Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Svijet / Zanimljivosti

U stravičnoj nesreći poginuli mladić i djevojka, dijete teško ozlijeđeno: BMW-om se zabio u kamion

Published

on

By

MUŠKARAC (24) i žena (21) su poginuli, a dvogodišnje dijete je ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći koja se danas oko 15 sati dogodila na sjevernoj strani autoceste A3, između čvora Okučani i Novska. Fotografije s mjesta nesreće pokazuju smrskani BMW.

DORH je objavio priopćenje u kojem navodi da je, prema dosad prikupljenim podacima, do prometne nesreće došlo kad je vozač osobnog automobila (24), upravljajući vozilom u smjeru Novske, udario u stražnju stranu kamiona koji se kretao ispred njega u istom smjeru.

Vozač i putnica (21) u automobilu smrtno su stradali na mjestu nesreće, dok je dvogodišnje dijete odvezeno u bolnicu, gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede, navode iz DORH-a. Mladić i djevojka bili su hrvatski državljani.

DORH je naložio provođenje potrebnih izvidnih i dokaznih radnji.

Poginuli roditelji, dvogodišnje dijete teško ozlijeđeno

Kako neslužbeno doznaju 24sata, poginuli su roditelji dvogodišnjeg djeteta, koje je s teškim ozljedama prebačeno u novogradišku bolnicu, odakle su ga hitno prevezli u KBC Zagreb.

“Ima teške ozljede više organskih sustava te je hitno transportirano u KBC Zagreb”, rekao je nakon nesreće ravnatelj novogradiške bolnice Josip Kolodziej. Dijete je, potvrdili su večeras iz KBC-a Zagreb, sada stabilno i nije životno ugroženo.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vulin prijeti: „Srpski svet mora biti naš odgovor, mi Srbi dajemo sve od sebe da sačuvamo mir”

Published

on

By

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin rekao je da je najava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će Srpska podnijeti formalni prijedlog za razdruživanje sa Federacijom BiH rezultat usvajanja rezolucije o Srebrenici u UN.

– BiH može da postoji samo ako postoji Republika Srpska, to je Dejtonski sporazum, ne može drugačije. Mi Srbi dajemo sve od sebe da sačuvamo mir, poručio je Vulin.

Komentarišući saopštenje američke Ambasade u BiH koja najavu o razdruživanju tumači kao kraj Republike Srpske, Vulin je rekao da to upozorenje treba posmatrati s pažnjom, ali i da je teško objasniti da je Slovenija pokrenula proces mirnog razdruživanja u SFR Јugoslaviji, a da drugi konstitutivni narod te iste države zvani Srbi to ne mogu da urade.

On je naveo da je teško objasniti da je sve drugo svetinja osim srpske granice.

– Srpski svet mora da bude naš odgovor, mora da bude celina. Poštujem to što je Dodik rekao mirno razdruživanje – nije ni oročeno, ni ograničeno. To doživljavam kao pokušaj formulisanja stava, osećaja srpskog naroda u političku platformu, rekao je Vulin za ruski Sputnjik.

Vulin je kazao da je rezolucijom o Srebrenici, koja je izglasana u Generalnoj skupštini UN, već otvorena Pandorina kutija, navodeći da ne vjeruje da je to bilo slučajno, te da je „Njemačka, čije je srednje ime genocid, odlučila da pere sopstvenu biografiju na teret Srba“.

Kazao je da je ovo bio način da Njemačka istakne svoju dominaciju u Evropi, ali da je unipolarni svijet mrtav i da, kako god se završi sukob u Ukrajini, mora doći do nove podjele svijeta u kojoj će se o sudbini svijeta pitati SAD, Rusija, Kina i neke zemlje BRIKS-a.

Vulin je naveo da poslije ove rezolucije Srbija treba redefinisati svoju spoljnu politiku.

On je rekao da je motiv predlagača rezolucije da izazovu nestabilnost na Balkanu, te kazao da svi planovi Zapada za region Balkana podrazumijevaju eliminisanje srpskog faktora, te da on govori o “srpskom svijetu” kao odgovoru na pritisak na Srbe gdje god da žive i zato što pokazuje da su jedinstven narod.

On je kazao da je trenutak da Srbija preispita spoljnu politiku i put ka EU, te da Srbija nikada neće priznati Kosovo i da će braniti Republiku Srpsku, kao i da voli Rusiju, dok Zapad od nje traži sve suprotno tome.

Što se tiče odnosa sa Rusijom, Vulin je rekao da je beskrajno ponosan što Srbija nije postala dio anturuske histerije u Evropi.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Americi prijeti haos: Trump i iz zatvora može dobiti izbore i postati predsjednik!

Published

on

By

Presuda baca SAD u neistraženo područje uoči izbora 5. novembra, jer ankete pokazuju da su Trump i Biden u tijesnoj utrci

Završeno je prvo krivično suđenje jednom bivšem predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.

Donald Trump je proglašen krivim za sve 34 tačke optužnice na sudu u New Yorku.

Šta to može značiti za nade Trumpove nade da će ponovo ući u Bijelu kuću s obzirom na to da će on vjerovatno biti republikanski kandidat za predsjedničke izbore u novembru, kao rival aktuelnom američkom predsjedniku Joeu Biden?

Republikanska konvencija

Kazna bi bivšem predsjedniku trebala biti izrečena 11. jula – nekoliko dana prije početka republikanske nacionalne konvencije 15. jula na kojoj se očekuje da će Trump biti službeno nominiran za predsjedničkog kandidata.

Presuda baca SAD u neistraženo područje uoči izbora 5. novembra, jer ankete pokazuju da su Trump i Biden u tijesnoj utrci za Bijelu kuću.

