Connect with us

USK

Svake godine sve manje upisanih đaka u Krajini: “Duša me boli” (VIDEO)

Published

on

Trend smanjenja broja učenika postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Zbog iseljavanja stanovništva svake godine je sve manje upisanih đaka, a pojedine škole su na izdisaju.

Tek pedesetak učenika danas pohađa Srednju poljoprivrednu školu u Sanskom Mostu, jedinu takve vrste na Unsko-sanskom kantonu, piše BHRT. Sve je manje onih koji su zainteresovani za ovo zanimanje, a ako se negativan trend nastavi, škola će, vrlo vjerovatno, zatvoriti svoja vrata.

“Duša me boli za ovom školom, za ovom ljepotom. Mnogi nemaju ovo na zapadu. Imamo svoje imanje, laboratorije, učionice. Postoji mogućnost da škola ne funkcioniše ako se trend opadanja učenika nastavi”, rekao je Senad Tičević, direktor poljoprivredne škole “Sanus Futurum”.

Ništa bolja situacija nije ni u osnovnom obrazovanju. Kaže nam to i Hasan Dedić, profesor razredne nastave u Područnoj školi “Brigovi” kod Bužima gdje će u istoj učionici voditi nastavu za tri generacije učenika. Na to je primoran jer ih nema.

Advertisement

“Možete sami zamisliti kako je tri nastavke jedinke realizirati za 45 minuta. Tu je i nastavnik na neki način oštećen, a treba gledati i učenike, jer onaj krajnji ishod zbog kojeg smo mi ovdje bude u drugom planu. “Zna se desiti da nešto kažemo za neko drugo odjeljenje, a nije za njih. Onda oni kažu: ‘Učitelji, vi ste pogriješili’, a ja odgovorim da sam to namjerno uradio kako bih vidio koliko me prate u radu”, rekao je Dedić.

Pred svaki septembar Hasan i njegove kolege strahuju da ne bi postali tehnološki višak jer je sve manje onih kojima bi mogli predavati. Prema neslavnoj statistici odlaska mladih vodeći je upravo USK.

“Oni su ogorčeni jer jedino oni osjećaju odliv stanovništva s područja USK i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze. Pojedine moje kolege rade čak u četiri škole da bi dobili jednu platu”, kazala je Zehra Hadžić iz Sindikata osnovnog obrazovanja USK za BHRT.

U ovu školsku godinu upisano je tek nešto više od 1.500 prvačića, 2.000 manje nego prije dvadeset godina.

Advertisement

Magazin

Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu

Published

on

By

Hrvatski muzičar Davor Gobac snimio je francusku verziju pjesme “Frida” zajedno s bendom Jall Aux Yeux iz Bihaća.

“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.

Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.

Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.

“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.

Advertisement

Nastavi čitati

USK

Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup

Published

on

By

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.

Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.

Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.

Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.

Advertisement

– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.

– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.

O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.

Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.

BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.

Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.

Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.

Advertisement

Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.

– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.

Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.

Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.

Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.

On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.

– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.

Advertisement

Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima

Published

on

By

Grad Bihać danas je objavio Javni poziv za sufinansiranje boravka i produženog boravka u vrtićima na području Bihaća u sklopu pronatalitetnih mjera za 2025. godinu.

Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.

Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.

Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.

Nastavi čitati

USK

Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM

Published

on

By

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.

Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.

Advertisement

“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.

Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.

Advertisement

Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.

FENA

Nastavi čitati

USK

Nova ulaganja u razvoj lječilišta Gata, uskoro nova sala za kineziterapiju

Published

on

By

  • Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.

 – Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.

Video prilog pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

FOTO Poplave uništile domove u Sanskom Mostu, Rasima Karić nema novca za sanaciju

Published

on

By

Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.

Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.

Foto: Fena

– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.

Foto: Fena

Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.

Advertisement

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije