Svijet / Zanimljivosti
Tomić: “Ljutilo bi vas da Srbi pjevaju o Srpskoj Krajini i Martiću? Isto tako ljuti bosanske domoljube vaša pjesma o ‘Herceg Bosni’!”
Države u našim krajevima niču kao bespravno izgrađene kuće, bez nacrta, dozvola, protiv reda i dobrog ukusa, samovoljno i nasilno. Opazili ste kako bespravni graditelji, ako im inspekcija dođe rušiti njihove betonske nakaze, bagere dočekaju ogrnuti zastavama, prkosno pjevajući domoljubne. Jednaki su to ljudi, domoljubi i divlji graditelji, jednaka je njihova volja, logika, etika i estetika. Oni koji će susjedima nabiti u lice svoju ružnu kuću u drugoj će im zlokobno zaprijetiti svojom tužnom državom.
Sličnost je osobito vidljiva kod onih država što su se u posljednjem ratu osnivale u provincijskim gradićima. Srbima je to, stariji će se sjetiti, bila omiljena aktivnost, u Kninu, Belom Manastiru i Trebinju otvarali su i zatvarali države brže nego što se otvaraju i zatvaraju kvartovski mini marketi. U nekakvoj hotelskoj sali, gdje se inače održavaju vjenčanja, sindikalne fešte, pčelarski sajmovi i natjecanja ljepotica u kupaćim kostimima, objesili bi sliku Slobodana Miloševića, sazvali skupštinu, izglasali nepismeni ustav i najveću budalu među sobom, nekakvog šofera, milicionera, ili skladištara izabrali za predsjednika.
I ta im je država, očekivano, ispala nezgrapna, hladna i mračna, sasvim neuvjetna za stanovanje, upravo kao i četverokatnica koju su na periferiji podigli bez ikakve dozvole prema projektu kojeg su sami nacrtali kemijskom u malom Lipa bloku na
kvadratiće. A imali smo i mi jednu takvu. Kao da nam nije bila dovoljna matična država, ova traljavo sklepana, neudobna Republika Hrvatska, pošli smo navrat nanos zidati još jednu manju, takoreći vikendicu od države u Bosni i
Hercegovini. Ispočetka se zvala Hrvatska zajednica Herceg Bosna. A kasnije se, bog i bogme, drznula i na odvažnije ime Hrvatska Republika Herceg Bosna, premda se, zapravo, može reći, od državnih obilježja mogla pohvaliti samo automobilskim
registracijama Ljubuškog i Čapljine i skromnim vojnim snagama pod zapovjedništvom jednog bolno netalentiranog filmskog redatelja. O naravi Herceg Bosne možda ipak najistinitije svjedoči da joj je predsjednik bio jedan koji je u nenarodnom režimu bio gonjen zbog gospodarskog kriminala. M.B. otprije poznat policiji pod okriljem noći gepio je nekakav cukar.
Srećom, nije to dugo potrajalo. Hrvatska država u Mostaru živjela je čak kraće od srpske u Kninu i Belom Manastiru. Na kraju jednog rata u kojem se snage pod zapovjedništvom filmskog redatelja nisu osobito istaknule ni domišljatošću ni junaštvom, prihvatili smo susjednu, prijateljsku, suverenu, teritorijalno cjelovitu i međunaradno priznatu Bosnu i Hercegovinu i, dapače, zanijekali smo i pokušali osporiti ili umanjiti njezinu državnost osnivanjem Herceg Bosne.
No, i dvadeset šest, sedam godina kasnije njezina se politička sablast svejedno ukazuje, iz toga ugašenog vulkana od vremena do vremena izbija pokoji oblačić dima i zamiriše sumpor. Njemački novinar Michael Martens, odličan poznavatelj prilika na Balkanu i autor hvaljene biografije Ive Andrića, otkrio je dokumente njemačke diplomacije s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti zapisnike sastanaka premijera Helmuta Kohla i ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera s hrvatskim vođom Franjom Tuđmanom koji u ljeto 1991.godine uopće nije skrivao svoju ambiciju da raskomada Bosnu i Hercegovinu.
Došao je rastumačiti Kohlu i Genscheru kako su postojeće granice neodržive, a njemački su ga uglednici strpljivo saslušali i upozorili da se ne zajebava. Tuđman ih, onakav skroman i samozatajan, ponizan, kako bi se danas popularno kazalo, onakav razuman i tolerantan kakvim ga se sa nježnošću sjećamo, naravno, nije poslušao.
Osnovao je Herceg Bosnu, računajući kao oni vozački optimisti koji se osmjele pretjecati preko pune linije: ako prođe-prođe. Kad nije prošlo, napravio se blesav, zaglumio kao da se ništa strašno nije desilo. I ta je blesavost je do danas ostala naš
službeni stav. Ni Milanović, ni Plenković, ni Grlić Radman, baš nitko u hrvatskoj vlasti nijednom jedinom rečenicom se nije osvrnuo na Martensovo otkriće. Epizoda sa bespravno podignutom državom, sa logorom u Dretelju, sa Tutom, Štelom,
filmskim redateljom i M.B. otprije poznatim policiji, ako njih pitate nikad se nije dogodila. Sve su to, mila moja,
pokrili ruzmarin, snjegovi i šaš.
