Iz kompanije BH-Gas kazali su nam da bi prva faza projekta mogla biti okončana do kraja 2027. godine, pod pretpostavkom pravovremene realizacije dijela projekta u Republici Hrvatskoj i pružanja adekvatne podrške projektu od relevantnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

Prema informacijama, tehnički postoje sve pretpostavke da se krene u projektovanje, ali je potrebna podrška institucija BiH koja podrazumijeva međudržavni sporazum, na čemu treba raditi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Iz BH-Gasa su odgovorili da prva faza projekta Zapadne interkonekcije predstavlja izgradnju gasovoda Tržac – Bosanska Krupa sa odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu ukupne dužine oko 80 kilometara. Druga faza podrazumijeva gasovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine oko 105 kilometara, dok treća faza predstavlja gasovod Pećigrad – Bužim dužine oko 11 kilometara.

– Projekat Zapadna interkonekcija BiH i Hrvatska predstavlja jedan od tri ključna interkonekcijska projekta BH-Gasa (pored južne i sjeverne interkonekcije), koji je zbog svog značaja uključen u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH iz 2009. godine, te Program javnih investicija FBiH 2023-2025. – istakli su u BH-Gasu.

Naglasili su da realizacija ovog projekta ima svoju opravdanost, kako sa aspekta potencijalnog tržišta u Unsko-sanskom kantonu, tako i sa aspekta mogućnosti da se realizacijom prve i druge faze Zapadne interkonekcije, kao i realizacijom gasovoda Travnik – Jajce i Ključ – Jajce ovaj interkonekcijski gasovod poveže s postojećim gasnim transportnim sistemom BiH, što bi doprinijelo povećanju sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom Bosne i Hercegovine.

Kada su u pitanju izvori prirodnog gasa, Zapadnom interkonekcijom bi se povezali sa transportnom mrežom Hrvatske što, kako ističu iz BH-Gasa, otvara tržište Bosne i Hercegovine za pristup raspoloživim izvorima prirodnog gasa u Evropi, uključujući i gas sa terminala LNG Krk.

Naveli su da ovaj projekat redovno prijavljuju na liste koje se odnose na međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, te da istovremeno apliciraju za grant sredstva za potrebe izrade slijedećeg nivoa studijske i projektne dokumentacije.

Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona, kazao je da je cijela priča pokrenuta 2019. godine, ali je 2021. godine sve stalo i samo se prestalo o tome govoriti, te su od tada “zaboravljeni”.

Gdje je “zapela” Sjeverna interkonekcija

Situacija je nešto “lošija” sa Sjevernom interkonekcijom, koja ide pravcem Slobodnica (u Hrvatskoj) – Bosanski Brod – Zenica.

– Iako ideja o realizaciji projekta datira još iz 1990-ih godina, usljed neusaglašenosti stavova dva entiteta do danas nije došlo do njegove realizacije, niti je napravljen bilo kakav iskorak u njegovom napretku. S druge strane, uvažavajući činjenicu da je projekat zbog svog značaja sadržan u strateškim dokumentima energetskog sektora Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, BH-Gas prijavljuje projekat na evropske liste i planove razvoja transportne mreže na koje i uvršten.

Sjeverna interkonekcija BiH – Hrvatska je projekat u regionalnom kontekstu strateški veoma dobro pozicionirana s obzirom na to da se izgradnjom samo 5 kilometara transportnog gasovoda na strani Hrvatske, Bosni i Hercegovini osigurava pristup evropskim gasnim čvorištima bilo kroz interkonekcije Hrvatska – Mađarska ili Hrvatska – Slovenija, kao i pristup LNG terminalu i gasnim skladištima Hrvatske i šire – kazali su u BH-Gasu.