.
Govorimo o sredstvima namijenjenim za produkciju filmova u Federaciji Bosne i Hercegovine, novcu svih građana – pa i onih koji u rekordnom broju pune kino-sale gledajući „Amanet“ i „Testament“, a kojih je, kada je filmska publika u pitanju, najviše u Bosni i Hercegovini.
Ovaj put, jedan od razloga je svojevrsna „crna lista“ na kojoj se nalazim ja, Mirza Begović, jer sam potpisnik u parničnom procesu s Fondacijom zbog filma „Testament“, kojem su dodijelili sredstva, a onda sami, jednostrano raskinuli taj ugovor, dok dodijeljeni novac nikada nije uplaćen.
Film „Amanet“ smo isfinansirali sami (Mirza Begović, Nevres Softić i Ajdin Hasanić) uz skromnu podršku općina. Taj film je postao jedan od najgledanijih u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Nakon njega, ponovo smo aplicirali za projekt „Testament“ i opet su nas odbili pod krinkom da „fali papir“ – isti onaj koji vjerovatno „fali“ i ovoga puta.
„Testament“ smo također isfinansirali sami, uz podršku općina, kantona i prijatelja filma. Postao je najgledaniji bosanskohercegovački film od kada se mjeri box office u Bosni i Hercegovini, sa preko 180 hiljada gledalaca u BiH i više od 80 hiljada izvan naše zemlje. O kvalitetu i prepoznavanju ovih projekata dovoljno govori i činjenica da je prava za oba filma otkupila jedna od najvećih svjetskih striming platformi – HBO. Novac koji je film zaradio pokrio je 60 posto troškova, te nikome nismo ostali dužni niti jedan jedini novčić.
Kome smeta tema filmova „Amanet“ i „Testament“? Jesmo li zaista toliki problem ljudima koje poštujemo i uvažavamo?
Primjera radi, najgledaniji hrvatski film ikada, „Svadba“, ove godine je otvorio Pula Film Festival i već uveliko ima podršku države za snimanje nastavka. Isti film ima posebno mjesto i na Sarajevo Film Festivalu, uz ozbiljne razgovore s ekipom i tretman kakav svakako zaslužuju. S druge strane, kada je riječ o „Testamentu“ – najgledanijem bh. filmu ikada – ignorisan je na svim nivoima, pa i na spomenutom festivalu, gdje će igrati u jednoj maloj dvorani u okviru programa BH Film, čijoj se selekciji zahvaljujemo što nas je barem pozvala, za razliku od svih ostalih koji uveliko ignorišu i film i sve ljude okupljene oko njega.
Da, snimamo filmove koji nas podsjećaju na važnost odgoja, prijateljstva, ljubavi i tradicije. Da, snimamo filmove koji govore o identitetu bosanskog čovjeka i onom dobrom u svima nama. Da, naši filmovi su zaradili novac: kinima 60 posto, državi kroz poreze 17 posto, a ljudima koji su radili na ovim projektima (njih preko 300) ubjedljivo najmanji procenat.
Ovoj državi, pa i Federaciji BiH, „Amanet“ i „Testament“ su donijeli tri puta više novca (kroz prodaju ulaznica, porezi i doprinosi na angažman ljudi, prodaja kokica, sokova u kinima) nego što smo ikada tražili na ovom Javnom pozivu. Možda je upravo to stvarni razlog da nas odbijete, ugasite i sklonite!
Ekipa filma „Testament“ – i umjetnička i tehnička – nisu nikakvi amateri, nego filmski profesionalci sa desetinama i stotinama filmova iza sebe. Ove godine na Sarajevo Film Festivalu, u okviru programa BH Film, participiramo i sa dokumentarnim filmom „Hadžija“, kao i s kratkim filmom američke produkcije „No Clean Hammer“, u kojem je Hudhud produkcija noseći koproducent.
Nismo ni neobrazovani, što se u javnosti pokušavalo imputirati, a misli se prije svega na mene. Završio sam Filozofski fakultet na odsjeku za književnost i magistrirao na temu drame, sve u roku. Autor sam dva romana, više naučnih radova i dramskih tekstova, ali i dva najgledanija bosanskohercegovačka filma.
Ne, mi nismo politička priča. Mi smo ljudska priča do koje je, očito, stalo još samo običnim ljudima koji vole i osjećaju bosanskog čovjeka.
Mirza Begović, režiser filma
Nastavi čitati

BiH

Nakon dugotrajne suše stiže kiša: Prve padavine očekuju se već u utorak

Published

prije 2 sedmice

on

15. Augusta 2026.

By

Nakon dugotrajnog sušnog perioda, početkom naredne sedmice u Bosni i Hercegovini očekuje se promjena vremena i prve konkretnije kišne padavine.

Prema trenutnim prognozama, prve kišne kapi u većem dijelu zemlje očekuju se u noći s ponedjeljka na utorak, 18. augusta, a tokom utorka moguće su kiša i pljuskovi praćeni grmljavinom.