Ipak, živo je u uspomeni našeg naroda, žilavo preživljava barem u pjesmi koja spontano krene uvijek kada neki naš sportaš ili klub naprave vrijedan međunarodni rezultat. „Herceg Bosnoo, dupe rosnoo“, zaderu se zemljaci suznih očiju, raširenih ruku i razvezanih kravata i čisto se uvrijede ako im tkogod reče da to nije u redu. Dogodilo se tako i nakon uspjeha nogometne reprezentacije nu Kataru, da su se igrači i navijači u pjesmi neodgovorno izlivali izvan granica Republike Hrvatske i netko ih je zbog toga prekorio, a novinari domoljubnih nagnuća smjesta su se oglasili kakom je to savršeno bezazleno, kako u našem slavlju nema nikakvog neprijateljstva prema susjedima. „Što je loše ako sa ljubavlju spomenemo sve krajeve u kojima živi hrvatski narod“, upitao se nedužno jedan mlađi kolega. A loše je, naravno. Zamislite koliko bi vas naljutilo da srpski navijači pjevaju o Mili Martiću i Republici Srpskoj Krajini, u gram se jednako bosanski domoljubi imaju pravo naljutiti na vašu pjesmu o
Herceg Bosni. Želite li s ljubavlju pominjati sve krajeve u kojima žive Hrvati, dopustite i onome golmanu koji se rodio u Kninu da ponosno kaže da je iz srpske Dalmacije.
Kohl i Genscher su to još prije trideset godina lijepo objasnili Tuđmanu: misliš li da možeš mijenjati tuđe granice, nemoj se
začuditi ako netko krene mijenjati tvoje. Ne čini se to kao nekakva velika mudrost. Ali Hrvati svejedno nikako da
to nauče. Na jednoj se strane srame Herceg Bosne, a na drugoj im se sviđa ta politička stranputica i promašaj. Tri desetljeća stoji nedovršena ta bespravno podignuta država, betonsko čudovište iz kojeg vire hrđave armature, čitavo je stablo smokve
izraslo unutra i pruža svoje grane kroz prozore, a mi se još uvijek premišljamo bi li to srušili ili nastavili zidati.
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Eksplodirao električni Mercedes dok se punio na kućnoj utičnici
Iako statistike pokazuju da električni automobili ne planu češće od benzinaca ili dizelaša, karakteristika požara kod električnih vozila i dalje izaziva zabrinutost. Naime, takvi požari su teži za gašenje, posebno kada se dogode tokom punjenja vozila.
Nedavni primjer dolazi iz Velike Britanije, gdje je električni Mercedes-Benz EQA, vrijedan 60.000 eura, eksplodirao i izazvao požar u domu Scotta i Georgine Bayliss u Sprattonu.
Scott Bayliss opisao je trenutak eksplozije: “Gledali smo televiziju i odjednom se začuo prasak. Moj sin je mislio da je vatromet, ali zatim smo čuli snažnu eksploziju, poput bombe. Vatra je bila posvuda, a žestina plamena koja je zahvatila automobil i pročelje kuće bila je zastrašujuća.”
Na sreću, porodica je uspjela izaći iz kuće, dok je Scott pokušavao obuzdati vatru pomoću šmrka i vode.
Vozilo, koje je imalo više od 75.000 kilometara, bilo je spojeno na punjač kad je došlo do eksplozije. Baterija se nekontrolisano pregrijala, a vatra je eskalirala. Vatrogasci upozoravaju da za gašenje požara na električnim vozilima često treba više od 10.000 litara vode, u usporedbi s oko 2700 litara potrebnih za gašenje benzinskih i dizelskih vozila.
Index.hr
Svijet / Zanimljivosti
Njemačka penzija nakon pet godina rada: Evo koliko novca se može očekivati
Radnici u Njemačkoj imaju pravo na penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Na koliko novca onda imate pravo?
Teško da bilo koja druga tema toliko pogađa radnike u Njemačkoj kao penzije. Sve je više starijih u odnosu na znatno mlađe. U isto vrijeme, mlađi ljudi moraju financirati mirovine starijih ljudi. Vlada stoga želi iz temelja reformirati penzioni sistem i stoga uvesti takozvani “Penzioni paket II”.
Ono što mnogi ljudi ne znaju jest da je u Njemačkoj moguće otići u penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Koliko zapravo novca mogu dobiti građani?
Kolika se njemačka penzija može očekivati
Prosječna osoba koja zarađuje u Njemačkoj trenutno mora raditi 45,2 godine da bi dobila penziju od 1.500 eura mjesečno. Međutim, mnogi se penzioneri nakon dugog radnog vijeka moraju zadovoljiti s malo novca: prosječna neto penzija 2023. iznosila je tek 1.007 eura, piše magazin Fenix.