Trump se suočava s maksimalnom kaznom od četiri godine zatvora, iako osuđeni za isti zločin često dobivaju kraće kazne, novčane ili uvjetne.

Govoreći ispred suda, Trump (77) rekao je da je osuda “sramotna” i da je on “nevin čovjek”.

Kazao je da je suđenje “namješteno” i da je sudac Juan Merchan, koji će mu izreći kaznu, “konfliktan” i “nikad nije smio suditi u ovom slučaju”.

“Ovo je odavno završeno”, dodao je Trump.

Nakon presude, otputovao je u konvoju crnih džipova na večeru u New York City, poručivši da će “prava presuda biti izrečena 5. novembra”.

Inače, slučaj u New Yorku je prvi od četiri krivična predmeta protiv Trumpa koji su išli na suđenje i označava prvi put da se jedan predsjednik SAD, bviši ili aktuelni, suočio s krivičnim optužbama.

Malo je vjerovatno da će preostala tri slučaja ići na suđenje prije izbora u novembru.

A kakve su šanse da Trump i pored osude postane predsjednik SAD:

Može li se Trump kandidirati za predsjednika?

Da. Ustav SAD postavlja tri glavna uvjeta da biste mogli postati predsjednik – a niti jedan od njih ne spominje da otpadate ako ste osuđeni kriminalac.

Kandidati moraju biti rođeni u SAD, biti stariji od 35 godina i živjeti u SAD najmanje 14 godina.

“Ništa ga ne sprečava da se kandidira za predsjednika i bude izabran, čak i ako bude u zatvoru u vrijeme izbora”, rekla je Elizabeth Wydra, predsjednica progresivnog Centra za ustavnu odgovornost, za LA Times.

Takav je zakon uprkos tome što osobama s presudom za krivična djela koja se mogu kazniti zatvorom od godinu ili više nije dopušteno glasati u nekim američkim državama, prenosi Sky News.

Šta ako bude izabran dok je u zatvoru?

Ovo je malo kompliciranije, prvo zato što nije jasno hoće li Trump ipak biti osuđen na zatvor.

Osuđujuća presuda spada u krivična djela klase E u New Yorku, najnižeg stepena u državi, a nosi maksimalnu kaznu od četiri godine zatvora.

Prilikom odluke, sudija će uzeti u obzir dob Trumpa – sada ima 77 godina – njegovu raniju neosuđivanost i činjenicu da se radi o nenasilnom zločinu.

Čak i da se sudija Merchan odluči za zatvorsku kaznu, vjerovatno bi se Trump žalio – i očekivao da će biti na slobodi do saslušanja.

Taj bi proces mogao ići sve do Žalbenog suda i, što je važno za Trumpa, mogao bi se razvući mjesecima, možda čak i nakon izbora u novembru.

A ako bi Trump bio izabran dok služi kaznu zatvora, situacija postaje još kompliciranija, čak ni ustavni stručnjaci nisu sigurni.

“Samo možemo nagađati. Tako smo daleko od svega što se ikada dogodilo”, rekao je ranije ove godine za New York Times Erwin Chemerinsky, stručnjak za ustavno pravo na kalifornijskom Univerzitetu Berkeley.

Može li se moć prenijeti na potpredsjednika?

U teoriji, kažu stručnjaci, ništa ne može spriječiti Trumpa da preuzme dužnost, čak i ako bude iza rešetaka.

Postoji odredba – 25. amandman Ustava SAD – koja predviđa proces prijenosa ovlasti na potpredsjednika ako predsjednik “nije u mogućnosti izvršavati ovlasti i dužnosti”.

Međutim, za to bi bilo potrebno odobrenje potpredsjednika i članova kabineta Trumpa – koje će on sam odabrati i koji će bez sumnje biti lojalni.

Vjerovatnije je, kažu stručnjaci, da bi Trump pokušao tražiti pomilovanje kako bi mu se omogućilo da vlada.

Kako će presuda utjecati na izbore?

Ankete javnog mnijenja pokazuju da bi osuđujuća presuda mogla predstavljati značajnu političku opasnost za Trumpa.

U anketi provedenoj u aprilu, jedan od četiri republikanca rekao je da ne bi glasao za Trumpa ako bude proglašen krivim.

U istoj anketi, 60 posto neodlučnih glasača reklo je da ne bi glasali za Trumpa ako bude osuđen za zločin.

Jesu li se osuđeni kriminalci već kandidirali?

Najmanje dva kandidata s krivičnim presudama su se u prošlosti takmičila za predsjednika SAD – iako nijedan nije bio uspješan.

Eugene Debs kandidirao se za predsjednika iz zatvora 1920. godine, dobivši gotovo milion glasova, a da uopće nije krenuo u kampanju.

Godine 1992. iza rešetaka se kandidirao i Lyndon LaRouche dok je služio 15-godišnju kaznu zbog prevare s poštom. Dobio je oko 26.000 glasova.

Bidenov odgovor

U međuvremenu, glasnogovornik Joea Bidena rekao je da “niko nije iznad zakona.”

“Donald Trump je uvijek pogrešno vjerovao da se nikada neće suočiti s posljedicama za kršenje zakona za vlastitu korist.

Prijetnja koju Trump predstavlja našoj demokratiji nikada nije bila veća.

On vodi kampanju osvete i odmazde, obećavajući da će biti diktator “prvog dana” i pozivajući da se naš Ustav “ukine” kako bi mogao ponovo dobiti i zadržati vlast.

Drugi Trumpov mandat značio bi haos, otimanje sloboda Amerikanaca i poticanje političkog nasilja – a američki će ga narod odbaciti ovog novembra”, dodao je Michael Tyler, direktor Bidenove kampanje.

Nastavi čitati

Najčitanije