Connect with us

USK

USK – Policajac Jasmin “uredno” priznao da je pretukao suprugu, kažnjen smanjenjem dvije plate po 15 posto?!

Published

on

Policajac Jasmin T. nastavio je raditi u policiji i nakon uslovne presude. U februaru 2023. godine otišao je u penziju

Najmanje šest policajaca u Bosni i Hercegovini trenutno je pod istragama zbog nasilja u porodici, ali su interni postupci u policiji zaustavljeni dok se ne okončaju krivični, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor. Ranije kazne za policajce nasilnike u porodici bile su novčane.

Krajem juna 2020. godine policajac Jasmin T. u porodičnoj kući u Bosanskom Petrovcu pretukao je svoju suprugu. Ovaj stariji narednik je nakon kraće verbalne rasprave stisnuo šake i nekoliko puta udario ženu u stomak i glavu.

Kolege su ga taj dan privele, a tri mjeseca poslije protiv njega je pokrenut disciplinski postupak. Nije negirao šta je uradio i disciplinska komisija je utvrdila da je napravio težu povredu radne dužnosti. Kažnjen je smanjenjem plate od 15 posto na dva mjeseca.

Nakon toga je nastavio raditi u interventnoj jedinici.

Istraživanje Detektora ranije je otkrilo da je on jedan od trojice policajaca u Unsko-sanskom kantonu koji su za nasilje u porodici kažnjavani samo novčano.

Postupci traju mjesecima

Podaci koje je dodatno prikupio Detektor sada pokazuju da i u drugim kantonima policajci nastavljaju raditi u policiji nakon kazni za nasilje u porodici, ili postupci protiv njih traju mjesecima.

Takve kazne su nedovoljne i ne šalju ispravnu poruku žrtvama, smatra Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

“Kako će druge žrtve prijaviti nasilje? Ostaviti osobu koja je počinilac nasilja dda radi, ne može zdravom umu biti jasno”, kaže Filipović-Hadžiabdić.

Policajac Jasmin T. nastavio je raditi u policiji i nakon uslovne presude. U februaru 2023. godine otišao je u penziju.

FOTO: Detektor.ba

Druga dva policajca, čija puna imena ne navodimo zbog zaštite identiteta žrtava, koji su kažnjavani u Unsko-sanskom kantonu zbog nasilja u porodici, također su dobili samo novčane kazne.

Almir dva puta kažnjava

Nekoliko dana prije kraja 2017. godine, policajac Almir F. u Sanskom Mostu verbalno je napao svoju suprugu i prijetio joj u porodičnoj kući pred njihovim sinom. Supruga je pozvala policiju i rekla da je Almir već duži period zlostavlja.

Prva reakcija njegovih kolega bila je brza – podnijeli su izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nasilje u porodici, a lokalni sud mu je uskoro izrekao zabranu uhođenja i uznemiravanja na šest mjeseci.

Ali je tek u junu 2019. disciplinski kažnjen smanjenjem plate za 20 posto tokom četiri mjeseca. Komisija je kao olakšavajuće okolnosti uzela da se radi o “porodičnom službeniku”, koji izdržava svoju porodicu, i da se tokom postupka ponašao pristojno i sarađivao te prihvatio disciplinsku odgovornost. Članovi komisije smatrali su da se novčanom kaznom postiže svrha kažnjavanja i da će se on u budućnosti suzdržati od sličnih povreda radne dužnosti.

Dvije godine kasnije, Almir F. je pijan ulazio u kabinu DJ-a i prosipao piće. Još jednom je kažnjen novčano smanjenjem plate na šest mjeseci.

Kažnjen smanjenjem plate zbog prijetnji supruzi

Jasmin M. također je kažnjen smanjenjem plate zbog prijetnji supruzi. On je 2021. godine napustio svoj pozorni rejon i u uniformi u toku radnog vremena otišao kući. Prema rješenju disciplinske komisije,  upotrebom sile je supruzi uzeo mobitel i prijetio joj. Nakon toga joj je uputio veći broj poruka uvredljivog sadržaja, a narednog dana u krugu MUP-a, pred patrolom policije, i prijetnje po život.

