Connect with us

Religija

Šta bi ste trebali znati o dnevnim nafilama?

Published

on

Nisu sunneti dnevnih namaza jedini dobrovoljni namazi koji se mogu klanjati u kući.

Uz njih tu su: salatu-duha, jutarnji namaz, salatul-lejl, noćni namaz, i druge nafile koje vjernici mogu klanjati u kući i na taj način postići, za taj ibadet, predviđene koristi

Klanjanje dnevnih sunneta i drugih nafila u kući

Jedini valjan prigovor tradiciji klanjanja sunnetā dnevnih namaza u džamiji jeste preporuka Allahovog Poslanika, a.s., da se nafile klanjaju kod kuće. Džabir, r.a, prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: „Kad neko od vas klanja namaz u džamiji neka ostavi dio namaza i za svoju kuću, jer će Allah zbog namaza u kući dati hajr.“[Muslim] Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., kazao: „Dobrovoljni namaz u kući je svjetlo, pa ko želi neka osvijetli svoju kuću.“[Ahmed] Uz ove, zbirke hadisa sadrže niz drugih predanja sa sličnim značenjem. Uzimajući u obzir sve hadise o ovoj temi En-Nevevi zaključuje: „Nafile se trebaju obavljati kod kuće zato što to ostavlja manje prostora za licemjerje i stvari koje uništavaju djela. Na taj način se u kuću unosi berićet, milost i dolaze meleki. Šejtan iz takve kuće bježi.“[Fikhus-sunne] Nameće se pitanje: ako su već znali za ove preporuke zašto muslimani u Bosni i Hercegovini klanjaju sunnete u džamiji.

Po našem mišljenju, nekoliko je razloga za to, a tri su ključna:

1. Sunneti dnevnih namaza, kako im i ime kaže povezani su s dnevnim namazima. Neki od njih klanjaju se prije, a neki poslije farzā. S obzirom da ljudi često ne stanuju blizu džamije, za razliku, recimo, od Muhammeda, a.s., koji je stanovao uz džamiju, ili većine ashaba, tadašnjih stanovnika Medine, ako bi sunnete klanjali kod kuće ne bi stigli na farz, ili bi neprestano kasnili na njega. Stoga su smatrali da je bolje otići u džamiju ranije, što je također preporučeno, sačekati ezan, a zatim klanjati sunnete prije farza u džamiji. Ko površno shvata realizaciju islamskih propisa u bosansko-hercegovačkom kontekstu može se zapitati zašto islamski učenjaci u našoj zemlji nisu slijedili sistem kao u Arabiji gdje mujezin prouči ezan, a zatim se nakon desetak ili više minuta pojavljuje imam i klanja se farz-namaz. Odgovor je vrlo jednostavan: Bosna i Hercegovina nije Arabija, pogotovo zimi. U Arabiji je moguće provoditi vrijeme u džamiji i ljeti i zimi bez ikakvih poteškoća i neugodnosti štetnih za zdravlje. U osmanskoj Bosni u džamijama zimi nije bilo grijanja i nije bilo prijatno, a ni zdravo na velikoj hladnoći provoditi previše vremena, pa su ljudi usvojili metod koji odgovara njihovim klimatskim uslovima. To je ključni razlog zašto se u našim džamijama nakon ezana klanjaju predviđeni sunneti, prouči kratki zikr o kojem će kasnije biti riječi, a zatim se uči ikamet i klanja farz. Primjetno je recimo, da u praksi bosansko-hercegovačkih muslimana nije bilo tehijjetul-mesdžida iako se za ovu nafilu znalo. Tehijjetul-mesdžid nije se klanjao jer za njega nije bilo vremena. Ljeti usljed obimnih poslova, a zimi zbog velike studeni, džematlije u bosansko-hercegovačkim džamijama nisu provodili vrijeme prije namaza u džamiji, već su na namaz dolazili s ezanom, pa nisu ni imali vremena klanjati ovu nafilu, već su umjesto toga odmah klanjali propisane sunnete. U današnje vrijeme kad u većini džamija postoji grijanje, a i u ljetnim mjesecima sve više ljudi po gradovima dolazi u džamiju prije ezana, tehijjetul-mesdžid treba oživljavati i imami na tome trebaju insistirati.