Ako želite ranije u penziju, morate očekivati odbitke. Minimalno razdoblje osiguranja u Njemačkoj je kratko: teoretski dobivate penziju nakon samo pet godina rada. Međutim, zahtjev je tada odgovarajuće nizak.
Koliku ćete penziju dobiti možete izračunati pomoću mirovinske formule – čak i uz minimalni staž osiguranja od pet godina.
Za ovaj izračun pretpostavlja se da je tokom razdoblja prikupljeno pet penzionih bodova. Od povećanja penzija u julu 2024. primili ste ukupno 39,32 eura po bodu zarade. To znači da prosječan primatelj nakon pet godina rada može očekivati penziju od 196,60 eura.
Kako izračunati kolika će njemačka penzija biti
Prema Deutsche Rentenversicherung formula za penziju pomoću koje možete izračunati pravo je sljedeća: “5 bodova zarade x 1 (faktor pristupa) x 39,32 eura (trenutna vrijednost penzije) x 1 (faktor vrste penzije)”.
Platni bod
Kako bi dosegao tačno jedan platni bod, zaposlenik mora zaraditi 45.358 eura bruto u 2024. godini, prema Deutsche Rentenversicherung. Vrijednost je rezultat usporedbe vlastitih godišnjih primanja s prosječnim primanjima svih osiguranika. Ako je vrijednost točno u prosjeku, vrijedi jedan bod.
Faktor pristupa
Pri izračunu penzije uzimaju se u obzir dodaci i odbici. Postoje odbici ako se umirovite prije određene dobi za penzionisanje. Postoje doplate ako se odreknete penzije nakon što ste dosegnuli dob za penzionisanje. Bez dodataka ili odbitaka, faktor pristupa je 1,0.
Trenutna vrijednost penzije
Trenutno iznosi 39,32 eura i prilagodit će se ekonomskoj situaciji prema Deutsche Rentenversicherung.
Penzioni faktor
Određuje se prema vrsti penzije. Starosne penzije ili penzije za skrb o djeci imaju vrijednost 1,0. S druge strane, mirovine udovaca imaju faktor 0,55 ili 0,6. Do 2036. godine, svih 16,5 milijuna baby boomera trebalo bi dosegnuti dob za penzionisanje, izvještavaju njemački mediji.
Svijet / Zanimljivosti
Kako je novi šef Pentagona govorio o Izraelu: “Priča o izabranom narodu koja nije završila 1948. godine”
“Ovo je bio dobro orkestriran plan koji su tokom godina osmislili izabrani čelnici Gaze s jedinom namjerom da regiju održe ukorijenjenom u beskrajnom ciklusu krvoprolića”, rekao je Hegseth.
U intervjuu za Jewish Press 2016. godine govorio je o Izraelcima kao “Božijem i izabranom narodu”.
“Ovo nije neka mistična zemlja koja se može odbaciti. To je priča o izabranom narodu. Ta priča nije završila ni 1776. ni 1948. godine. Sve ove stvari i danas odjekuju i važne su”, rekao je.
Također, tada je rekao kako nije sreo Jevreje sve dok nije otišao na koledž.
“Moji roditelji dolaze iz malog grada u Minnesoti u kojem sam odrastao kao baptista. Nikada nisam sreo Jevreja dok nisam otišao na koledž. Kada sam na koledžu vidio prvog Jevreja, prvo što sam mu rekao bilo je: ‘Čitao sam o tebi u Bibliji’. Odatle i dalje sam stekao pravo razumijevanje Jevreja”, naveo je.
Također, poručio je kako je važno da Amerika stoji uz Izrael.
“Zaista cijenim jevrejsko naslijeđe i jevrejsku državu. Razumijem koliko smo geopolitički povezani i koliko je važno da stojimo uz tako snažnog saveznika”, zaključio je.
Klix
-
Cazin5 dana ago
Rukometaši BiH večeras u grotlu Cazina traže pobjedu za krupan korak ka Euru
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Tužno jutro na sjeveru Pojasa Gaze: U izraelskom bombardovanju ubijene cijele porodice
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Krenuo kod brata prije nesreće, stradao na 200 metara od kuće
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Stravična nesreća u Hrvatskoj: Dvoje mrtvih u sudaru na granici s BiH
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Važna informacija za zaposlene u Njemačkoj: Od 1. januara slijedi velika promjena
-
BiH3 dana ago
Stravična saobraćajna nesreća u BiH, jedna osoba poginula
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Još jedna potresna priča iz Gaze: Dječak Zain već mjesecima spava na grobu svoje majke
-
BiH7 dana ago
Vratili se u BiH nakon 10 godina: ‘Život ovdje ne može se usporediti sa životom u Njemačkoj’
You must be logged in to post a comment Login