Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

U penziju bi mogli umjesto sa 65 tek sa 75 godina: “Sada naši životi postaju duži, zdraviji smo duže u ranoj starosti”

Published

prije 3 sedmice

on

Ukratko, politike koje su nekada bile uspostavljene za podršku penzionisanim radnicima do kraja života više nisu prilagođene modernim okolnostima

 

 

Ljudi žive sve duže, a svakodnevni život postaje sve skuplji. Cilj mnogih radnika je doživjeti 65 godina i otići u zasluženu penziju. Ipak, ideja o odlasku iz radne snage u šezdesetim godinama života ne čini se realističnom za mnoge ljude, pogotovo sada.

S tim se slažu i neke velike finansijske institucije. U martu je kompanija za upravljanje investicijama BlackRock objavila svoje godišnje pismo investitorima firme. Njihov glavni izvršni direktor Larry Fink oglasio se upozorenjem za radnike koji se nadaju penzionisati, udobno i finansijski sigurno, u svojim 60-ima.

Kako globalni očekivani životni vijek raste, mreže socijalne sigurnosti se lome i troškovi života naglo rastu, Fink je upozorio da odlazak u penziju u dobi od 65 godina neće biti moguć za mnoge, čak ni za većinu ljudi.

“Penzonisanje je puno teža ideja nego što je bila prije 30 godina”, napisao je Fink. “A za 30 godina to će biti mnogo teže.”

Od 2000. do 2019. očekivani životni vijek u svijetu povećao se sa 67 godina na 73. Do 2050. UN očekuje da će jedan od šest ljudi u svijetu imati 65 ili više godina. A kako stanovništvo stari, mnoge će zemlje uskoro doći do tačke u kojoj više ljudi napušta radnu snagu nego što u nju ulazi. U Ujedinjenom Kraljevstvu bi ta tačka mogla biti dosegnuta do 2029., u Brazilu do 2035., u Indiji do 2048., a u SAD-u do 2053.

“Očekivano trajanje života nastavlja rasti od sredine 1850-ih u Ujedinjenom Kraljevstvu”, kaže Rebecca Sear, profesorica populacije i zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. ” Ali dob za odlazak u penziju nije se toliko promijenila”. Budući da su se i zdravstveni i ekonomski krajolik dramatično promijenili, je li penzionisanje sa 65 godina potpuno nerealan cilj u modernom svijetu?

Proizvoljan standard?

“Ne samo da se ciljana dob za penzionisanje nije promijenila u skladu s modernim okolnostima, nego je također nejasno zašto su sredine 60-ih postale centralna dob za odlazak u penziju”, kaže Gal Wettstein, viši ekonomist u Centru za istraživanje umirovljenja na koledžu Boston. Na neki način, to je bila “gruba procjena” s namjerom da se ljude isprati iz radne snage pred sam kraj njihovih života, piše BBC.

Ipak, mnogi ga vladini programi i dalje koriste kao standard. U SAD-u je Medicare, savezni program zdravstvenog osiguranja, trenutno dostupan samo odraslim osobama u dobi od 65 godina i starijima (postoje izuzeci za mlađe osobe s invaliditetom). Amerikanci stječu pravo na primanje svojih punih beneficija socijalnog osiguranja u dobi od 67 godina, otprilike u istoj dobi u kojoj građani Ujedinjenog Kraljevstva mogu tražiti svoje univerzalne državne penzije.

Sredinom 20. stoljeća, kada su mnogi od ovih programa doneseni, očekivani životni vijek bio je značajno kraći. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, iznosio je otprilike 66 godina za muškarce i 71 godinu za žene.

“Temeljno na tome, građani Ujedinjenog Kraljevstva bi potrošili samo 8% ili 10% svog života na penziju”, kaže Chris Parry, glavni predavač finansija na Sveučilištu Cardiff Metropolitan.

“Sada naši životi postaju duži, zdraviji smo duže u kasnoj srednjoj dobi i ranoj starosti”, kaže on.

“Sada imamo mnoge u svojim ranim i srednjim 80-ima, koji su zdravi i uživaju u vrlo aktivnom životu – fizički i mentalno.”

Promjena obrazaca bogatstva

Ukratko, politike koje su nekada bile uspostavljene za podršku penzionisanim radnicima do kraja života više nisu prilagođene modernim okolnostima. I dok neki ljudi nadopunjuju državna sredstva investicijskim sredstvima namijenjenima za penzionu štednju, mnogi bivši radnici nemaju dovoljno – ili uopće nemaju – lične ušteđevine na koju bi se mogli osloniti. Osim toga, kako troškovi života rastu u inflacijskom gospodarstvu, bilo kakva akumilirana ušteđevina jednostavno nije tako dostatna.