2. Nisu sunneti dnevnih namaza jedini dobrovoljni namazi koji se mogu klanjati u kući. Uz njih tu su: salatu-duha, jutarnji namaz, salatul-lejl, noćni namaz, i druge nafile koje vjernici mogu klanjati u kući i na taj način postići, za taj ibadet, predviđene koristi …….

Jacijski sunneti

Vrlo je interesantno da bosansko-hercegovački muslimani prije jacije klanjaju četiri rekata sunneta, mada uopće ne postoje predaje o tome da je Allahov Poslanik, a.s., niti iko od njegovih ashaba to činio. Shodno tome, sasvim je opravdano, držeći se doslovnih tekstova hadisā o sunnetima dnevnih namaza, dovesti u pitanje valjanost takve prakse. Međutim, na osnovu općenitog predanja u kojem Allahov Poslanik, a.s., kaže: „Između svakog ezana i ikameta klanja se namaz“, ovo je ponovio dva puta, a zatim je dodao: „Ko to želi.“[Buhari], moglo bi se zaključiti da tradicija klanjanja četiri rekata sunneta prije jacije nije u suprotnosti sa Sunnetom Allahovog Poslanika, a.s. …..

Ibadet između ezana i ikameta
Poslije sunnetā, a prije ikameta mujezini u bosansko-hercegovačkim džamijama uče E’ūzu naglas, a zatim prisutne džematlije tiho uče Bismilu i tri puta suru El-Ihlās (Kul huvallāhu ehad) Nakon toga mujezini prouče naglas zadnja tri ajeta sure Es-Sāfāt: Subhāne rabbike rabbil ‚izzeti ammā jesifūn. Ve selāmun ‚alel-murselin. Vel-hamdu lillāhi rabbil-‚alemīn (Veličanstven je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i daleko je od onoga kako ga oni predstavljaju! I mir poslanicima. I hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova!), i dodaju: El-Fātiha. Potom prisutni, s podignutim rukama i otvorenim dlanovima, svako za sebe, uče suru El-Fātihu. Mujezini zatim ustaju i uče ikamet za farz.

U vrijeme Allahovog Poslanika, a.s., pak, nije se postupalo tako. Nakon proučenog ezana ljudi su vrijeme između ezana i ikameta provodili po želji: neki su ibadetili kod kuće, a neki u džamiji. No, ono što je zajedničko svim muslimanima širom islamskog svijeta, ranijim i kasnijim, jeste da vrijeme između ezana i ikameta provode u ibadetu, svejedno da li se radi o ibadetu u kući ili u džamiji. Većina, pa tako i mi u Bosni i Hercegovini, drži se preporuke Muhammeda, a.s.: „Između svakog ezana i ikameta postoji razmak u kome se mogu klanjati dva rekata, osim kod akšama.“[Bejheki] Da bi se za minut-dva produžio razmak između ezana i ikameta te tako omogućilo onima koji su u nekom poslu da stignu na farz, u našim džamijama se nakon sunnetā, a prije farzova svih namaza, osim akšama, uči tri puta sura El-Ihlās i jedanput sura El-Fātiha.

Pošto je Vjerovjesnik, a.s., preporučio da se napravi kraći razmak između ezana i ikameta, uz namaz, najbolji ibadet je učenje Kur’ana, a u Kur’anu izrazitu vrijednost ima sura El-Ihlās.

Zajednički zikr i dova nakon namaza

Ono što je, eventualno sporno kod učenja namaske dove u bosansko-hercegovačkom kontekstu jeste zajednička dova. Istina i pojedine zajedničke dove, poput dove za kišu[Buhari] ili kunut dovā[Ebu Davud] koje je Vjerovjesnik, a.s., jedno vrijeme učio na nekim namazima, temelje se na praksi Allahovog Poslanika, a.s. No, ostaje činjenica da nigdje ni u jednoj zbirci hadisa nije zabilježeno da je Muhammed, a.s., za 12 godina koliko je od M’irādža do smrti predvodio namaz nikada nije zajedno sa svojim ashabima proučio namasku dovu.

