Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Vesna Pusić: Kad sam glasala za Milanovića, nisam znala da glasam za ovo

Published

on

NEKADAŠNJA ministrica vanjskih poslova u vladi Zorana Milanovića, Vesna Pusić, gostovala je u RTL Direktu. Prokomentirala je tom prilikom stavove predsjednika RH Zorana Milanovića o ulasku Švedske i Finske u NATO pa sve usporedila s kuhanjem žaba.

“To je kao kuhanje žabe u vodi. Stavite je u mlaku vodu pa se onda grije, sve jače i jače dok nije kuhana. Na početku je to bilo u okvirima koji nisu bili tako ekstravagantni i čudni. U nekim stvarima Milanović ima ne dobar način, ali sadržajno prepoznajete nešto što ima smisla. Zadnje je izvan mogućnosti da se razumije i izvan pameti”, kaže.

Ističe kako je predsjednik udesno skrenuo postepeno. “Možda su apsurdne izjave imale funkciju da uzdrmaju, izazovu reakciju bez obzira sviđale vam se ili ne. Ovo sada, ako je igra, provokacija i svađanje s konkurentom, partnerom u svađi koji bi trebao biti premijer je korak predaleko jer ozbiljno ugrožava interese RH”, govori dalje.

Upitana treba li se Hrvatska crveniti zbog svog predsjednika, kako tvrdi Gordan Grlić-Radman, kaže kako je ona glasala za njega. “Svakako nisam mislila da glasam za ovakvu politiku”, dodaje.

Ističe kako predsjednik ne može blokirati ulazak država u NATO. “U samoj proceduri kad se potpiše ulazak, o čemu će odlučivati vlada, potpiše ulazak Finske i Švedske kada to oni zatraže, NATO odluči. Njihov prijem je rezultat potvrđivanja tog ugovora, ratifikacija u svim parlamentima. Za to glasa većina ljudi u saboru”, pojasnila je.

Ideja o blokadi je, govori, između apsurdnog, komičnog i žalosnog.

Misli da je ulazak Finske i Švedske koristan i za njih i za NATO

Ona pak smatra da ulazak Finske i Švedske u NATO ima obostranu korist.

“S invazijom Putina na Ukrajinu prestalo je vrijeme komocije, ali i sebičnosti u Europi. Poigravanje s malim interesima postaje kontraproduktivno i opasno za sve nas, naročito za manje zemlje, ali i Europu općenito. Europa treba solidarnost i Finska i Švedska isto”, rekla je.

Osvrnula se na povećanje broja građana za ulazak u NATO u tim državama pa rekla kako je NATO sigurniji ulaskom država u zajednicu jer se ulaskom Finske granica Rusije s NATO-om udvostručuje.

“Nama je u vitalnom interesu solidarnost drugih država članica s nama. U ovom trenutku tog se ne samo čvrsto držati nego s obzirom na potpuno promijenjenu sigurnost, za cjelokupnu sigurnost Europe logično je da Švedska i Finska uđu”, tvrdi.

Rekla je i kako je vidljivo da Putinova invazija na Ukrajinu nema veze s NATO-om, nego je opsesija vlastitom prošlošću, a to, tvrdi, uvijek vodi u propast.

Naposljetku, prokomentirala je i činjenicu da predsjednika podržava Most, a kaže kako on to nije zaslužio te kako je uvredljivo kada vas podržava ta stranka.

“Sa svojim stavovima razdrmao je našu učmalu političku atmosferu. Sve ima svoje granice, dođete kad je ozbiljno, sad je ozbiljno, rat je u Europi”, navodi.

“BiH? To je obijesna želja, a ne hrvatski interes”

Upitana je li ovo dobar način da se promijeni izborni zakon u BiH, kaže kako je to samo obijesna želja, a ne hrvatski interes.

