Očekujemo da se ispune obećanja, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, kaže Kečo
Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 11. decembra pripremila Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života, ali se još čeka da je zvanično obznani i detaljnije obrazloži kako bi bile otklonjene brojne nedoumice.
Smanjenje plate
Sadržaj ovog dokumenta, koji stupa na snagu 1. januara 2025, u međuvremenu je, ipak, procurio u javnost. Kako se precizira članom 2. Uredbe, pravo na isplatu pomoći imaju poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima.
U SSSBiH i dalje smatraju da je zakon o minimalnoj plati na kojem se insistira duže vrijeme jedino logično rješenje i da alternative tom zakonu nema
Zatim, poslodavci koji nemaju neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju. Iznosi pomoći definirani su na način da se 200 KM mjesečno isplati radnicima sa najnižim plaćama i 150 KM za ostale zaposlenike. Nadalje se navodi da poslodavci koji u januaru 2025. povećaju najnižu plaću za najmanje 15 posto imaju pravo na uvećanu pomoć koja iznosi 400 KM mjesečno po zaposleniku.
Nadalje se ističe da osnovna plaća zaposlenika ne smije biti umanjena radi primjene Uredbe, a ukupna primanja radnika, uključujući platu, naknade i pomoć moraju iznositi najmanje 1.200 KM, s tim da poslodavci plaćaju poreze samo na minimalnu platu.
Povlačenje dopuna Zakona o porezu na dohodak, uz obrazloženje da je donesena Uredba, izazvalo je ogorčenje federalnih poslanika iz opozicije, kao i činjenica da je Uredba dospjela u medije, ali ne i do parlamentaraca, time što je označena kao povjerljiv dokument. Sve skupa, kako kažu, stvara konfuziju kod svih onih koji planiraju budžete, ali i kalkulacije u privatnom sektoru.
Niko još ne zna da li je Uredba donesena, napisana, odnosno da li uopće postoji. Kada govorimo o neformalnom sadržaju Uredbe, postavlja se pitanje da li je ovo pravo ili obaveza, a ogromna je razlika između prava i obaveze. Negdje se spominje pravo, a onda se spominje obaveza. No, ono što je sigurno jeste da je fiksacija na primanjima, što znači da će onim radnicima, koji imaju minimalne plate, a što je jedino izvjesno, plata biti oko 700 KM. Sve ostalo je maglovito i nejasno i pitanje je šta je sa onim kompanijama koje imaju gubitke, dugove, probleme sa poslovanjem… Oni se tamo navode kao neka izuzeća. Sve u svemu, to može značiti da će se ovaj obavezni aspekt odnositi na mali broj radnika i onda ta obaveznost targetira primanja, a ne platu. Neki radnici očekuju da će im se plate povećati za 200 KM, ali Uredba targetira primanja, što uključuje i topli obrok, naknadu za prevoz i slično, rekao je za naš list Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Admir Čavalić: Niko još ne zna da li je Uredba donesena
Šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Adis Kečo kaže za Oslobođenje da je Vlada FBiH 11. decembra donijela Uredbu, te da se čeka da je Vlada obznani i obrazloži.
– Savez samostalnih sindikata BiH je u stalnim konsultacijama sa predstavnicima Vlade, a radi buduće primjene Uredbe. Ono što nas u konkretnom slučaju zanima jeste da se ispune obećanja koja su najavljena, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, a ne dobra volja kao što je bilo do sada u uredbama koje su u ovoj godini donesene u dva navrata, naglasio je Kečo.
Ističe da u SSS-u i dalje smatraju da je zakon o minimalnoj plati na kojem se insistira duže vrijeme jedino logično rješenje i da alternative tom zakonu nema.
– Sve dosadašnje radnje su to pokazale. Ispostavilo se da je zakon o minimalnoj plati nužno donijeti. Uredba o kojoj govorimo je alternativno rješenje. Uz zakon o minimalnoj plati potrebno je donijeti druga dva zakona – o doprinosima i o porezu na dohodak, a u posljednje vrijeme se pojavila potreba za donošenjem zakona o online fiskalizaciji. Ponavljam, mi ćemo podržati predmetnu uredbu ukoliko u tom segmentu u njoj bude značilo da minimalna primanja radnika i radnica u FBiH ne mogu biti ispod 1.200 KM i ukoliko to bude obaveza, a ne volja poslodavca. Predmetna uredba će najviše biti usmjerena na radnike sa najnižim primanjima, a mi znamo koji su to radnici. To su pretežno radnici iz realnog sektora i u dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, uvijek se stavlja fokus na radnike u realnom sektoru, koji imaju primanja ispod 1.000 KM. Očekujemo da Uredba bude targetirana upravo na tu kategoriju radnika koji imaju primanja ispod 1.000 KM, rekao je Kečo.
Edin Jabandžić: Razočarani smo što zakoni nisu usvojeni/Muhamed Tunović
Na kraju dodaje kako je na Vladi da pojasni kako će sve to u konačnici izgledati, da to treba uraditi čim prije da bi se mogle dalje kreirati projekcije od poslodavaca i drugih aktera kojih se tiče Uredba. Edin Jabandžić, izvršni direktor tešanjske kompanije Madi, ne krije razočarenje, jer se osam ili devet godina čeka na reformske zakone.
Loša opcija
– Sve to nama otežava situaciju u borbi za očuvanje radnih mjesta u Federaciji. Zato smatramo da je sve izuzev zakona nešto što ne daje adekvatno rješenje. Da li smo u pravu ili ne, najbolje će se pokazati kada Vlada objavi javno koliko je ko dao radniku pomoći u 2024. godini. Nažalost, za nas je ovo vraćanje u prostor od kojeg želimo da pobjegnemo i davanje mogućnosti da se izlazi iz zone zakonskih okvira. To je nešto što ne smatramo da je dobra opcija. U konačnici, može se pomoći radnicima ako to bude iskren odnos poslodavaca prema radnicima. Ponavljam, jedino pravo rješenje je donošenje zakona na koji čekamo devet godina i tu mislim na set fiskalnih zakona, kao što je predviđeno u programu reformi. Apsolutno se slažem da ova uredba može izazvati niz nejasnoća, rekao je Jabandžić za Oslobođenje.
Dodikov lobista u Washingtonu Obrad Kesić kazao je da su Srbija i bosanskohercegovački entitet RS u boljoj poziciji dolaskom na vlast novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa i da bi mogao da popusti pritisak EU na njih.
Kesić je u prilog tome naveo ‘činjenicu’ da je mađarski premijer Viktor Orban, koji je prijatelj i entitu RS i Srbiji, ujedno i važan Trumpov partner u Evropi, te da je pomogao RS dok ju je Biden gušio.
“Može se očekivati pozitivan odnos Trumpa prema RSi Srbiji jer su one jedine u Evropi sve vrijeme zagovarale mir u Ukrajini, dok se EU zalagala zapravo za nastavak rata. Dolaskom Trampa, ta priča o miru postaje ključna, čime se smanjuje i pritisak EU na Srbiju i RS”, ocijenio je Kesić.
On tvrdi da u SAD-u postoje pritisci da se ukine Bidenova uredba o sankcijama Naftnoj industriji Srbije zbog povećanja cijena nafte u samoj Americi, ali i zbog obećanja Trumpa da će riješiti rat u Ukrajini, što podrazumijeva i ukidanje sankcija.
“Sankcije ne mogu opstati i očekujem da se relativno brzo riješi to pitanje. Trump može jednostavno da ih ukine, posebno one koje se tiču nacionalne sigurnosti, rekao je Kesić.
Govoreći o pitanju Kosova i sankcijama koje je bivša američka administracija uvela, Kesić je naveo da “taj dio svijeta neće biti prioritet Trumpove administracije, te da je dolaskom Trumpovog saradnika Richarada Grenella, Beograd postao glavni partner Amerike na zapadnom Balkanu”.
“Priština je izgubila status miljenika, a ni susjedima Srbije to nije odgovaralo. Srbija je sada u još boljoj poziciji jer je Grenell dobio važno mjesto u novoj administraciji, zadužen za krizna područja, rekao je Kesić.
