Svijet / Zanimljivosti

U slučaju blokade ulaska Finske u NATO, Hrvatskoj bi mogla propasti dva velika strateška cilja

Published

prije 2 godine

2. Maja 2022.

Bella

“Ako Milanović napravi to što najavljuje, do daljnjega se možemo oprostiti od Schengena. Hrvatska bi se vratila na poziciju Tuđmanova političkog autizma”

Kakva je realna težina inicijative predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatska kao članica NATO-a spriječi ulazak Finske i Švedske u NATO savez kao “vrlo opasnu avanturu” sve dok se ne promijeni izborni zakon u Bosni i Hercegovini?

Jesu li Milanovićeve prijetnje o blokadi tek ćorak, koji stvara neugodan dojam ili zbog njih Hrvatsku čeka kontraudar prozvanih zemalja, otežavanje ulaska u eurozonu i odgoda pripajanja Schengenu, najvećoj bezgraničnoj zoni na svijetu? Milanović nema formalnu moć da to i provede: dozvolu za proširenje Sjevernoatlantskog saveza ratificirat će Sabor, a ne predsjednik države. No, mogao bi na NATO samitu na kojemu će se razmatrati prijem Finske i Švedske uložiti veto, piše Jutarnji

Element pritiska

Premijer Andrej Plenković skeptičan je da će to predsjednik učiniti: “Neka on odmah blokira, kao netko tko sjedi na NATO samitima. Zašto pušta Sabor da to učini ako je frajer?” zapitao je premijer.

“Mislim da, što se tiče eurozone, za Hrvatsku neće biti posljedica, ali što se tiče Schengena – da, jer će članice EU koje žele da Finska i Švedska uđu u NATO Milanovićeve izjave vjerojatno koristiti kao element pritiska na Hrvatsku”, procjenjuje bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, koji smatra da je to stvar političkog dogovora i trgovanja – pri čemu ulozi nisu ravnopravni, a nije ni sasvim jasno što bi Hrvatska dobila, ali je jasno što bi izgubila:

“Milanović inzistira na prihvaćanju svih zahtjeva HDZ-a BiH. To je nerazuman zahtjev jer se mnogi u Europskoj uniji ne slažu s etno-nacionalizmom kao mogućim rješenjem bosanskog pitanja. Hrvatska doista može blokirati ulazak Švedske i Finske, ali nije jasno što bi time dobila. Čak i kad bi se prihvatilo rješenje za BiH koje zagovara Milanović, Hrvatska time ništa ne bi dobila, ali bi izgubila na svom kredibilitetu”, kaže Kovačević i naglašava problem za funkcioniranje države kad dvije ključne institucije imaju dijametralno suprotne predodžbe što su to nacionalni interesi.

Ako Milanović doista napravi to što i najavljuje, to onda znači da se do daljnjeg možemo oprostiti od Schengena, tvrdi Kovačević i tumači: “Time bi se Hrvatska vratila na poziciju političkog autizma kakvu je zastupao predsjednik Tuđman, zbog čega Hrvatska nije mogla napredovati na putu prema EU sve dok Tuđman nije umro. Milanovićevi potezi su iracionalni, teško je predvidjeti što on uopće može napraviti. Ta njegova transformacija od zagovornika građanskog koncepta bosanske države do radikalnog etno-nacionalista je nešto nezabilježeno u dosadašnjoj političkoj povijesti.”

Guverner HNB-a Boris Vujčić na pitanje otežava li Milanović ulazak Hrvatske u eurozonu kratko odgovara: “Ulazak u eurozonu je data-driven. Znači, ispunjenjem nominalnih kriterija konvergencije, tzv. maastrichtskih kriterija, zemlja se automatski kvalificira za ulazak.”

Završna faza

Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, vjeruje da je tiha diplomacija na strani premijera, a ne predsjednika. Ukratko, “ne vidi kako Milanovićevo iskakanje iz diplomatskih okvira Hrvatskoj može pomoći, ali ne vjeruje ni da će značajno odmoći”. Tim više što su dva vanjska politička cilja, eurozona i Schengen, u visokoj završnoj fazi. Čuraj smatra da bi ozbiljne probleme izazvalo kad bi premijer iskakao s takvim stavovima.