Osim toga, generacijsko bogatstvo koje je nekada osiguravalo mlađim ljudima da kasnije u životu imaju finansijski oslonac postaje stvar prošlosti.

“Resursi su u osnovi tekli generacijama, od baka i djedova preko roditelja do djece”, kaže Sear. “Sada preusmjeravamo resurse do generacija. Po prvi put u ljudskoj historiji, imamo tokove bogatstva koji sada idu od generacije roditelja do generacije baka i djedova.”

Ovaj nedostatak tradicionalne sigurnosne mreže tjera mnoge radnike širom svijeta da ostanu na svojim poslovima i nakon 65 godina kako bi ostvarili dovoljno ušteđevine za odlazak u penziju. Podaci američke osiguravajuće kompanije Northwestern Mutual iz juna 2023. pokazali su da američki radnici vjeruju da je “čarobna brojka” za penzionu štednju gotovo 1,3 miliona dolara – bogatstvo koje većina ljudi ne može akumulirati do svojih 60-ih, a ne zagrebe ni površinu onoga što državna penzija može pružiti.

Finansijaši: Odlazak u penziju u šezdesetima je više san nego stvarnost

Za Finka iz BlackRocka, odgovor na ugodnu modernu penziju uključuje agresivnije ulaganje s početkom u mlađoj dobi – i radom nakon 65. godine. Neke vlade već prepoznaju 65. godinu kao zastarjeli cilj. Dob za odlazak u penziju u Ujedinjenom Kraljevstvu bi trebala porasti sa 66 na 67 između maja 2026. i marta 2028. Nakon 2044. mogla bi narasti na 68.

Neki stručnjaci, uključujući Parryja, slažu se da je odlazak u peenziju u 60-ima sada više san nego stvarnost. Kad je riječ o penziju, “mislim da je 75 novih 65”, kaže.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Kamera snimila trenutak potresa kod Slunja: Oštećene crkva i zgrada općine

Published

prije 6 sati

on

1. Maja 2024.

By

POTRES magnitude 4.3 po Richteru, koji je jutros zatresao Rakovicu i Slunj, snimila je nadzorna kamera. Na snimci koju je objavio portal Lika Club vidi se trenutak potresa u mjestu Irinovac u općini Rakovica.

Načelnik općine Rakovica Mihovil Bićanić rekao je za Lika Club da je u potresu oštećena crkva u Rakovici.

“Treslo je 10-15 sekundi oko 20 do šest. Zasad nema prijavljenih šteta, osim u crkvi u Rakovici, gdje je pala žbuka i napukao je strop na par mjesta. Ministar Tomo Medved se javio i rekao da će poslati hrvatsko potresno inženjerstvo u Rakovicu da pregledaju teren”, rekao je načelnik.

“Prema zaprimljenim informacijama u vezi potresa kod Slunja, zabilježena je manja materijalna šteta. Služba civilne zaštite Karlovac je od načelnika općine Rakovica zaprimila informaciju o oštećenju stropa u crkvi sv. Jelene i dimnjaka na zgradi stare općine u Rakovici. Na teren su upućeni statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Za sada nije bilo drugih dojava o štetama”, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Potres  se jako osjetio i u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Autobus sa Vučićem i Dodikom se zaglavio u blatu, morali su izaći (VIDEO)

Published

prije 8 sati

on

1. Maja 2024.

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polaže danas kamen temeljac povodom početka izgradnje Nacionalnog stadiona. Uz propratni komleks i akvatik centar, Nacionalni stadion koštaće 1,2 milijarde eura.

Prisutni su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ministar finansija Srbije Siniša Mali, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ministar sporta Zoran Gajić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar turizma Husein Memić, selektor fudbalske reprezentacije Srbija Dragan Stojković Piksi, nekadašnji fudbaler Nenad Bjeković, potpredsednik FSS Bratislav Nedimović, direktor JP Koridori Srbije Aleksandar Antić itd.

Na putu do mjesta izgradnje, autobus u kojem su se nalazili Vučić, Dodik i delegacija je zaglavio u blatu. Nakon što su stajali nekoliko minuta, morali su se prebaciti u drugi.