Bio je suspendovan skoro četiri mjeseca. Kažnjen je smanjenjem plate za 15 posto na tri mjeseca jer je za vrijeme obavljanja službenih zadataka ugrozio mir i psihičko zdravlje svoje porodice. Onda je vraćen na posao, iako se protiv njega vodi i krivični postupak, kako je rekao novinarima Detektora.

Zakonski je ostavljena mogućnost komesaru da li će suspendovati policajca tokom krivičnog postupka. Komesar je u slučaju Jasmina M. donio odluku da se suspenzija ukine nakon okončanja disciplinskog postupka.

Ovaj policajac je novinarima rekao i da ima certifikat za rad na predmetima nasilja u porodici.

Prema djelimičnim odgovorima policijskih agencija, najmanje šest policajaca u BiH suočava se s optužbama za nasilje u porodici.

Filipović-Hadžiabdić smatra da je u ovim slučajevima, osim suspenzije, neophodno uvesti i jake kazne za policijske službenike.

“Neupitno je da oni moraju skidati uniforme. Ne samo suspenzija“, smatra Filipović-Hadžiabdić i dodaje da “nulta tolerancija treba biti za sve, a naročito za one koji provode zakon“.

“Kako može neko provoditi zakon ako ga krši? Najblaže što se može uraditi je da ih prebace na druga radna mjesta“, kaže Filipović-Hadžiabdić.

U Federaciji, na državnom nivou i u Brčko distriktu praksa je da, ukoliko za vrijeme disciplinskog postupka započne i krivični, disciplinski se obustavlja do završetka drugog. Policijske agencije se u pojedinim slučajevima odluče da ne suspenduju policajce protiv kojih se vode disciplinski ili krivični postupci, i oni nastavljaju raditi svoje redovne poslove.

“Vi još imate u policiji, nažalost, ljude koji su puni predrasuda”

Ana Crnković iz Centra za socijalni rad u Bihaću kaže da na pojedinačnom slučaju ne treba graditi imidž policije. Njeno desetogodišnje iskustvo je pokazalo da se žrtve nasilja u porodici za pomoć češće obrate policiji nego Centru za socijalni rad, ali je problem što se policajci ne obučavaju za ove slučajeve.

“Vi još imate u policiji, nažalost, ljude koji su puni predrasuda i nisu dovoljno senzibilizirani za tu problematiku. Kojima verbalno i psihičko nasilje ne predstavljaju neku vrstu nasilja, ne znaju ga prepoznati. Kod njih je nasilje jedino kada neko nanese ozljede i masnice, tu je veća problematika“, kaže Crnković.

Odgovarajući na upit o odnosu prema policajcima nasilnicima u porodici, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona kažu da svaki od tri slučaja ima sudski epilog. Oni smatraju da je nasilje u porodici problem cjelokupnog društva, pa ni policija nije imuna na njega.

“Svim prijavljenim slučajevima se pristupa prioritetno i sa senzibilitetom”, navode i dodaju da je svaki slučaj posebno razmatran i sankcionisan.

Esad Solak, predsjedavajući Odbora za žalbe Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, smatra da rukovodioci, kada se optužnica potvrdi, trebaju predložiti suspenziju policijskom komesaru.

“Pretpostavimo da sutra ti isti idu na intervencije gdje je prijavljeno nasilje u porodici, a možda je ta žena što je žrtva zna da je taj policijski službenik optužen za to isto djelo. Kako ona da se osjeća sigurno kada je i on nasilnik kao i taj što je učinio nasilje“, navodi Solak.

On pojašnjava kako je policijski službenik dužan po odredbama policijskog etičkog kodeksa popuniti obrazac o krivičnom djelu koje mu se stavlja na teret, nakon čega rukovodilac pokreće prijedlog policijskom komesaru za suspenziju.

Tri unutrašnje istrage u Sarajevu

U Sarajevu su u proteklih pet godina pokrenute unutrašnje istrage zbog utvrđivanja povrede službene dužnosti u tri slučaja gdje su policijski službenici prijavljeni zbog nasilja u porodici, odnosno zbog verbalnog ili fizičkog napada nad ženom.