Do kraja ove sedmice zadržat će se uglavnom sunčano vrijeme. Nakon nešto podnošljivijih temperatura prethodnih dana, danas, 15. augusta, kao i sutra, 16. augusta, očekuje se ponovni porast temperatura, pa će biti vruće i vrlo vruće u većem dijelu zemlje.

Osvježenje početkom naredne sedmice

Početkom naredne sedmice hladna fronta donijet će promjenu vremena i osvježenje. Uz pad temperature, širom zemlje očekuju se prolazna kiša i pljuskovi s grmljavinom.

Ova promjena posebno će obradovati poljoprivrednike i sve one kojima su padavine potrebne nakon dugog perioda bez značajnije kiše.

Ipak, dolazak kiše ne znači i kraj ljeta. Prema trenutnim prognozama, do kraja augusta očekuje se još toplih i vrućih dana.

Promjena vremena početkom naredne sedmice više će predstavljati laganu tranziciju prema kasnom ljetu, kada se, uz povremene vrućine, mogu očekivati i češće kišne epizode te prolazna osvježenja.

U narednim danima bit će jasnije koliko će padavine biti obilne i koje će dijelove zemlje dobiti najviše kiše.

Nastavi čitati

BiH

Naslov: Pelet u BiH doseže 760 KM: Građani već u augustu osiguravaju ogrjev za zimu

Published

prije 2 sedmice

on

14. Augusta 2026.

By

Cijene peleta sredinom augusta značajno se razlikuju u zemljama regije, ali jedno je zajedničko – potražnja je već sada velika. U Bosni i Hercegovini pojedini proizvođači zbog velikog broja narudžbi privremeno su prestali primati nove kupce.

Prema trenutno dostupnim podacima, cijena A1 peleta u BiH doseže 760 KM po toni, dok se A2 pelet prodaje za oko 714 KM, bez uračunatog prijevoza. Istovremeno, pojedini proizvođači nude palete po nešto nižim cijenama, ali i njihove zalihe brzo se popunjavaju.

U Hrvatskoj se A1 pelet trenutno može pronaći za oko 426 eura po toni, dok se u Srbiji cijene kreću i do 46.000 dinara, odnosno oko 390 eura. U Sloveniji su cijene još više, pa paleta ENplus A1 peleta od 975 kilograma kod pojedinih prodavača košta gotovo 500 eura.

Proizvođači u BiH upozoravaju na povećanu potražnju i nedostatak sirovine. Mnogi građani ove godine ogrjev nabavljaju znatno ranije nego inače, strahujući od novih poskupljenja pred početak sezone grijanja.

Sve ukazuje na to da bi cijene peleta mogle ostati visoke i u narednim mjesecima, posebno ukoliko potražnja nastavi rasti.

Nastavi čitati

BiH

Stiže osvježenje: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana

Published

prije 2 sedmice

on

13. Augusta 2026.

By

Nakon perioda visokih temperatura, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje kratko osvježenje, ali se vrućine vraćaju tokom vikenda. Početak naredne sedmice mogao bi donijeti i konkretniju promjenu vremena uz kišu i lokalne pljuskove.

Usljed prodora hladnijeg zraka, koji će glavninom zahvatiti područja istočnije od Bosne i Hercegovine, pad temperature već se danas osjeti u sjevernim dijelovima zemlje. Izraženije osvježenje očekuje se u četvrtak, 13. augusta, te u petak, 14. augusta.

Dnevne temperature u četvrtak i petak kretat će se uglavnom između 26 i 31 °C, dok će na jugu zemlje biti toplije, uz temperature do 37 °C.

Sunčano i uglavnom bez padavina

Iako je danas poslijepodne moguć rijedak i kratkotrajan pljusak, u naredna dva dana ne očekuju se značajnije padavine. Preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.

Ni tokom vikenda, 15. i 16. augusta, nema naznaka za značajnije padavine. Uz pretežno sunčano vrijeme, temperatura će ponovo biti u porastu.

U nedjelju se očekuje povratak pravih ljetnih vrućina, pa će temperature širom zemlje dostizati 33 do 37 °C.

Svježija jutra

Iako će dnevne temperature ponovo rasti, jutra će biti ugodnija i većinom svježa.

Najsvježije će biti u petak i subotu ujutro, što će posebno pogodovati onima koji teško podnose visoke dnevne temperature.

Do vikenda će puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok se tokom vikenda očekuje slab vjetar promjenjivog smjera.

Početak naredne sedmice donosi promjenu vremena

Prema trenutnim prognozama, značajnija promjena vremena očekuje se početkom naredne sedmice.

U ponedjeljak, 17. augusta, i utorak, 18. augusta, izgledna je pojava kiše i lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom.

Posebno se tokom utorka padavine očekuju u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Ukratko, naredni dani donose kratko osvježenje, zatim povratak visokih temperatura tokom vikenda, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti dugo očekivanu kišu i osjetniji pad temperature.

Nastavi čitati

Najčitanije