U Federaciji BiH potvrđena je gripa tipa A, podtip H1N1 pdm09, a aktivnost bolesti slične gripi (ILI) je srednjeg intenziteta, potvrdili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Prema podacima epidemiološkog biltena, tokom novembra 2024. (posljednji objavljeni podaci) ILI – bolest slična gripi bila je vodeća zarazna bolest u FBiH (73,4%).

Inače, nadzor nad gripom u FBiH je počeo u oktobru i trajat će do maja 2025., a vrhunac aktivnosti gripe očekuje se tokom ovog i idućeg mjeseca.

Tokom prošle sezone gripe 2023./24. prijavljeno je ukupno 28.677 oboljelih koji su imali simptome slične gripi. Vakcinisanje protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurno je i besplatno za rizične grupe. A to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, hronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice.

Vakcinisano 25.500 osoba u FBiH

Kako su naveli iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, trenutno je zanimanje za vakcinisanje veliko, i to ne samo među rizičnim grupama. Zavod je osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga po kantonima. Kantonalni zavodi također osiguravaju određenu količinu vakcina za stanovništvo. Do sredine decembra je, prema podacima federalnog Zavoda, vakcinisano oko 25.500 osoba u FBiH.

Kako je objasnio prof. dr. sc. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova BiH, osim što štiti onoga ko ga primi od potencijalno teške bolesti, vakcinisanje pomaže i u zaštiti onih koji su najranjiviji. Gripa se širi kapljičnim putem, a vakcinisanje drastično smanjuje rizik od prijenosa virusa. U slučaju da dođe do zaraze, vakcina može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije.

Najčešći simptomi

Inače, bolest počinje naglo, a najčešći simptomi su: visoka temperatura (nerijetko viša od 40 stepeni), bolovi u mišićima (mialgije) i bolovi u zglobovima (artralgije), gubitak apetita te opća slabost. Za gripu je karakteristična pojava respiratornih simptoma u drugom dijelu bolesti.

Tako se uz prve simptome mogu razviti neugodniji i respiratorni poput: fotofobije, glavobolje i retrobulbarnog bola (bol iza očne jabučice), suhog kašlja i osjećaja žarenja u ždrijelu te žarećeg bola iza prsne kosti.

Simptomi kod djece

Kod djece gripa započinje pojavom visoke temperature i mialgije (bolova u mišićima). Drugi simptomi gripe kod djece mogu biti: suhi kašalj, rinitis, začepljen nos, grlobolja te povraćanje i proljev.

Osim vakcinisanja, moguće je poduzeti još neke jednostavne mjere kako bi se spriječila zaraza gripom:

• redovno pranje ruku mlakom vodom i sapunom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo za ruke;
• izbjegavati dirati usta, oči i lice;
• redovno čistiti površine s kojima često dolazite u kontakt;
• prekriti usta i nos laktom ili maramicom prilikom kihanja;
• izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi;
• izbjegavati kontakte s ljudima koji su bolesni;
• redovno provjetravati prostorije u kojima se boravi.

Preporuke za izlazak

– Hroničnim bolesnicima, ali i zdravima, posebno djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskom nivoom zagađenja zraka. Posebno je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim prostorijama. Stručnjaci ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom – upozorili su iz Zavoda.

Među preporukama je i smanjeno korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski s filtrom (hronični bolesnici nakon konsultacije s doktorom), piše Večernji list.

Dolaskom nove godine mijenjaju se pravila i za buduće penzionere. U skladu sa Zakonom o PIO u Federaciji BiH prag za ostvarenje prijevremene penzije povećava se za šest mjeseci u odnosu na prošlu godinu.

Tako muškarci koji žele u prijevremenu mirovinu do kraja ove godine trebaju imati napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini ovo će pravo moći ostvariti sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja, piše Večernji list BiH.

Podizanje praga

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Oni koji se odluče za ovu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 posto.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, odnosno korisnicima Zavoda za PIO RS-a, postupno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na razini jedne godine u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju prestaje upravo ove godine jer pravo na starosnu penziju osiguranik ostvaruje s navršenih 60 godina života i 40 godina penzionog staža, a žene s 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Pravila i za one koji su radili u Hrvatskoj

Nova pravila vrijede i za one koji su svoj radni vijek proveli u Hrvatskoj. Pravo na starosnu penziju stječe osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. žene ostvaruju pravo na starosnu penziju prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.

Prema podacima HZMO-a, u 2025. ženama se podiže dob za penzionisanje za tri mjeseca u odnosu na 2024. To pak znači da će od 1. januara do 31. decembra 2025. žene moći u starosnu penziju s navršene 63 godine i 9 mjeseci života. Ova dob za žene postupno će se povećavati i izjednačit će se s “muškom” dobi 1. januara 2030.

Pravila za zaposlene u Njemačkoj

I oni zaposleni u Njemačkoj također će morati raditi duže.

Penzije za posebno dugoročno osigurane osobe moguće je ostvariti prije dosezanja redovite penzione dobi ako su osigurane najmanje 45 godina u zakonskom penzionom osiguranju. Redovita dobna granica za starosnu mirovinu postupno će se povećavati do 2031. na 67. godinu života u Njemačkoj.

Prema pisanju njemačkih medija, oni rođeni 1960. od 2025. pravo na redovnu penziju ostvarit će sa 66 godina i 4 mjeseca. Za one koji su rođeni kasnije dobna granica će se povećavati za dva mjeseca po godini rođenja. Od generacije 1964. nadalje jedinstvena dobna granica nastavlja se povećavati u koracima od 2 mjeseca. Za rođene 1964. dobna granica je 67 godina.

Za penziju bez odbitka za posebno dugoročno osigurane osobe (ranije mirovine sa 63 godine) dobna granica raste sa 63 na 65 godina života. Osobe rođene 1961. mogu ostvariti ovu penziju od 64 godine i 6 mjeseci. Za one rođene kasnije dobna granica povećava se za dva mjeseca po godini rođenja.