Kako je rekao Vukanović, na sastanku se nije govorilo o kandidatu za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Naveo je da nije očekivao podršku od Trivić ili gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, a za to je naveo više razloga.

“Jer znam da postoji lični animozitet, jer sam ostao sve što oni nisu, a željeli bi da budu, slobodan i nikada nisam pravio pakt sa đavolom, ali ne smiju zbog Vučića, sve kada bi i htjeli, znao sam da ne mogu od njih očekivati podršku”, napisao je.

Istakao je da je zagovarao kandidaturu Branka Blanuše za mjesto predsjednika RS-a, koji je na prijevremenim izborima izgubio od Siniše Karana početkom ove godine.

“Detaljno sam iznio argumente zbog čega smatramo da Branko Blanuša, kao predsjednik najveće opozicione stranke, treba biti zajednički kandidat opozicije za predsjednika RS-a, da ga svi iskreno podržimo, a da Draško Stanivuković ne može biti kandidat jer je nepouzdan, u koaliciji sa SNSD-om i ima tajni dogovor sa Dodikom. Kada bi prošao, pozvao bi na srpsko jedinstvo i formirao vlast sa Igorom Dodikom, kome planira dati mandat za premijera, te Nenadom Stevandićem i Goranom Selakom, što bi predstavljalo izdaju građana RS-a i opozicije”, napisao je Vukanović.

Osim kandidature Blanuše, kako tvrdi, ponudio je i plan kako bi trebala izgledati podjela entitetske i državne vlasti, u slučaju pobjede opozicionih stranaka.

“Od Jelene i Draška sam tražio da podrže moj prijedlog i stanu iza Blanuše, a poslije izbora da imaju prvenstvo da odrede mandatara, ko bude imao više poslanika, a da drugi predloži ministra finansija, ili neko drugo ministarstvo, i zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. U novoj Vladi nijedna stranka ne bi imala više od četiri do pet ministara, a osam je većina za donošenje odluka. Dakle, moralo bi se dogovarati o svim ključnim pitanjima, a lako je dogovoriti platformu koja podrazumijeva vladavinu prava, borbu protiv korupcije i kriminala, lustraciju, porijeklo imovine i deblokadu procesa evropskih integracija”, dodao je.

Međutim, kako ističe Vukanović, do sukoba je došlo s Jelenom Trivić.

“I dok je Draško šutio, Trivićka nije željela da stane iza Blanuše i podrži ga, tražeći da joj se obeća premijerska funkcija. Pokušao sam da joj objasnim da je dobila garancije da će biti u igri i, bez obzira na sve, dobiti mjesto koje je sigurno mnogo više od kapaciteta Narodnog fronta. Prije četiri godine niko od nje kao kandidatkinje nije tražio bilo kakvu funkciju i garancije, da smo je iskreno podržali, i da bi, kada bi bio nekorektan, rekao da bi trebala da se bori protiv korupcije, kao ona meni kada je obrazlagala zašto ne bi mogao biti ministar policije, jer tobože nisam imao iskustva, a niko je ništa prethodno nije pitao niti tražio”, tvrdi Vukanović na svom blogu.

Sukob se nastavio time što je, kako je naveo, Trivić, ispred drugih aktera, optužila Vukanovića da laže.

“Ona mi je pred svima rekla da lažem, što je nevjerovatna drskost, jer svi znaju koliko je puzala za mnom da joj oprostim i da je podržim. Rekao sam joj da (Branislav) Borenović i Milan Miličević to mogu da potvrde, te da će se kajati zbog nepoštovanja jer je krajnje nekorektna. Iskreno sam je podržao, odbio ponudu Draška Stanivukovića od 200.000 maraka, da mi pomogne za kampanju, ali da šutim i da se ne miješam između njega i Jelene, da je ne podržavam, što sam odbio. Kao što sam odbio da podijelim PDP, kad je Draško Stanivuković nudio da sa svojom ekipom bude kod mene na listi, ali nisam želio iako bi imao duplo više poslanika, samim tim i prihoda iz budžeta, bio jači od PDP-a i moguće imao dva zastupnika u Parlamentu BiH te delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH”, napisao je Vukanović.

Na kraju objave, rekao je da je ovo “velika izdaja” Jelene Trivić te da bi, s njenim potvrdnim stavom, Stanivuković bio “prinuđen da se povuče”.

Klix

Kako je rečeno za naš portal, Trump Jr. je prvobitno trebao doći u Banju Luku 9. aprila, ali bi već sutra mogao sletjeti.

Tokom svog boravka u Bosni i Hercegovini, očekuje se da će održati sastanke sa zvaničnicima vladajućih stranaka u Republici Srpskoj.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, glavni razlog dolaska su potencijalne investicije firmi koje kontroliše ili s kojima sarađuje Trump Jr., koji je preuzeo vođenje porodičnog posla otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću u januaru prethodne godine.

Podsjetimo, Trump Jr., zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, koji sada ima visoku diplomatsku funkciju u Trumpovoj administraciji, je imao planove za investicije u susjednoj Srbiji, odnosno za izgradnju Trump Towera u Beogradu.

Ipak, zbog brojnih problema u vezi s ovom investicijom, prvenstveno zbog navodne korupcije u kojoj su učestvovale vlasti u Srbiji ova investicija je za sada obustavljena.

Podsjetimo, vlasti u RS-u troše ogromne količine novca na lobiranje u SAD-u, a taj napor je rezultirao skidanjem sankcija za najviše zvaničnike ovog entiteta, kao i vladajućeg SNSD-a.

Ovu informaciju je podijelio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, koji je napomenuo da o Mahmutćehajićevom odnosu prema Bosni i Hercegovini najviše govori činjenica da nikada nije dozvoljavao da se ime njegove domovine piše skraćenicama.

“Jer Bosna i Hercegovina se mora nazivati svojim punim imenom, kao najmilije što imamo, kao majka”, rekao je Dizdar.

Dodao je da je njegov odnos prema Stocu bio poseban, ljubav prema rodnoj grudi dostojna divljenja i izučavanja.

“Uz sve drugo, bio je čovjek koji je organizovao i rukovodio obnovom svih srušenih stolačkih džamija i čitavog niza drugih stolačkih vakufskih objekata i nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Iako je bio osoba i intelektualac svjetskog formata, uvijek se vraćao svome Stocu i bio ključna osoba obnove svih značajnih sadržaja vjerskog i kulturnog života ovog grada”, rekao je Dizdar.

Ostao je uz Stolac i Stočane cijeli svoj život, posvećujući svom rodnom mjestu stotine ispisanih stranica, javnih događaja i cijelu svoju energiju.

Osim što je bio potpredsjednik prve Vlade Republike BiH, Mahmutćehajić je bio i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Republike Bosne i Hercegovine.

Biografija

Mahmutćehajić je rođen 29. juna 1948. u Stocu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu, Belgija.

Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Osijeku, Hrvatska.

Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.

Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa “Dijalog”, urednik časopisa “Bosanskohercegovačka elektrotehnika”, i “Blagaja”. 1997. izabran je za prvog predsjednika Međunarodnog foruma Bosna. Od 2023. je član Evropske akademije nauka i umjetnosti.[3]

U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.

Klix