“Ako se Grenell uključi, to će biti siguran znak da se momentum seli u Beograd. Stvari se mijenjaju u korist Srbije i RS. Grenell se može pojaviti u ovom području i stvari se mogu ubrzati mijenjajući balans snaga u pregovorima”, rekao je Kesić u razgovoru za beogradske režimske medije.
Njemački vojnik Marcel Bohnert, koji je kao pripadnik EUFOR-a obavljao redovne misije u Bosni i Hercegovini, izazvao je veliki broj negativnih reakcija nakon što je na društvenoj mreži TikTok objavio video snimke svojih obilazaka zemlje. Na snimkama, vojnik prikazuje mjesta na kojima su počinjeni neki od najtežih zločina tokom ratnih sukoba, uključujući Vlasenicu, u kojoj je ubijeno ali i otjerano na hiljade Bošnjaka.
Iako je video prvobitno izazvao interes zbog dokumentiranja važnih lokacija, pažnja je brzo preusmjerena na pozadinsku muziku koju je vojnik odabrao. Naime, za zvučnu podlogu koristi staru nacionalnu srpsku pjesmu, koja datira iz 19. stoljeća, a mnogi korisnici društvenih mreža smatraju da je ovo čin provokacije. Posebno je šokantno to što je pjesma korištena u video snimci koja prikazuje Vlasenicu, gdje je tokom rata počinjen masakr nad Bošnjacima. Za mnoge, povezivanje ove pjesme sa takvim stratištima smatra se duboko uvredljivim i nepoštovanjem žrtava.
Riječ je o srpskoj narodnoj pjesmi „Rasti, rasti, moj zeleni bore“ je zapisana u 19. vijeku u selu Nerodimlju gdje su stolovali Nemanjići. A odnosi se na dva stara stabla bora-munike jedan rukosad kralja Milutina a drugi cara Dušana. Ovom pjesmom se veličaju srpskog kralja Milutina i car Dušan.
Reakcije na TikToku i drugim društvenim mrežama nisu izostale – korisnici su izrazili ogorčenje i pozvali nadležne vlasti da se pozabave ovim incidentom, smatrajući ga neosjetljivim i uvredljivim. Kritičari ističu da ovakve objave mogu izazvati nove tenzije u već osjetljivim odnosima među narodima na Balkanu.
Marcel Bohnert je bio raspoređen i kao dio operativnih snaga kao vođa grupe na Kosovu (1999./2000.). Poznavalac je historije na ovim prostorima što isključuje slučajnost pri odabiru navedene pjesme.
Podsjećamo u gradu Vlasenici i svim pripadajućim naseljima ove općine, kao i u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica u kojoj su preživjeli Bošnjaci Vlasenice potražili spas, srpske snage su ubile oko 2.600 Bošnjaka. Od tog broja u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica ubijeno je oko 1100 Bošnjaka.
Od ukupnog broja Bošnjaka Vlasenice (18.727) srpske snage su prisilno protjerale oko 16.000 Bošnjaka, uništeno je svih 25 vjerskih objekata Bošnjaka koji su predstavljali glavni simbol vjerske i kulturne pripadnosti ove nacionalne grupe.
Oko 700 žena iz Vlasenice izloženo je najtežim oblicima torture, a veliki broj njih je silovan.
Kroz logor Sušica prošlo je više od 8.000 Bošnjaka, od ukupno 14.037 punoljetnih stanovnika Bošnjaka, sa pravom glasa, koliko ih je bilo na području općine Vlaseenica 1991. godine, 6 godina kasnije, dakle, 1997. u Vlasenici je živjelo samo 7 punoljetnih Bošnjaka.
Dakle, 14.030 punoljetnih stanovnika općine Vlasenica muslimanske nacionalnosti je ubijeno ili prisilno protjerano.
Radnici kompanije BNT-TMiH Novi Travnik dobit će novac koji im se duguje već duže od 20 godina.
