U Ljubljani noćas u automobilu pronađen muškarac koji je preminuo od prostrijelne rane. Prema neslužbenim informacijama N1, ubijen je Satko Zovko (prije se prezivao Kekić), te se radilo se o mafijaškom obračunu. Je li nasilje povezano s Kavaškim klanom za sada nije poznato.

Nešto prije jedan sat iza ponoći ljubljanska policija dobila je dojavu da  vozilo ometa promet u kojem se nalazi osoba koja ne daje znake života.

Prema prvim podacima, utvrđeno je da je muškarac preminuo od zadobivenih prostrijelnim ozljedama. Policijski identitet ubijene osobe još nije potvrđen.

Prema informacijama N1, navodno je pucano u Satka Zovku (ranije se prezivao Kekić), koji je u prošlosti više puta osuđivan zbog trgovine drogom. Prema neslužbenim informacijama, povezan je sa slovenskom ćelijom Kavaškog klana.

Prema pisanju Večeri Zovko je predložen kao svjedok na suđenju Tanji Tolimir, bivšoj matičarki SDT-a. Zovko je tada bila zaštićeni svjedok u drugom kaznenom postupku. Kako dodaje Večer, Zovko je sudu navodno ispričao što je čuo od Dejana Torića o tome kako je Klemen Kadivec, lokalni šef slovenske ćelije Kavaškog klana, trebao dobiti povjerljive podatke od policije i tužiteljstva tijekom istrage.

U to su vrijeme osumnjičenici u slučaju Kavaški klan provodili prikrivene istražne radnje. Branitelj optuženika usprotivio se iskazu jer je ovaj svjedok mogao reći samo ono što je Torić trebao reći.

Inače, sud nije postupio po prijedlogu tužiteljstva i Zovku nije ispitao.

Jedan ili dva počinitelja?

Policija je još uvijek na mjestu zločina, a za počiniteljem se još uvijek traga. Kako javlja Večer, osumnjičena su  dvojica jer se do Zovke automobilom dovezao stranac i usmrtio ga.

Zbog policijskog očevida zatvoren je izlaz s autoceste Brdo u smjeru prvog semaforiziranog raskrižja s ulicom Brdnikov i obrnuto, piše N1 Slovenija.

Video pogledajte OVDJE.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nagovijestio je u četvrtak mogućnost povratka na “intenzivno ratovanje” ako se prekrši sporazum o prekidu vatre s Libanom. Inače, ovaj sporazum je na snagu stupio u srijedu.

– Ako se sporazum prekrši, eskalirat ćemo do intenzivnog ratovanja, kazao je Netanyahu u intervjuu za izraelski Channel 12, te dodao:

“Ja to nazivam prekidom vatre jer nisam proglasio rat završenim.”

Inače, libanska vojska je javila da je Izrael nekoliko puta prekršio sporazum o prekidu vatre od srijede.

Prema uslovima primirja, Izrael će povući svoje snage južno od de facto granice Plave linije u fazama, dok će libanska vojska rasporediti svoje snage u južnom Libanu u roku od 60 dana.

Provedbu sporazuma trebaju nadzirati Sjedinjene Američke Države i Francuska.

Podsjetimo, više od 3.960 ljudi je ubijeno, a više od 16.500 povrijeđeno u izraelskim napadima u Libanu, a više od milion je raseljeno od oktobra prošle godine, prema libanskim zdravstvenim vlastima.

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

U svakom scenariju koji predviđa treći svjetski rat, postoje izrazito neutralne zemlje koje bi mogle biti pošteđene razaranja. Ove nacije karakterizira i geografska udaljenost, a bogati resursi čine ih idealnim odredištima za prevladavanje globalnih sukoba.

Atmosfera na planetu, čini se, nikad nije bila napetija, čak ni među zemljama u kojima nema drame. Tako Skandinavci dobivaju popis namirnica za slučaj rata, a Times of India objavljuje popis zemalja u koje bismo se trebali preseliti ako želimo da nas zaobiđe treći svjetski rat… Ne čudi da su dosta su udaljeni i nedostupni, pogotovo iz naših krajeva.

Antarktik

Iako nije država, Antarktik je osigurao mjesto na svim listama ove vrste zbog svoje izuzetne izoliranosti.

Poznat po krajolicima koji oduzimaju dah i ledenim terenima, nije baš mjesto koje bi mnogi nazvali domom, ali…

Fidži

Fidži je izolirana otočna država u ogromnom Tihom oceanu koja vodi miroljubivu vanjsku politiku.

Stanovništvo živi skromno, a njegove zelene šume, mineralni izvori i bogata ribolovna područja čine Fidži privlačnim utočištem usred globalne neizvjesnosti, prenosi Nova.rs.

Island

Island je konstantno na vrhu popisa Globalnog indeksa mira.

S obilnim rezervama slatke vode, obnovljivom energijom i morskim resursima, Island postiže samodostatnost, tako da se uopće ne mora oslanjati na druge zemlje za osnovne resurse. Uostalom, tu je i najusamljenija kuća na svijetu za koju se priča da je utočište u slučaju apokalipse.

Grenland

Dok Danska, kao dio Europske unije i NATO-a, može biti na udaru rata u Europi, Grenland, autonomna konstitutivna država, ostaje strateški udaljen i politički nesvrstan.

Njegov udaljeni, planinski teren čini ga pogodnim mjestom za bijeg od ostatka svijeta.

Novi Zeland

Novi Zeland, sa svojom stabilnom demokracijom i poviješću bez rata, još je jedna skrivena i razvijena nacija.

Uz plodno tlo, čistu vodu i mogućnost proizvodnje vlastite hrane, planinski teren Novog Zelanda nudi prirodna utočišta od potencijalne invazije.

Butan

Okružen Himalajom, Butan pruža izvrsno utočište, ušuškan i skriven od potencijalnih prijetnji.

Sa svojom predanošću vanjskoj neovisnosti i opreznim izbjegavanjem diplomatskih zavrzlama, Butan sigurno nije logična meta za invaziju.

Irska

Unatoč blizini potencijalnog sukoba u Engleskoj, Irska vodi potpuno neovisnu vanjsku politiku i suzdržava se od članstva u NATO-u. Vojno je neutralna pa bi je svaki sukob mogao zaobići.

Švicarska

Švicarska, poznata po svojoj političkoj neutralnosti, ima planinski teren bez izlaza na more i brojna nuklearna skloništa. Čak i kad bi tamo pale nuklearne bombe, švicarsko stanovništvo dobro je zaštićeno bunkerima i okruženo planinama, stvarajući obranu od susjednih zemalja.

Indonezija

Uključivanje Indonezije na ovaj popis proizlazi iz njezine tradicionalno neutralne pozicije prema globalnim političkim pitanjima, utjelovljene u “slobodnoj i aktivnoj” vanjskoj politici.

Zemlja je usredotočena na neovisno djelovanje u međunarodnim poslovima i predana je njegovanju globalnog mira.

Tuvalu

Unutar golemih prostranstava Tihog oceana, Tuvalu je iznimno povučena i politički nesvrstana nacija.

Mala populacija i zanemarivi resursi ne daju poticaj velikim zemljama uključenim u svjetski rat da ciljaju na Tuvalu. Jedinstveno samodostatni, tamo proizvode vlastitu hranu i zalihe, osiguravajući svoju neovisnost i vjerojatnu izolaciju u ratnom scenariju.

U ovom najturbulentnijem desetljeću od Drugog svjetskog rata, a još nismo stigli ni do polovine, imali smo niz događaja bez presedana u geopolitičkom smislu, a povratak Donalda Trumpa na čelo Amerike uistinu se tako može nazvati.

Početkom desetljeća bio je apsolutno otpisan, ismijan zbog stavova o pandemiji, izvrgnut ruglu nakon što su njegovi pristaše upali u Kongres, osramoćen zbog raznih optužnica, a onda se digao iz pepela poput Feniksa, preživio atentat i pokušaj atentata te dobio izbore.