Možda je to Allahov Poslanik, a.s., izbjegavao činiti, kao što je izbjegavao zajednički izvršavati niz drugih ibadeta.

Hazreti Aiša, r.a., kaže: „Allahov Poslanik, a.s., ostavljao je neki ibadet, premda ga je volio raditi, bojeći se da isti taj ibadet ljudi ne počnu izvršavati, pa da im se propiše kao obavezan.“[Buhari]

Napoznatiji slučaj izbjegavanja zajedničkog ibadeta je klanjanje teravih-namaza.

Naime, Hazreti Aiša, r.a, pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., jedne noći klanjao (dobrovoljni) namaz u džamiji. Za njim su ljudi klanjali isti taj namaz. Klanjao je i sljedeće noći, a za njim je bilo još više ljudi. Treće i četvrte noći ljudi su se iskupili, ali Allahov Poslanik, a.s., nije izašao da klanja s njima. Kad je svanulo Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Vidio sam šta ste uradili.

Nisam izašao da klanjam s vama samo zato što sam se bojao da vam se (ovaj dobrovoljni namaz) ne propiše kao obavezna dužnost.“ Aiša, r.a., dodaje: „To je bilo u ramazanu.“[Buhari] Godinama kasnije, u vrijeme halife Omera muslimani su počeli klanjati teravih-namaz zajednički u džematu. Moguće je da je Vjerovjesnik, a.s., u ona teška vremena kada se svaki trenutak koristio za prikupljanje opskrbe, o čemu i  Kur’an govori,[sura Džumu’a, 10] smatrao da bi predstavljalo poteškoću ljudima insistirati da ostanu u džamiji radi zikra i dove, pa im je ličnim primjerom pokazivao šta da čine.

Kasnije, kada se materijalna situacija popravila, a sve više ljudi počelo ostajati u džamiji poslije namaza u zikru i dovi, ljudi su, analogno hadisima o zajedničkoj kišnoj dovi ili kunut dovi, počeli zajedno s imamom učiti dovu.

Izdvojeno iz teksta ”Klanjamo li po sunnetu?” objavljenog u Preporodu
Autor: dr. Elvir Duranović
Obrada: Akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Prvi imam Aja Sofije danas predvodi džuma-namaz u bihaćkoj Fethiji

Published

on

By

Prvi imam Aja Sofije Ferruh Mustuer sutra će predvoditi džuma-namaz u Fethiji – bosanskoj Aja Sofiji u Bihaću.

Fethija je sagrađena 1266. godine u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih džamija u gotičkom arhitektonskom stilu.

Današnja Fethija džamija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH, a Krajišnici je zadnjih godina nazivaju i bosanskom Aja Sofijom, zbog njene historije.

Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521. godine pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).

Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči. Ispod toga je manja ploča sa datumom.

Adnan Bajrić, inicijator posjete zainteresirao je prvog imama Aja Sofije tokom jednog susreta u Istanbulu, pokazujući kako je nastalo poređenje Aja Sofije u Istanbulu koja je 24. jula 2020. godine, nakon 86 godina ponovo otvorena za vjerske obrede i Fethije, koja nikada nije bila zatvorena – muzej, nego uvijek aktivna džamija.

A to poređenje među prvima je podržao i Abdul Aziz, imam Fethije i Kenan Šurković, glavni urednik časopisa Islamic Arts Magazine.

Nastavi čitati

Religija

Krajiški gradić čuva najstariju i najveću drvenu evropsku džamiju sagrađenu bez ijednog eksera

Published

on

By

Sve vrijeme obnove temelja u njoj se i dalje klanjalo. Proglašena je nacionalnim blagom BiH.

