Connect with us

Magazin

U Hrvatskoj cijene ‘eksplodirale’. Posebno šokira koliko koštaju ćevapi: ‘Ovo više nije normalno!‘

Published

on

Trend rasta cijena u restoranima diljem Hrvatske ne jenjavaju. Još lani su mnogi ljubitelji fine klope počeli zaobilaziti Istru jer im je jednostavno postala preskupa, a ove godine te su cijene dodatno porasle, a još glavna sezona kada će cijene opet eksplodirat, nije ni počela.

Primijetili smo to u jednom od najskupljih istarskih gradova i hrvatskoj perjanici turizma Rovinju. A pravu polemiku oko cijena u Rovinju izazvao je prije desetak dana i poznati hrvatski pjevač Luka Nižetić koji se pohvalio svojim postom na Intagramu kako je u Rovinju lijepo. No, jedina mu je zamjerka bila kuglica kajmaka od 9 eura (18 KM) u jednom rovinjskom restoranu.

 

Objava je izazvala niz reakcija, od onih da su cijene na tada aktualnom Food Festivalu, gdje se skuplja gastronomska elita, uvijek iznimno visoke, do toga da jeftinije nije ni u Dalmaciji, ali i da su cijene pizza u Rovinju i do 20 eura.

Dovoljno da nas ponuka da pronjuškamo na početku predsezone kako dišu ugostitelji i njihove cijene. Dio njih još svoje restorane nije ni otvoriti, a oni koji jesu u centru grada već su puni strancima.

 

Na svakom je koraku vidljivo da su one nešto porasle u odnosu na lani, dok su neki iznenadili činjenicom da su ih ostavili istima kao i te 2022. Napravili smo đir po klasičnim restoranima i pizzerijama koji nude uobičajena jela na svojim jelovnicima poput lignji na žaru ili onih friganih, pomfrita, rižota sa škampima, pizza, ćevapčića, bifteka, sladoleda.

Tako se primjerice cijena običnih prženih lignji s pomfritom kreće od 13,94 (26 KM) do čak 18 eura (36 KM). Porcija se pak pomfrita može dobiti za četiri do pet eura (10 KM), a okvirno se tako kreću i cijene drugih priloga koji se često naručuju uz meso. Cijena ćevapčića je svugdje bila više-manje ista – koštaju 12 eura (24 KM), piše Jutarnji list.

Jedan nam je ugostitelj rekao da je slična cijena ćevapčića bila i lani i da se gosti ne žale. I sam je svjestan da je cijena pomfrita od pet eura po porciji malo previše.

 

“A što da vam kažem. To nije normalno ništa više. Skupo je sve. Skupo je u restoranima, a ni u trgovinama nije bolje. No, zanimljivo gosti se ne žale. Niko i ne pita za cijene. A mi na kraju krajeva nikoga ne silimo da mora nešto naručiti”, bio nam je iskren ovaj ugostitelj u poznatoj ulici Grisia.

Cijena tosta je pak u jednom lokalu čak 4 eura (8 KM), a cijena tjestenina i rižota se pak kreće do negdje 18 eura (36 KM). To je ona najskuplja varijanta sa škampima. Proučili smo i cijene bifteka bez dodataka i umaka. Najpovoljniji cijena je 24 eura (48 KM), dok je onaj najskuplji čak 35 eura. Kuglica nešto skupljeg domaćeg sladoleda je pak 2,5 eura (5 KM).

Cijene pizza ostale su izgleda svugdje na istom nivou kako su bile i lani, pa tako i najboljoj pizzeriji u gradu, Da Sergio, kako je mnogi nazivaju, a i ima najbolje ocjene gostiju na Trip Advisoru, ona stoji od 8 do 10 eura (20 KM).

 

“Nismo dizali cijene u odnosu na lani kada smo morali jer su nam cijene nabavljene robe išle u nebo. Ove godine to nije bio slučaj i ostali smo na istome. Ne znam gdje u Rovinju imate pizzu po 20 eura, možda ima neki mali lokal koji to nudi uz ostalo što ima. No, mi sigurno to nismo. Lani smo to morali napraviti, a ove godine kada smo cijene mijenjali u eure, čak smo negdje zaokruživali i na niže, kaže nam konobar u tom lokalu. I sam je ostao začuđen informacijom da je cijene kuglice kajmaka u Rovinju bila 9 eura.

“Stvarno ne znam gdje se kuglica kajmaka jede za 9 eura, osim u restoranima s Michelinovim zvjezdicama u Rovinju i skupim hotelima. Prvi put čujem za tako nešto. A svaka reklama je dobra reklama. Lani se digla polemika oko kafe s mlijekom od 20 kuna (5 KM) na našoj rivi. I na kraju je taj ugostitelj zbog toga imamo i veću posjećenost”, priznaje sugovornik Jutarnjeg lista.

Magazin

VIDEO Prodaje se Sennina Honda NSX, a prodavač ima jedan uvjet

Published

on

By

USKORO se obilježava 30 godina od tragične pogibije Ayrtona Senne, a tim povodom u prodaju je stigao njegov najdraži osobni auto.

Legendarni F1 pilot obožavao je Hondu NSX u čijem je razvoju i osobno sudjelovao. Poznat i kao japanski Ferrari, NSX je sasvim sigurno najbolja Honda svih vremena, a po mnogima i najbolji japanski supersportski automobil.

Stoga ne čudi što je Senna imao tri primjerka. Onaj najpoznatiji, koji se pojavljuje i u dokumentarcu Racing Is In My Blood, prelijepi primjerak koji je životni vijek proveo na portugalskim cestama sad je u ponudi Auto tradera, a za automobil se traži 500.000 funti.

> Oglas možete vidjeti ovdje

Za ovaj nemali iznos dobiva se više od automobila. To je unikatni djelić povijesti i vjerojatno najprepoznatljiviji artefakt F1 legende. Ovaj auto vozio je trostruki prvak Formule 1 koji je osvojio 41 Grand Prix i bio inspiracija mnogim pilotima današnjice uključujući Lewisa Hamiltona. Tragično je preminuo 1. svibnja 1994. godine na VN San Marina.

Trenutni vlasnik Robert McFagan kupio je NSX u Portugalu i od tada ga pazi i mazi. Automobil je prešao oko 63.000 km, a jedini uvjet prodavača je da primopredaja automobila bude u kolovozu nakon manifestacije Senna Exhibition u Silverstoneu.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

Ovaj začin je veoma zdrav, a može zamijeniti vegetu: Reguliše probavu, ‘čisti’ jetru i bubrege

Published

on

By

Ljupčac često nazivaju biljka vegeta ili biljka magi (od njemačkog Maggikraut), jer jelima daje ugodan i intenzivan miris po ovim poznatim začinima.

Historija biljke seže još u doba starog Rima, gdje je stigla iz južnog Irana, a zatim su je benediktinci prenijeli na sjever Europe. Pripisivale su joj se i afrodizijačke moći pa se koristila u pripremi ljubavnih napitaka. Najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka. Bujnog je rasta, u visinu raste oko metar i pol, nerijetko i dva, te metar u širinu.

 

Cijela biljka je iskoristiva, od korijena do sjemena, iako se u kulinarstvu najčešće upotrebljavaju svježi listovi, koji su u kod nas dostupni od marta do oktobra. Tokom zime mogu se koristiti listovi spremljeni u zamrzivaču ili osušeni. Teško se uzgaja u teglama, ali možete pokušati – ako uspijete, neće vam biti žao. U kulinarstvu ljupčac se odlično slaže s mesom, ribom, sirom i povrćem.

 

Nezamjenjiv je začin u juhama, jelima s povrćem i umacima te u jelima od mesa. Posebnu aromu i specifičan miris daje ajvaru. Ali, kod dodavanja ovog začina jelima treba biti pažljiv jer vrlo lako nadvlada ostale začine i osnovni miris jela. Ljupčac pomaže izlučivanju vode.

 

To se svojstvo pripisuje eteričnom ulju kojega ima u korijenu. Korijen se rijetko koristi sam, ali je dragocjen sastojak čajnih mješavina za izlučivanje vode. Ponekad se korijen ili suhi listovi ljupčaca dodaju čajevima za želudac ili za čišćenje krvi.

 

Teško je utvrditi dodaje li se ljupčac tim čajevima zbog ljekovitog učinka ili samo zbog ugodnog okusa koji se postiže dodavanjem i najmanje količine te biljke.

Stimulira mokrenje i regulira probavu, čisti jetru, pomaže kod napetosti. Kod žena može pospješiti menstruaciju, a trudnice je ne smiju koristiti. Ne smije se koristiti ni kod povišene temperature, javlja Zivim.hr.

Nastavi čitati

Magazin

‘Dvije opasne virusne bolesti proširit će se po Evropi, očekujte širenje zaraze i smrtne slučajeve‘

Published

on

By

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata

 

Bolesti koje prenose komarci, poput malarije i denga groznice, sve se više šire svijetom, osobito Europom, ponajviše zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji su insektima omogućili toplije i vlažnije uvjete za život.

 

Španjolska profesorica i znanstvenica Rachel Lowe kaže kako će se epidemije bolesti koje prenose komarci tijekom sljedećih nekoliko desetljeća proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

 

– Globalno zatopljenje znači da prijenosnici bolesti mogu pronaći dom u više regija gdje ljudi nisu imunološki otporni, a sustavi javnog zdravstva vjerojatno su nepripremljeni za, primjerice, malariju i denga groznicu. Surova realnost je takva da će sve duže vruće sezone povećati okvir za širenje bolesti koje prenose komarci – upozorava Lowe.

 

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. No duže vruće sezone mogle bi dovesti do toga da to postane virusna bolest koja će se najbrže širiti u svijetu, osobito Europi.

 

Invazivni azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj denga groznice, od 2023. godine udomaćio se u čak 13 europskih zemalja – Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu te na Malti, piše The Guardian.

 

Broj slučajeva denga groznice prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO-u) porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna u 2019.

 

– Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija trebale bi nas podsjetiti na važnost procjene budućih rizika od vektorskih bolesti. Važno je biti spreman za nepredviđene situacije – izjavila je Lowe.

 

– Ako emisije ugljika i broj stanovništva nastave rasti, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci do kraja stoljeća udvostručit će se na 4,7 milijardi. S obzirom na ozbiljnost klimatskih promjena i nemogućnost sprečavanja istih, diljem kontinentalne Europe može se očekivati sve više slučajeva zaraze, ali i smrti od bolesti kao što su denga groznica i malarija – upozorila je znanstvenica Rachel Lowe.

 

Sabiha Essack, njezina kolegica i voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici, dodala je kako klimatski slom također pojačava prijetnju od antimikrobne otpornosti.

 

– Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima da sve češće uzrokuju pojavu bolesti. Osim klimatskih promjena, i ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom povećavaju otpornost na antibiotike te širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka – rekla je.

 

Nastavi čitati

Najčitanije