Prijeti gubitak 33 milijarde dolara

Sve to govorimo jer će ovaj događaj snažno utjecati na Europu, a na Bosnu i Hercegovinu i iz njezinog ugla, a možda još snažnije iz ugla Njemačke, gdje je danas oko 200 hiljada radnika porijeklom iz BiH koji šalju milijarde maraka svojima ovdje.

Njemačku bi, prema svemu sudeći, moglo čekati teško razdoblje ako se brzo ne osvijesti, a prema najnovijim događajima, neće, no krenut ćemo redom, i to od istraživanja münchenskog ekonomskog instituta Ifo. Trumpove najavljene carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta, uključujući Kinu i EU, značajno će smanjiti izvoz Njemačke u SAD, koji je za ovu zemlju najvažnije izvozno tržište.

Prema analizi Ifa, visoke carine i ograničenja međunarodne trgovine mogli bi Njemačku godišnje stajati čak 33 milijarde eura, pri čemu bi njemački izvoz u SAD mogao pasti za 15 posto, dok bi izvoz u Kinu zbog neizravnih učinaka mogao pasti za dodatnih 10 posto. I kako to nadomjestiti!? Njemački ekonomisti upozoravaju da bi te mjere, ako se provedu, mogle imati ozbiljne posljedice na radna mjesta i gospodarski rast Njemačke. Sada idemo dalje, na posljednji događaj, a to je dodatna destabilizacija Njemačke (ili uvod u stabilizaciju ako pitate naše ljude vani).

Pala je vlada kancelara Olafa Scholza nakon što je on odbio predložene mjere partnera u vlasti, poput smanjenja socijalnih davanja, ublažavanja klimatskih propisa i smanjenja poreza kompanijama. U ovom trenutku događaj je dodatno otežao poziciju Njemačke.

Šta čeka radnike iz BiH u Njemačkoj, koja nam je više od pola stoljeća, uz Hrvatsku, glavno odredište za život i rad. Prema procjenama, u Njemačkoj živi i radi oko 200.000 radnika iz BiH. U Njemačkoj im nikad nije bilo lako. Rad od jutra do sutra je činjenica i nekad i danas, međutim, nezadovoljstvo je danas veće nego ikad. Neko je dobro primijetio da dio tog nezadovoljstva, i to ne samo naših ljudi vani već i Nijemaca koji su tu od postanka, proizlazi i iz osjećaja da rade kako bi financirali sistem socijalne pomoći koji u velikoj mjeri koristi novopridošlim migrantima. Prema trenutačnim njemačkim socijalnim propisima, socijalna naknada za nezaposlenog migranta može iznositi i do 450 eura mjesečno za pojedinca, uz dodatne iznose za članove obitelji, kao i subvencije za stanarinu i zdravstveno osiguranje.

Marko koji trenutno živi u Berlinu otkriva da sve više radnika iz BiH razmatra povratak u domovinu.

“Radim ovdje već pet godina i u početku je bilo dobro. Međutim, sve više osjećam da moj rad ide u korist sistemu koji ne pomaže radnicima, nego financira ljude koji i ne rade, a primaju naknade. Sve više nas razmišlja o povratku jer ni Njemačka više nije kao što je bila.

Prije je bila sigurna i stabilna, sada je haotičnija i nesigurnija. Tome, iskreno, doprinosi i “woke” agenda koja uči našu djecu nekim nelogičnim stvarima, da ne iskoristim neku grublju riječ – priča nam sagovornik. Nezadovoljstvo, čini se, raste svakim novim danom, a sve spomenuto, kao i činjenica da je u zemlji oko 1,2 miliona ilegalnih migranata, itekako tome pomažu jer je opterećen sistem socijalne skrbi, troškovi koje država troši na socijalu rekordni su, kriminal i nesigurnost rastu.

Prema riječima Lisandre Flach, direktorice Ifo centra za međunarodne ekonomske odnose, Njemačka i EU moraju ojačati svoju poziciju kako bi se nosili s očekivanim ekonomskim promjenama. Preporučuje se veća integracija EU-a na području tržišta usluga i vjerodostojan odgovor na događaje u svijetu. Njemačka mora pokazati zašto je najjača europska sila, piše Večernji list BiH.