U jednom od slučajeva iz 2018. godine, unutrašnja istraga je utvrdila osnovanost prijave, ali je kasnije disciplinska komisija oslobodila policajca odgovornosti nakon što je njegova supruga odustala od prijave.

Dvije unutrašnje istrage koje su pokrenute prošle godine zaključkom su prekinute do okončanja krivičnog postupka ili krivične istrage, nakon čega će biti nastavljen interni postupak, odnosno unutrašnja istraga.

U jednom od ova dva slučaju policijski službenik je i suspendovan, pojasnili su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Dizdarević: Svaki bi morao biti preventivno suspendovan

Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost, pojašnjava da sva disciplinska ili krivična djela – počinjena u toku službe – zahtijevaju hitnu i preventivnu suspenziju. Ukoliko krivična djela nisu počinjena u toku službe, pravila nalažu da se policijski službenici ne suspenduju, kaže Dizdarević.

“Svaki policijski službenik u odnosu na kojeg je pokrenut krivični postupak morao bi biti preventivno suspendovan u cilju same istrage i krivičnog postupka“, ističe Dizdarević.

U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela protiv jednog službenika je u toku krivični postupak za nasilje u porodici i već se duže nalazi u pritvoru. On je također suspendovan do okončanja krivičnog postupka.

U Posavskom kantonu Jedinica za profesionalne standarde podnijela je inicijative za pokretanje disciplinskih postupaka protiv tri policijska službenika zbog postojanja osnova sumnje za težu povredu službene dužnosti, tako što su počinili teže krivično djelo nasilje u porodici.

Disciplinska komisija je formalno pokrenula postupke, ali ih i preknula do okončanja krivičnog postupka.

Nije kažnjen jer je otišao u penziju

MUP Zeničko-dobojskog kantona je u augustu ove godine protiv jednog policijskog službenika pokrenuo disciplinski postupak za težu povredu radne dužnosti odnosno krivičnog djela “nasilje u porodici”, ali nikada nije kažnjen jer je otišao u penziju.

Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studine u Sarajevu, smatra da policajci koji se terete za neka teža krivična djela ne bi trebali raditi kao ovlaštena službena lica, te bi ih se trebalo rasporediti na poslove vezane za administraciju, gdje neće imati oružje i dodir s ljudima.

“Žrtve se u tom slučaju ustručavaju, boje se da neće biti uticaja nasilnika na istragu u policijskoj upravi, da neće zbog toga [kao počinioci] imati posljedice“, smatra Korajlić.

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

USK

Admir Mujkić: I danas postoji teza da je Sarajevo zaboravilo Bihać i Bihaćku krajinu

Published

on

By

O tematskim preokupacijama studenata te o njegovom vojnom roku u Zadru i atmosferi u tom gradu neposredno uoči rata slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba

Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.

Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.

Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.

Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.

O tematskim preokupacijama studenata te o njegovom vojnom roku u Zadru i atmosferi u tom gradu neposredno uoči rata slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama  ​YouTubeGoogle PodcastsApple PodcastsDeezerSpotifyPodcast IndexAmazon MusicTuneIn + AlexaPodcast AddictPodchaserPocket CastsListen Notes Player FM.

 

Prethodnu epizodu podcasta U kontru sa Draganom Markovinom u kojoj je gošća bila Željka Udovičić Pleština, pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Pijani sin pretukao roditelje, on završio u zatvoru, roditelji u bolnici

Published

on

By

U naselju Ripač zabilježen je slučaj porodičnog nasilja koji je potresao mještane ovog mirnog bihćkog naselja.

Kako saznajemo, pijani 25-godišnji sin je, nakon što je verbalni sukob eskalirao, fizički nasrnuo na svoje roditelje, nanijevši im ozbiljne tjelesne povrede.

Brzom reakcijom policije, koja je odmah stigla na lice mjesta, nasilnik je lišen slobode. Međutim, to nije spriječilo tragediju koja se već dogodila.

Oba roditelja su prevezena na odjel hitne pomoći Doma zdravlja Bihać, gdje su im medicinski timovi konstantovali lakše tjelesne povrede. Ipak, posljedice ovog napada ostavile su duboke emocionalne i fizičke rane u porodici i šire.

Nastavi čitati

Najčitanije