U teškoj prometnoj nesreći koja se jutros dogodila na zagrebačkoj obilaznici poginule su dvije osobe, dok je treća ozlijeđena.

Iz zagrebačke policije javljaju da je do nesreće, u kojoj su sudjelovala dva automobila i kombi, došlo oko 9 sati na autocesti A3, u smjeru istoka, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin).

Kako piše Dubrovački dnevnik, poginule su dvije sestre s područja Dubrovnika. One su putovale na svadbu u Slavoniju.

Riječ je o starijim osobama od kojih je jedna iz Konavala, a druga živi u inozemstvu, u Danskoj.

Trebao se vjenčati njihov član obitelji, a slavlje je odgođeno zbog tragedije koja se dogodila.

Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, izjavio je za BBC da bi Ukrajina možda morala pristati na teritorijalne ustupke Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, posebno u svjetlu sve većeg pritiska bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Jedan od scenarija je… prepustiti teritorij. To nije pošteno. Ali za mir, privremeni mir, možda to može biti rješenje, privremeno“, rekao je Kličko u intervjuu za britanski medij.

Ipak, 53-godišnji bivši bokser i sada visoki politički zvaničnik istakao je kako ukrajinski narod „nikada neće prihvatiti okupaciju“ od strane Rusije.

Kličko je govorio svega nekoliko sati nakon razornog ruskog raketnog i dronskog napada na Kijev, u kojem je poginulo najmanje 12 osoba, a više od 80 je ranjeno. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada na ukrajinsku prijestolnicu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a trenutno je oko 20% ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom.

Znak promjene retorike?

Kličkova izjava predstavlja jednu od najdirektnijih naznaka da bi ukrajinsko političko rukovodstvo moglo razmatrati i bolne kompromise u zamjenu za potencijalni mir.

Gradonačelnik Kijeva, koji je u višegodišnjem političkom sukobu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je kako nije imao nikakve razgovore sa predsjednikom o mogućim teritorijalnim dogovorima.

„Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija“, kazao je kratko Kličko.

U razgovoru za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4, naglasio je da je „odgovoran za glavni grad Ukrajine“, nazvavši Kijev „srcem“ zemlje koja već više od dvije godine trpi posljedice brutalnog rata.

Rekao je i da bi Zelenski „mogao biti prisiljen donijeti bolno rješenje“ kako bi se rat zaustavio.

Trumpova sjena nad mirovnim procesom

Ova izjava dolazi nakon sve većeg pritiska Donalda Trumpa, koji sve češće poziva na teritorijalne ustupke. Trump je početkom sedmice optužio Zelenskog da ometa mirovne pregovore jer odbija priznati rusku kontrolu nad Krimom, poluotokom koji je Moskva ilegalno anektirala još 2014. godine.

„Krim je izgubljen prije mnogo godina“ i „trenutno nije ni tema rasprave“, rekao je Trump.

Zelenski je, međutim, podsjetio na američku „Deklaraciju o Krimu“ iz 2018. godine, kojom se odbacuje ruski pokušaj aneksije. Ukrajina i većina evropskih saveznika sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog, kako tvrde, Trumpovog približavanja Vladimiru Putinu.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prokomentarisao je neuspjeli pokušaj inspektora SIPA-e da uhapse bjegunca od bh. pravosuđa i predsjednika RS-a Milorada Dodika.

– Nisam vidio šta se dogodilo od silnih obaveza, uveče me zove Mile. Počeo je da mi objašnjava, ja mu kažem ne znam o čemu je riječ. On mi je onda ispričao šta se dogodilo i onda sam cijelu noć pratio sve vijesti, kazao je Vučić srbijanskim medijima.

Osvrnuo se i na odluku koju je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio danas, a tiče se ukidanja finansiranja SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj. Srbijanski predsjednik je ovu odluku nazvao “skandaloznom”.

– Ne razumijem zašto je to potrebno samo zato što neko drugačije misli. U Evropi moraju da dokažu snagu, a ne mogu na Rusiji, ne mogu na Kini, pa pokušavaju na Republici Srpskoj i Srbiji, rekao je Aleksandar Vučić.

Tursku je u danas pogodilo nekoliko zemljotresa, a najjači od njih je iznosio 6,2 po Richteru.

Kako je izvijestila turska Uprava za katastrofe i vanredne situacije (AFAD), prije ovog su se osjetila i dva manja potresa.

Snažniji potres, koji se dogodio na dubini od 6,92 kilometra, izazvao je veliku zabrinutost u Istanbulu, a osjetili su se u okolnim područjima.