Džamija na Starom gradu u Bužimu, smještenom na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, najstarija je i najveća drvena džamija u Evropi.
Džamija je vezana za Džemat “Stari Grad Bužim”, za kojeg se vjeruje da je jedan od najstarijih džemata na ovim prostorima, prema zapisima i predanjima, formiran još 1571. godine.
Izgrađena je 1838. godine na mjestu gdje je ranije stajala duga džamija, kada je osmanska vlast izdvojila 2.500 akči za gradnju. Sagradio ju je i iz temelja rekonstruisao Mehmed Vedžihi-paša, tada namjesnik bužimske kapetanije.
Džamija je posebna i po tome što je sagrađena bez ijednog eksera, od endemske vrste hrasta koji raste jedino u području Šajrovače uz granicu s Hrvatskom, piše Krajina.
Dimenzije džamije su 18 sa 16 metara. Prilikom gradnje nisu korišteni ekseri, već usjeci i drveni klinovi.
U gradnji je primijenjen sistem višerednih, 78 drvenih stubova, koji se protežu se od suterena do krova, a na koje je oslonjena cijela konstrukcija džamije.
Sagradio ju je i iz temelja rekonstruisao Mehmed Vedžihi-paša, tada namjesnik bužimske kapetanije.
Obnovljena je polovinom 20. vijeka kada je kompletna džamija odignuta od zemlje radi zamjene dotrajalih drvenih temelja. Tada su izvučene drvene grede, podzidan kameni zid i džamija je potom spuštena. Sve vrijeme obnove temelja u džamiji se i dalje klanjalo.
Džamija je sa starim gradom, kao cjelinom, 2003. upisana u nacionalno blago Bosne i Hercegovine. Tada je munara obložena drvetom, a na krov vraćena šindra, da bi joj se vratio prvobitni izgled.
Nastavi čitati

Religija

Poznata cijena hadža u 2025. godini: Uplate do 24. decembra

Published

on

By

Cijena putovanja na hadž 2025. godine iznosi 13.950 KM, hodočasnici iz BiH uplate mogu izvršiti od 3. do 24. decembra ove godine.

Putnici na hadž spomenuti iznos uplaćuju na žiro-račun nadležne organizacione jedinice putem koje su se hadžije prijavile za putovanje i u istu, lično ili elektronskim putem predaju primjerak potvrde o uplati.

Organizaciona jedinica (medžlis, muftijstvo, mešihat, krovna organizacija u dijaspori) putem koje se putnik prijavio za putovanje, budućim putnicima će na prigodan način proslijediti broj žiro-računa i instrukciju za uplatu.

Putnici na hadž ne predaju pasoš niti potvrdu o vakcinaciji.

Ured za hadž i umru Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izražava zahvalnost svim budućim putnicima na hadž, koji su u predviđenom vremenu izvršili upis i dostavili potrebne dokumente., saopćeno je iz Ureda za hadž i umru.

Iz Bosne i Hercegovine na hadž putuju 2.222 hodočasnika. Njih će pratiti 79 vodiča Rijaseta Islamske zajednice u BiH i ljekara. O zdravlju hodočasnika vodit će brigu ljekarski tim specijalista i medicinskih tehničara.

Pri izboru ljekarskog tima, raspisan je konkurs na kojem su prednost imali ljekari opće prakse, specijalisti interne, urgentne i porodične medicine i specijalisti opće hirurgije.

FENA

Nastavi čitati

Religija

Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro

Published

on

Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste.

Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.

Moja baka Emili mi je jednom rekla: „Stvarno je odlično što je Bog stvorio patnju i bol. Oni nas opominju da budemo zahvalni kada se osjećamo dobro.“

Nedavno sam dobio modrice na oba koljena. Kada su me bolovi počeli prolaziti, sjetio sam se ove bakine mudrosti. Zapanjio sam se koliko sam postao zahvalan na poklonu što opet mogu normalno da hodam. Postavio sam sebi zanimljivo pitanje. „Zašto nisam bio zahvalan na poklonu zdravlja prije nego što sam se povrijedio?“

Postavite sebi slična pitanja. Da li i vi određene poklone i blagodati uzimate zdravo za gotovo?

Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste. Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.