“Kompanija BNT-TMiH Novi Travnik ovih dana, između ostalih, zapošljava generaciju rođenu 2006. godine. Zašto je ovo bitno? Danas sam potpisao sporazum o isplati neisplaćenih plata sa predstavnicima radnika kojima je u periodu 2002. – 2005. godine neko odlučio isplaćivati samo pola plate. Da dobro ste pročitali! Ova nepravda se desila prije više od 20 godina”, kazao je direktor kompanije Besim Belegić, piše BiznisInfo.
Više od 20 godina se čekalo da se isplate ova potraživanja. Do kraja godine preduzeće će u ovu namjenu izdvojiti nešto preko milion KM i izmiriti zaostale plate za 56 radnika.
“Ako se prisjetimo vidjet ćemo da su tada na vlasti bili isti oni koji danas napadaju, podmeću svoj nerad i slobodno mogu reći bezobrazluk nama koji želimo da popravimo sve ono što su oni uništavali . Premijeru Nerminu Nikšiću i ministre Vedranu Lakiću hvala za veliku podršku koju dajete kako meni lično tako i BNT-TMiH. Ma koliko vas napadali, davanjem saglasnosti za isplatu ovih potraživanja, još jednom ste pokazali da ste ljudi koji su potpuno posvećeni borbi za opstanak naših preduzeća kao i ostvarivanje prava bivših i sadašnjih radnika BNT-TMiH ali i drugih preduzeća. Radnici će to znati cijeniti jer radnici pamte”, zaključio je Belegić.
Šarović o sankcijama: „RS trpi zbog Dodika! Ako mu mečka zakuca na vrata, da li će se onda igrati ili će nešto drugo da čini? Ako se usudi da bilo šta napravi, to je kraj njegove karijere. Oni koji maštaju o Dejtonu 2, o mirnom razdruživanju – u zabludi je. Cijela BiH je leglo najveće moguće javne korupcije u Evropi. To je jedno opće čerupanje svega javnog i društvenog. To je plod pljačke! Pljačka se sa svih mogućih nivoa i to je nevjerovatno…“
Mirko Šarović prepričao prvi susret s Dodikom nakon izlaska iz zatvora: „Našli smo se u Lukavici i pitao me: ‘Zašto si se predao?’ Odgovorio sam mu: ‘Smatrao sam da nisam kriv.’ Dodao je: ‘Ali si godinu odležao u zatvoru!’ Kažem: ‘Jesam… teško sam to podnio, ali ovako bih čitav život bio bjegunac…’ Otišao sam, odležao, i na kraju je pravda pobijedila; Sud je pobijedi; ja sam pobijedio! ! Kaže Dodik meni: ‘Ja da dođem u tu situaciju, sve bih podigao na noge – i vojsku i policiju i sve, ali se ne bih predao…On je drugi profil, drugačiji od mene! Cijela ova godina će biti možda među najgorim koje smo ikad zapamtili! Dejton je najbolji okvir za Srbe u BiH i da to čuvamo kao zjenicu oka!“
Prvi televizijski nastup Mirka Šarovića, nekadašnjeg lidera SDS-a, nakon dugo vremena! Bio je otvoren, direktan i britak na jeziku!
Šarović: „Osam sam godina bio pod sankcijama. Pojedinca koji je sankcionisan jako pogađaju te sankcije. Donesene sankcije odmažu i državi, a i RS-u.
Znate šta je Ashdown rekao mojim prijateljima koji su me branili? ‘Znate šta? Šarović je dobar čovjek, ali tri-četiri dana ćete kukati, ali sankcije ostaju Mirku Šaroviću.’
RS trpi! Više nema investicija, izgradnje, infrastrukture… Sankcije uništavaju živote! Dodik je kretao u neke projekte najmanje dvadeset-trideset puta, pa je odustajao… ili je to namjerno radio: ‘Ja ću da zakuham, ja ću biti glavni, pa ću se učiniti dobrim i za to ću nešto dobiti.’ To je oprobani recept, ali hoće li biti tako uvijek?! Dvadeset godina obrće ovu zemlju!
Kada sam izlazio iz zatvora, Dodik me posjetio. Pitao me: ‘Kako si se ti predao? Što nisi bježao?’ Ja kažem: ‘Zato što smatram da nisam kriv.’ Ja danas idem podignute glave! Kaže Dodik: ‘Ja bih sve podigao na noge – i vojsku i sve!’
Smatram da je Dejtonski sporazum najbolji za Srbe u BiH i RS i trebamo da to čuvamo kao zjenicu oka svoga! Cijela BiH i RS je leglo javne korupcije, u Evropi broj jedan, opće čerupanje svega javnog. ‘Nema veze što krade’, kaže, ‘on je dobar Srbin.'”
Nakon fizičkog obračuna više osoba, život je tragično izgubio 66-godišnjak, koji je inače svoj životni i radni vijek proveo u Sloveniji i Njemačkoj, a svoju penziju planirao dočekati u Miričini kod Gračanice.
Senad Smajić je bio uzoran građanin. 40 godina je proveo na terenu u Sloveniji i Njemačkoj gdje je upoznao veliki broj prijatelja svih nacionalnosti. Nikada nije imao problema. Napokon je došao kući da dočeka penziju, ali nažalost ta mu je želja uskraćena.
Pet divljaka pretuklo ga je na humanitarnoj večeri za lokalni fudbalski klub. Niko mu od prijatelja nije pomogao, jedini koji je uskočio u pomoć bio je rođak kojeg su također pretukli huligani.
Nakon par dana, Senad nije mogao izdržati borbu za život, preminuo je u 66-toj dogodini.
Od Senada opraštaju se prijatelji a emotivnu poruku napisao je njegov komšija.
“Bio je duša od čovjeka. Primjeren građanin na kojeg si se uvijek mogao osloniti. Zaista kao Senadov komšija ne mogu da vjerujem šta se dogodilo. Komšo nek ti je laka zemlja bosanska, prenosi Crna-hronika.info.
Bio si primjeren komšija, prijatelj, brat, otac i djed. ”
Iza nastradalog Senada ostala je supruga Asmira, sin Anel, kćerke Ervina i Amra, sestra Senada te ostala mnogobrojna rodbina i komšije.
Dženaza nastradalom je obavljena danas na mezarju Njivice u Gornjoj Miričini.
Kćerka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Gorica Dodik je na društvenoj mreži X objavila da se zatvara njen restoran Agape, nakon što je istoimena firma na ljeto prošle godine dobila sankcije iz SAD-a.
U objavi na X-u, Gorica Dodik je sarkastično firmu Agape nazvala “sigurnosnom prijetnjom svjetskoj stabilnosti”, a američkog ambasadara u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja je nazvala “milosrdnim anđelom”, što je bilo ime operacije bombardovanja Srbije 1999. godine.
Pored toga, Dodik je povezala situaciju Huntera Bidena, sina aktuelnog predsjednika SAD-a Joea Bidena, sa stavljenjem svoje firme na listu sankcionisanih kompanija.
“Sigurni smo da bi sve ovo drugačije bilo da se u našem restoranu dilovala droga ili da su se okupljali pedofili, tada bi se po uzoru na sina trenutnog američkog predsjednika našli na spisku njihovih poželjnih partnera”, objavila je.
Naravno, treba istaći da je Agape, kao jedna od mnogobrojnih firmi koje su u vlasništvu porodice Dodik, na listi sankcionisanih kompanija završila zbog, kako je rečeno u objavi Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC), ključni dio Dodikove mreže podrške s ciljem omogućavanja njegove korupcije.
“Također su podržavali destabilizirajuće politike, djela i retoriku kojim se osporavaju i podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, uključujući napade na Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH”, poručili su u novembru 2023. godine iz Ambasade SAD-a.
Tada su iz Dodikove porodice saopštili da “sankcije ne znače ništa”, čak se i hvalili s tim, ali se situacija promijenila kada su iz američke administracije počele s aktivnijim djelovanjem usmjerenim prema bankama koje surađuju s firmama na crnoj listi.
Dodik je u svojoj objavi saopštila da je upravo zatvaranje računa bilo glavni razlog za zatvaranje restorana Agape, iako su sankcije uvedene prije više od godinu dana.