“To bi onda imalo veću političku težinu. Ovako, Finska i Švedska imaju svoju diplomatsku mrežu, čitaju novine, dobivaju izvješća i svjesne su da je to dio Milanovićeva stila komunikacije. Bitne su naša politika i naša djela. Ovakve se stvari rješavaju na razini tihe diplomacije, a ne na razini ucjene”, zaključit će Čuraj, uvjeren da predsjednik neće poremetiti hrvatske planove.

Svi koji glasaju za širenje NATO-a su izdajnici

“Svakoga tko ne iskoristi prigodu da se izbori za Hrvate u BiH, jer to je hrvatski interes – nama se tu radi o ušima, ako ne i glavi – da u Saboru ne glasa ni za kakvo širenje NATO-a, nazvat ću izdajnikom”, rekao je predsjednik Zoran Milanović jučer u Okučanima, gdje je bio odao počast poginulima u operaciji Bljesak. Izdajnicima će smatrati i svakog onog tko popije kavu s onima koji će glasati za širenje NATO-a. “Nemam druge. Ne mogu poslušati svoju mamu koja je zgrožena mojim načinom komunikacije. Ne mogu drugačije i nisam uvijek tako govorio. Da govorim uspavljivački kao Plenković, Udbina škola, onda me nitko ne bi slušao. Ovako na sebe preuzimam teret da budem grozan, da me ljudi mrze i gađaju me jajima. Borim se za pravednu stvar. To mi je dužnost.”

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Svijet / Zanimljivosti

Za Njemačku vozio autobus pun putnika 27 sati bez pauze

Published

prije 10 sati

10. Maja 2024.

Bella

VOZAČ putničkog autobusa vozio je iz Italije u Njemačku oko 27 sati bez pauze. To je utvrdila policija koja ga je zaustavila u srijedu ujutro u Hechingenu, u Baden-Württembergu, piše Fenix Magazin.

Policija je utvrdila kako je 53-godišnji vozač autobusa, koji je prometovao prema Hessenu, bez pauze vozio 27 sati.

Kako bi prikrio prekršaj vezan za obvezno uzimanje odmora, koristio se karticom vozača koja nije njegova. Kartica vozača služi za identifikaciju vozača te omogućuje pohranu podataka o aktivnosti vozača.

Kako je priopćila policija, potpuno umornog vozača prvo su poslali na spavanje. Vozač mora odgovarati zbog sumnje da je krivotvorio dokaze.

Za grupu od 30 osoba organiziran je novi autobus. Ostatak puta vozio je vozač iz Baden-Württemberga.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bosanac spašavao živu glavu u Austriji: Planulo mu vozilo u tunelu, isprva nije ni primjetio požar

Published

prije 19 sati

10. Maja 2024.

Bella

Upozorili ga drugi vozači, on je odmah izašao iz vozila, a čak je uspio da spasi i svoj prtljag

Prilično dramatično izgledalo je gašenje automobila na austrijskom putu A10, a za čijim volanom je bio vozač iz Bosne i Hercegovine (55), koji je nepovrijeđen u ovom incidentu.

Sve se dogodilo u četvrtak oko pet sati dok je vozač iz BiH išao putem A10 u pravcu Vilaha.

Kako se ispostavilo, vozač nije ni primijetio da mu gori automobil, već su ga drugi vozači upozorili. On je odmah izašao iz vozila, a čak je uspio da spasi i svoj prtljag.

Međutim, dok je došla vatrogasna ekipa iz Zederhausa, plamen je već bio zahvatio cijeli automobil, koji je u potpunosti izgori.

Inače, na teren je izašlo čak 25 vatrogasaca, kao i ekipa hitne pomoći koja, na sreću, nije imala posla.

Tunel Tauern bio je zatvoren više od sat vremena dok je trajalo gašenje automobila, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Srbijanski predstavnik u UN-u poslao pismo: Rezolucija ima politički cilj, nisu nas ni konsultovali

Published

prije 21 sat

10. Maja 2024.

Bella

Srbijanski otpravnik poslova u Ujedinjenim nacijama i jedan do predstavnika te države u UN-u Saša Mart pisao je Generalnoj skupštini UN-a, kao i članicama pojedinačno, povodom usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Rezolucija “Međunarodni dan razmišljanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995.” bi uskoro trebala biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a, gdje ne može biti sklonjena vetom i trenutni pokazatelji govore o velikoj podršci rezoluciji.