“Nije hrvatski interes i baš nije interes Hrvata u BiH. Obuhvaća manjinu Hrvata u BiH. Politika prema Hrvatima tamo doprinijela je smanjenju broja Hrvata. Ako treba dokazati da je jedna politika bila loša prema Hrvatima i Hrvatima u BiH, to je mislim sada dokazano. Dozvoljavam da ljudi misle drugačije, ja se s tim ne slažem. To nema apsolutno nikakve veze s vitalnim interesom Hrvatske, a to nije samo europsko zajedništvo, NATO zajedništvo”, zaključila je.

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Eksplodirao električni Mercedes dok se punio na kućnoj utičnici

Published

on

By

Iako statistike pokazuju da električni automobili ne planu češće od benzinaca ili dizelaša, karakteristika požara kod električnih vozila i dalje izaziva zabrinutost. Naime, takvi požari su teži za gašenje, posebno kada se dogode tokom punjenja vozila.

Nedavni primjer dolazi iz Velike Britanije, gdje je električni Mercedes-Benz EQA, vrijedan 60.000 eura, eksplodirao i izazvao požar u domu Scotta i Georgine Bayliss u Sprattonu.

Scott Bayliss opisao je trenutak eksplozije: “Gledali smo televiziju i odjednom se začuo prasak. Moj sin je mislio da je vatromet, ali zatim smo čuli snažnu eksploziju, poput bombe. Vatra je bila posvuda, a žestina plamena koja je zahvatila automobil i pročelje kuće bila je zastrašujuća.”

Na sreću, porodica je uspjela izaći iz kuće, dok je Scott pokušavao obuzdati vatru pomoću šmrka i vode.

Vozilo, koje je imalo više od 75.000 kilometara, bilo je spojeno na punjač kad je došlo do eksplozije. Baterija se nekontrolisano pregrijala, a vatra je eskalirala. Vatrogasci upozoravaju da za gašenje požara na električnim vozilima često treba više od 10.000 litara vode, u usporedbi s oko 2700 litara potrebnih za gašenje benzinskih i dizelskih vozila.

Index.hr

Continue Reading

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka penzija nakon pet godina rada: Evo koliko novca se može očekivati

Published

on

By

Radnici u Njemačkoj imaju pravo na penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Na koliko novca onda imate pravo?

Teško da bilo koja druga tema toliko pogađa radnike u Njemačkoj kao penzije. Sve je više starijih u odnosu na znatno mlađe. U isto vrijeme, mlađi ljudi moraju financirati mirovine starijih ljudi. Vlada stoga želi iz temelja reformirati penzioni sistem i stoga uvesti takozvani “Penzioni paket II”.

Ono što mnogi ljudi ne znaju jest da je u Njemačkoj moguće otići u penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Koliko zapravo novca mogu dobiti građani?

Kolika se njemačka penzija može očekivati

Prosječna osoba koja zarađuje u Njemačkoj trenutno mora raditi 45,2 godine da bi dobila penziju od 1.500 eura mjesečno. Međutim, mnogi se penzioneri nakon dugog radnog vijeka moraju zadovoljiti s malo novca: prosječna neto penzija 2023. iznosila je tek 1.007 eura, piše magazin Fenix.

Ako želite ranije u penziju, morate očekivati odbitke. Minimalno razdoblje osiguranja u Njemačkoj je kratko: teoretski dobivate penziju nakon samo pet godina rada. Međutim, zahtjev je tada odgovarajuće nizak.

Koliku ćete penziju dobiti možete izračunati pomoću mirovinske formule – čak i uz minimalni staž osiguranja od pet godina.

Za ovaj izračun pretpostavlja se da je tokom razdoblja prikupljeno pet penzionih bodova. Od povećanja penzija u julu 2024. primili ste ukupno 39,32 eura po bodu zarade. To znači da prosječan primatelj nakon pet godina rada može očekivati penziju od 196,60 eura.

Kako izračunati kolika će njemačka penzija biti

Prema Deutsche Rentenversicherung formula za penziju pomoću koje možete izračunati pravo je sljedeća: “5 bodova zarade x 1 (faktor pristupa) x 39,32 eura (trenutna vrijednost penzije) x 1 (faktor vrste penzije)”.

Platni bod

Kako bi dosegao tačno jedan platni bod, zaposlenik mora zaraditi 45.358 eura bruto u 2024. godini, prema Deutsche Rentenversicherung. Vrijednost je rezultat usporedbe vlastitih godišnjih primanja s prosječnim primanjima svih osiguranika. Ako je vrijednost točno u prosjeku, vrijedi jedan bod.

Faktor pristupa

Pri izračunu penzije uzimaju se u obzir dodaci i odbici. Postoje odbici ako se umirovite prije određene dobi za penzionisanje. Postoje doplate ako se odreknete penzije nakon što ste dosegnuli dob za penzionisanje. Bez dodataka ili odbitaka, faktor pristupa je 1,0.

Trenutna vrijednost penzije

Trenutno iznosi 39,32 eura i prilagodit će se ekonomskoj situaciji prema Deutsche Rentenversicherung.

Penzioni faktor

Određuje se prema vrsti penzije. Starosne penzije ili penzije za skrb o djeci imaju vrijednost 1,0. S druge strane, mirovine udovaca imaju faktor 0,55 ili 0,6. Do 2036. godine, svih 16,5 milijuna baby boomera trebalo bi dosegnuti dob za penzionisanje, izvještavaju njemački mediji.

Continue Reading

Svijet / Zanimljivosti

Kako je novi šef Pentagona govorio o Izraelu: “Priča o izabranom narodu koja nije završila 1948. godine”

Published

on

By

Novi predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je saopćio kako će za novog šefa Pentagona, odnosno Ministarstva odbrane SAD-a imenovati Petea Hegsetha, a vrlo brzo na društvenim mrežama podijeljeni su njegovi stavovi o jednom od najvažnijih geopolitičkih pitanja – odnosu Izraela i Palestine.
Uzevši u obzir da je protekli period Hegseth proveo kao voditelj na Fox Newsu, njegovo izvještavanje se posebno odnosilo na Izrael i dešavanja na Bliskom istoku.Tim povodom, Hegseth je vodio emisiju pod nazivom “Bitka u Svetoj zemlji: Izrael u ratu”, gdje je govorio o uzrocima rata na Bliskom istoku, a što je posebno povezivao sa historijskim i vjerskim vezama.

“Ovo je bio dobro orkestriran plan koji su tokom godina osmislili izabrani čelnici Gaze s jedinom namjerom da regiju održe ukorijenjenom u beskrajnom ciklusu krvoprolića”, rekao je Hegseth.

U intervjuu za Jewish Press 2016. godine govorio je o Izraelcima kao “Božijem i izabranom narodu”.

“Ovo nije neka mistična zemlja koja se može odbaciti. To je priča o izabranom narodu. Ta priča nije završila ni 1776. ni 1948. godine. Sve ove stvari i danas odjekuju i važne su”, rekao je.

Također, tada je rekao kako nije sreo Jevreje sve dok nije otišao na koledž.

“Moji roditelji dolaze iz malog grada u Minnesoti u kojem sam odrastao kao baptista. Nikada nisam sreo Jevreja dok nisam otišao na koledž. Kada sam na koledžu vidio prvog Jevreja, prvo što sam mu rekao bilo je: ‘Čitao sam o tebi u Bibliji’. Odatle i dalje sam stekao pravo razumijevanje Jevreja”, naveo je.

Također, poručio je kako je važno da Amerika stoji uz Izrael.

“Zaista cijenim jevrejsko naslijeđe i jevrejsku državu. Razumijem koliko smo geopolitički povezani i koliko je važno da stojimo uz tako snažnog saveznika”, zaključio je.

Klix

Continue Reading

Najčitanije