Bolest nas uči i da mi nismo samo tijela, već da imamo dušu. Mi smo duhovna bića, koja obitavaju u tijelima. Jedan od mojih omiljenih duhovnih učitelja, Ram Das, imao je običaj da se učenicima zagleda u oči i kaže: „Jesi li tu? Ja sam ovdje. Kako ti je unutra?“ To je zabavan način isticanja činjenice da smo mi duhovna bića na Zemlji – koja žive svoje ljudske živote u oklopima koje zovemo tijelima. Iz nekog razloga, dio iskustva života u tijelu je da ono nije savršeno i da prolazi kroz razna iskušenja, probleme i da se ono troši. Kraće rečeno, tijela se razbolijevaju i pate.
Autor: dr. Richard Carlson, „Kako ne gubiti živce zbog velikih stvari“

Za Akos.ba pripremio: Nedim Botić

Nastavi čitati

Cazin

Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer

Published

on

Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov, s.a.v.s., primjer

U srijedu 20. novembra 2024. u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” na tribini u ciklusu tribina Islam u vremenu ugostit ćemo uvaženog prof. dr. Zuhdiju Hasanovića.

On će govoriti o temi “Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov, s.a.v.s., primjer”.

Dr. Zuhdija Hasanović je redovni profesor poslaničke tradicije (hadis) na Fakultetu islamskih
nauka Univerziteta u Sarajevu.

Diplomirao je 1991., magistrirao 1999. i doktorirao 2004. na
Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Objavio je sedam originalnih djela, od kojih je i Vjeronauka 4 za srednje škole u koautorstvu s
prof. dr. Nusretom Isanovićem i prof. dr. Mustafom Hasanijem.
Područja njegovog akademskog i naučnog interesa su: poslanička tradicija (sunnet) te
percepcije i normativnost sunneta.

Tribina počinje u 19 sati.

Dobro nam došli!

Nastavi čitati

Religija

Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Objašnjavajući razliku između ljubavi prema majci i ljubavi prema ženi, dr. Mustafa Mahmud, rekao je da mu se jedna majka požalila na svoga sina, rekavši: ”Ljubav mog sina prema njegovoj ženi je veća od njegove ljubavi prema meni.”

Upitao sam je: ”Majko, reci mi je šta je bolje: paradajz ili narandže?”

Začuđeno me je pogledala i rekla: ”Nije ispravno porediti dvije različite stvari, paradajz je povrće, a narandže su voće.”

Odgovorio sam joj: ”Tako je i sa ljubavlju, draga majko! Postoji više vrsta ljubavi i nije ispravno porediti jednu vrstu sa drugom.”

Majka je rekla: ”Objasni mi šta time želiš reći”, pa sam nastavio sa svojim objašnjenjem, rekavši joj: ”Ti si majka, ti si njegov džennet na zemlji, a on je tvoj sin, dio tvog srca, i njegova ljubav prema tebi je ibadet, dok je njegova ljubav prema njegovoj ženi, koju je Allah stvorio da se uz nju smiri, njegova sreća. Zato pomozi svom sinu u njegovom ibadetu i omili mu sreću, i ne umanjuj vrijednost njegove ljubavi prema tebi upoređujući je s drugom ljubavlju. Ostavi svog sina slobodnog sve dok ga njegovo srce i njegova čežnja za Džennetom ne vrate tebi, potpuno dobrovoljno.”

Majka je odmahnula glavom u znak slaganja sa mojim riječima, a lice joj se ozarilo od zadovoljstva, i otišla je ponavljajući: ”Njegova ljubav prema meni je ibadet, a njegova ljubav prema njegovoj supruzi je sreća, pa ću mu pomoći da se približi svome Gospodaru i upotpuni ibadet, i ostavit ću ga da bude sretan sa svojom ženom i svojim životom.”

Draga majko, zapamti dobro ove zlata vrijedne savjete dr. Mustafe Mahmuda, pa ako imaš sina i doživiš da postane muž, pusti svog sina da živi svoj život sa svojom suprugom u potpunoj privatnosti i sreći kakav je bio tvoj život ili kakav si željela da bude tvoj bračni život. I pomozi svome sinu da upotpuni svoj ibadet svojom ljubavlju, poslušnošću i dobročinstvom prema tebi.

saff.ba
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije