Od 31. marta benzinskim stanicama u Delhiju više nije dozvoljeno da toče gorivo automobilima s motorima s unutrapšnjim sagorijevanjem starijim od 15 godina.

To je odlučila vlada glavnog grada Indije da bi smog stavila pod kontrolu, piše Indian Express.

Sve benzinske stanice u Delhiju bi trebalo da budu opremljene kamerama i automatski će detektovati, uz pomoć vještačke inteligencije, koja vozila više ne smiju da pune gorivo. U gradu s oko 21,5 miliona stanovnika zabranom je obuhvaćeno 100.000 registrovanih vozila, navodi Revija HAK.

Grad takođe želi da zamijeni 90 posto autobusa, koji su do sada uglavnom bili na prirodni gas, novim električnim autobusima. Do sledeće godine planira se kupovina 8.000 električnih autobusa. Osim toga, vlada je najavila da će zasaditi nove šume na slobodnim gradskim površinama. U visokim zgradama, hotelima i komercijalnim objektima potrebna je upotreba posebnih vodenih topova koji raspršuju fine čestice vode u vazduh (anti-smog puške) da bi se iz vazduha uklonile zagađujuće čestice.

Benzinski automobili stariji od 15 godina i dizelski automobili stariji od deset godina već godinama službeno više nisu dozvoljeni u Delhiju. Ali stranka lijevog centra Aam Aadmi Party, koje ja donedavno bila na vlasti, to nije sprovela, kritikovao je hinduistički nacionalistički BJP koji, kao i u cijeloj zemlji, od februara vlada i glavnim gradom.

Krpelji se najčešće nalaze na lišću i granama niskog grmlja (do visine jednog metra), zatim u šipražju, uz staze za šetanje, ali i u vrtovima i izletištima na koja često odlazimo.

Treba imati na umu da prilikom svakog izleta u prirodu treba da nosite pantalone sa dugim nogavicama, majice ili košulje dugih rukava, i zatvorenu obuću.

Redovno šišajte travu i ukrasno grmlje, posebno ivice travnjaka, gdje su najčešća staništa krpelja. Pokupite otpalo lišće i pokošenu travu i bacite ih u smeće ili na gomila na kojoj pripremate kompost. Ako smatrate da je potrebno, koristite hemijske repelente na ivicama dvorišta, piše Krstarica.

Krpelji ne vole drvo i šljunak, pa možete da ih iskoristite kao podlogu ispod prostora za sjedenje u dvorištu. Mjesto za sjedenje treba da bude na dijelu dvorišta koje je tokom dana osunčano i suho, a ne stalno u hladu, jer krpelji vole vlažna i mračna skrovišta. Takođe, ne postavljajte ležaljke odmah uz grmlje ili zid koji je obrastao zelenilom.

Ako ste blizu šume, ili je uz vaše dvorište šumovito područje, na rubovima dvorišta napravite “granicu” od iverja, pjeska, piljevine ili lomljenog kamena.

Krpelji se rijetko nalaze na mjestima gdje rastu žalfija ili lavanda, ili grm ukrasne američke borovnice (Callicarpa americana), pa mjesto za sjedenje u vrtu možete da ogradite grmovima tih biljaka.

Pripazite na kućne ljubimce koji se valjaju u travi i trčkaraju vrtom. Obavezno im pregledajte dlaku prije ulaska u kuću i skinite krpelje koje primijetite.

Ukoliko je već imate ili planirate da je držite, štalu za krave i koze gradite što dalje od kuće.

Bubrezi su ključni vitalni organi smješteni retroperitonalno, odnosno, iza potrbušnice. Veličina bubrega približno odgovara ljudskoj šaci. Njihova osnovna funkcija uključuje filtraciju krvi, uklanjanje toksina, viška tekućine i otpadnih tvari kroz mokraću. Uz to, bubrezi igraju ključnu ulogu u ravnoteži elektrolita i minerala u organizmu, proizvodnji hormona koji reguliraju krvni pritisak, stvaranju crvenih krvnih stanica te održavanju zdravlja kostiju.

Ako bubrezi ne funkcioniraju ispravno, otpadne tvari mogu se nakupljati u krvi, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Nefrolog dr. Jelenko Lazić, ispričao je za Net.hr koji su simptomi bolesti bubrega te kako se otkriva i liječi te je savjetovao kojih pozitivnih životnih navika bi se ljudi trebali pridržavati.

Funkcije bubrega

Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i ravnoteže u tijelu, a njihova pravilna funkcija nužna je za niz vitalnih procesa. O njihovoj važnosti, ulozi i utjecaju na organizam govori nefrolog dr. Lazić.

“Nabrojio bih šest glavnih funkcija bubrega: prva se odnosi na izlučivanje štetnih tvari mokraćom, druga je regulacija krvnog pritiska, treća je regulacija kiselosti krvi, četvrta je regulacija elektrolitskog sastava krvi, peta je izlučivanje eritropoetina koji ima ulogu u stimulaciji nastanka crvenih krvnih stanica i šesta je pretvorba vitamina D iz neaktivnog u aktivni oblik koji ima veliku ulogu u metabolizmu kalcija i očuvanju zdravlja kostiju”, objašnjava Lazić.

Simptomi bolesti bubrega

Ljekar je naveo i važne simptome koji mogu upućivati na bolest bubrega. Pravovremeno uočavanje tih znakova ključno je za rano postavljanje dijagnoze i sprječavanje daljnjeg napredovanja bolesti.

“Kako su bolesti bubrega brojne, i očituju se različitim simptomima i znakovima, teško ih je sve nabrojati, ali ovo su neke od najvažnijih:

• visoka temperatura, zimica, tresavica, bolnost u području bubrega

• krv u mokraći

• jaka bol u području bubrega

• povišene vrijednosti ureje i kreatinina u laboratorijskim nalazima

• prisutnost bjelančevina (proteina) u mokraći

• prisutnost bijelih krvnih stanica (leukocita) u mokraći”, ističe dr. Lazić.

Kako poboljšati funkciju bubrega?

Lazić ističe kako loša prehrana i životne navike mogu loše utjecati na funkciju bubrega te preporučuje raznovrsnu prehranu i mediteransku dijetu za očuvanje zdravlja cijelog organizma pa tako i bubrega.

“Za ljude s oštećenim bubrezima važno je ograničiti unos bjelanjčevina, a u kasnijim stadijima hronične bubrežne bolesti važno je paziti na unos hrane bogate kalijem i fosfatima. Za zdravlje bubrega je važan unos soli koji treba biti ispod 5 grama dnevno. Viši unos NaCl povisuje pritisak i na duži rok oštećuje bubrege”, upozorava nefrolog dr. Lazić.

Kako bi se dugoročno očuvalo zdravlje bubrega, važno je pridržavati se određenih životnih navika, a ljekar ističe koje promjene u svakodnevnom životu mogu imati pozitivan utjecaj na funkciju bubrega.

“Zdrav način života, svega pomalo, sve umjereno, redovita tjelovježba u skladu s dobi, mediteranska prehrana, redovite kontrole krvnog pritiska, godišnje kontrole laboratorijskih nalaza kod izabranog ljekara”, poručuje dr. Lazić.