„Moramo u drugi autobus, pošto se ovaj zaglavio u blatu. Teški smo, Dragane, šta da ti kažem.. Ja po kilaži, Dragan ovako kao čovjek, ali svakako smo teški. Znaš li koliko smo vode bacili i ne vrijedi opet i mi se zaglavimo“, rekao je Vučić.

Vučić će postavljanjem lopte sa potpisima legendarnih igrača, ali i sa svojim potpisom simbolično označiti početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu, javlja Tanjug.

O Nacionalnom stadionu

Srbija će, prema ranijim najavama Aleksandra Vučića, do 2027. u EXPO, Nacionalni stadion, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata po cijeloj zemlji, poput akvatika, izgradnje puteva, pruga, obnove fasada, škola, rekonstrukcija luka, domova zdravlja, ali i hotela i stambenih zgrada, uložiti nevjerovatnih 18 milijardi evra. Samo će na paviljone, hotelski i stambeni kompleks, akvatik centar i Nacionalni stadion „otpasti“ oko 1,2 milijarde eura.

Inače, krajem godine je iz tekuće budžetske rezerve za stadion izdvojeno više od 13 miliona evra. Kako je saopštio Fiskalni savjet, samo u 2023. godini na planiranu izgradnju potrošeno je 65 miliona evra.

Predsjednik Srbije je prilikom današnjeg obilaska pripremnih radova na izgradnji kompleksa EXPO 2027 i novog stadiona rekao da se stadion nalazi na 121 hektar zemljišta i da će za njega biti potrebno 2.400 šipova da se pobode.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić odgovorio State Departmentu: Evo, ja se jednom nedeljno družim i pijem sa Dodikom koji je pod sankcijama…

Published

prije 9 sati

on

1. Maja 2024.

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je danas povodom poruke iz State departmenta u kojoj se navodi da su Sjedinjene Američke Države razočarane usljed činjenice da su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, funkcioneri koji se nalaze pod sankcijama SAD, dio nove Vlade Srbije. On je rekao da “Vladu Srbije biraju građani”, a potom je iskoristio priliku da pomene i slučaj Milorada Dodika koji se nalazio s njim u društvu, navodeći da se redovno viđaju i da piju zajedno, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske pod sankcijama Amerike.

“Pa dobro, i Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i evo ga pored mene. Evo, družimo se. Jednom nedjeljno popijemo, on čašu rakije, ja čašu vina i šta s tim? To za nas nije lijepa vijest, ja se nadam da ćemo imati dobre odnose sa našim američkim partnerima. Izuzetno je važno da imamo da imamo dobre odnose. Nisam srećan zbog njihove reakcije, ali Vladu Srbije biraju građani Srbije. Šta to znači? Kad protiv nekog uvedu sankcije mi treba da ponizno pokunjimo glavu i da kažemo: ‘Da, hvala vam što ste nas obavijestili ko ne smije da bude ništa’. Pa, predsjednika Dodika je birao narod i ja poštujem volju naroda kao što i ovdje poštujem volju onih koji su izabrani“, naveo je Vučić reagujući na raniju poruku iz State departmenta.

Predsjednik Srbije je potom dodao da je bilo kritika i zbog toga što se u Vladi nalaze i „evrofanatični ministri“.

„Čuo sam ja i s druge strane primjedbe, ali su ti bili toliko pristojni da o tome ne govore javno. Važno je da je Vlada srpska i da će da sprovodi interese Srbije“, kaže Vučić.

Prema najavama mandatara Miloša Vučevića, nova vlada Srbije imaće i dva člana koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina, koji je predložen za potpredsjednika vlade, i Nenada Popovića, predloženog za ministra bez portfelja.

„Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On ostaje pod američkim sankcijama“, navodi se u izjavi portparola State departmenta, piše VoA. Takođe se ističe da Sjedinjene Države ne igraju nikakvu ulogu u kadrovskim odlukama srpske vlade.

Čitajući imena sastava budućeg kabineta Vučević je, između ostalog, kao budućeg potpredsjednika vlade naveo i Aleksandra Vulina – jednog od najkontroverznijih aktera na srpskoj političkoj sceni – za koga se smatra da je čovjek sa snažnim ruskim vezama i koji se od 11. jula prošle godine nalazi na listi sankcija Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Država zbog „koruptivnih i destabilizujućih djela“, zarad unaprijeđivanja sopstvenih političkih agendi i ličnih interesa, a na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje riješenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamjeinih aktivnosti u Srbiji i regionu“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC) kada su sankcije uvedene u julu 2023.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