Mart se pak još jednom htio osvrnuti na cijeli proces pokretanja i realizacije ove inicijative, navodeći pri tome da je zbog osjetljivosti teme bilo vrlo važno provesti konsultacije prije samog usvajanja. Smatra da konsultacije nisu provedene kako treba.

“Nije bilo konsultacija niti dogovora o tekstu nacrta rezolucije na nivou Bosne i Hercegovine, što je neprihvatljivo. Ne postoji odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ovom pitanju, kako je to predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Ni u tom regionu nije bilo konsultacija, što je zabrinjavajuće, posebno ako se ima u vidu da se proces suočavanja s teškim naslijeđem rata u Bosni i Hercegovini, usmjeren na pomirenje i izgradnju povjerenja, tiče prije svega regiona. O tekstu nacrta rezolucije pregovarano je unutar jezgre grupe država u tajnosti, dok sam proces pregovora sa širim članstvom u UN nije bio izraz iskrene namjere sponzora da pregovaraju o tekstu, već je bio nametnut reakcijama država. S tim u vezi, da podsjetim da je, na predstavljanju nacrta rezolucije 17. aprila, glavni pokrovitelj prvobitno najavio da neće biti konsultacija o tekstu”, naveo je u pismu.

Nadalje, navodi da se o podnesenim prijedlozima odlučivalo isključivo unutar jezgre grupe, koja je predložila rezoluciju i da nisu obrazloženi razlozi na osnovu kojih su neki stavovi brisani, neki amandmani prihvaćeni, a neki odbačeni.

“Nikada nismo dobili odgovor na pitanje zašto Srbija nije pozvana u osnovnu grupu. U ime svoje Vlade moram da istaknem da je Republika Srbija, otkako je prvi put saznala za plan dostavljanja pomenutog prijedloga rezolucije, tek u aprilu ove godine nastojala da predstavi kosponzorima i državama članicama sve razloge zbog kojih ovako predložen nacrt rezolucije izaziva tenzije u regionu i podjele među članicama UN-a. Pozivali smo na povlačenje nacrta i vraćanje cijelog procesa na početak kako bi se postigao konsenzus o nacrtu rezolucije u Bosni i Hercegovini, kao i dogovor u regionu”, kazao je.

On govori kako je rečenica da je “Srbija više puta i izričito pozivana na angažovanje” i da bi “bilo kakvi prijedlozi Srbije za izmjenu teksta Nacrta rezolucije bili shvaćeni vrlo ozbiljno” obmanjujuća i “potpuno zanemaruje činjenicu da smo u više navrata tokom konsultacija vrlo jasno i pismeno objašnjavali da Republika Srbija nije u poziciji da komentariše suštinu predloženog teksta, koji nije ‘vlasništvo’ države na koju se odnosi.”

“Sa žaljenjem moram da kažem da su se države članice UN-a na ovaj način dovele u situaciju u kojoj su se dovele. Oni će zauzeti stav o pitanju obilježavanja sjećanja na žrtve tragičnog rata, pitanju koje zahtijeva konsenzus”, kazao je.

Osim toga, poručio je da inicijativa očigledno ima politički cilj s obzirom na trenutak kada je njeno usvajanje predloženo.

“Nažalost, moram napomenuti da je ovo inicijativa sa nesumnjivim političkim ciljevima jer je za njeno usvajanje odabran ovaj vrlo turbulentan trenutak u kojem se svijet nalazi. Konačno, i što je najvažnije, ovako provedena inicijativa i bez dogovora u Bosni i Hercegovini i regionu ne samo da neće učvrstiti mir i zaliječiti rane iz prošlosti. ali će dodatno produbiti jaz između naroda i ugroziti proces pomirenja. Želim vjerovati da će države članice uzeti u obzir sve gore navedene argumente i da će se suprotstaviti takvoj inicijativi koja je usmjerena na podjelu, a ne na ujedinjenje”, zaključio je on u pismu.

klix