Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je budžet za 2025. godinu u iznosu od 592 miliona KM, koji je usmjeren na unaprjeđenje socijalne zaštite i pružanje podrške najranjivijim kategorijama društva.

Najveći dio budžeta, 531 milion KM, namijenjen je podršci najranjivijim članovima društva, među kojima se posebno izdvajaju sredstva za naknade osobama s invaliditetom u iznosu od 285 miliona KM. Za naknade civilnih žrtava rata, odnosno ranjene civile, roditelje ubijene djece i žrtve ratnog zločina silovanja, obezbijeđeno je 26 miliona KM, dok je za naknade roditeljima njegovateljima, koji brinu o članovima porodice sa 100 postotnim invaliditetom, predviđeno 39 miliona KM, što omogućava mjesečnu naknadu od 1.000 KM, u odnosu na 619 KM u protekloj godini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Posebna pažnja za djecu

Posebna pažnja posvećena je djeci, pa je za dječiji dodatak osigurano 166 miliona KM, što će omogućiti isplatu od 190 KM po djetetu za oko 70.000 djece u Federaciji. Također, za svako novorođenče u Federaciji BiH predviđena je jednokratna podrška od 1.000 KM, za što je osigurano 15 miliona KM.

Podrška penzionerima kroz različite programe iznosi 2,24 miliona KM, od čega su dva miliona KM namijenjena za banjsko liječenje i rehabilitaciju, dok su dodatna sredstva usmjerena na podršku radu udruženja i organizacija koje zastupaju prava ove populacije.

S ciljem jačanja kapaciteta centara za socijalni rad u Federaciji BiH izdvojeno je 3,7 miliona KM, što uključuje sredstva za administrativnu obradu socijalnih davanja po federalnim propisima u iznosu od 1,7 miliona KM, dok je dva miliona KM predviđeno za infrastrukturne projekte koji će unaprijediti uslove rada ovih ustanova.

Za razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama planirano je šest miliona KM, od čega su značajna sredstva usmjerena za podršku u radu javnih kuhinja, domova za djecu bez roditeljskog staranja i domova i dnevnih centara za starije osobe, dnevnih i servisnih centara za djecu i osobe sa invaliditetom i teškoćama u razvoju, kao i za podršku organizacijama koje rade na poboljšanju položaja djece i osoba s invaliditetom.

Posebnu pažnju Ministarstvo je i ove godine posvetilo zaštiti žena i djece žrtava rodnozasnovanog nasilja, za što je i u 2025. godini planirano 1,5 miliona KM.

Socijalno zbrinjavanje

Za ustanove trajnog socijalnog zbrinjavanja osigurano je pet miliona KM, od čega će dva miliona KM biti usmjereno na unaprjeđenje usluga, a tri miliona KM na obnovu postojećih i izgradnju dodatnih objekata.

Za program podrške zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva planirano je 28 miliona KM, uz poseban fokus na dugotrajno nezaposlene, žene i osobe s invaliditetom.

U 2025. godini za organizaciju i obilježavanje Dječije nedjelje u gradovima Federacije BiH predviđeno je 200.000 KM, dok je za podršku stanovništvu kroz programe Crvenog krsta planirano 830.000 KM, od čega dio sredstava za socijalno ugrožene porodice i pakete podrške porodiljama, a dio za provođenje programa zapošljavanja i pružanja socijalnih usluga u kući, gerentodomaćica.

Osim navedenog, Ministarstvo je osiguralo 500.000 KM za osnivanje Porodičnog fonda, kao i isti iznos za uspostavljanje Zavoda za socijalnu zaštitu, čime se dodatno jača institucionalni okvir socijalne zaštite u Federaciji BiH.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da ovaj budžet nije samo finansijski okvir, već i poruka da država prepoznaje i aktivno odgovara na potrebe svojih građana, piše Fokus.

– Svaka stavka našeg budžeta odražava našu posvećenost pružanju sigurnosti i podrške građanima, naše nastojanje da prepoznamo potrebe u društvu i adekvatno ih podržimo. Ovaj budžet je, s jedne strane pokazatelj brige o najugroženijima, a s druge, naša vizija razvoja sistema socijalne zaštite i osnaživanje usluga u lokalnim zajednicama – poručio je ministar Delić, navodi se u saopćenju.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu za Bloomberg Adriju pojasnio je pozicije Vlade FBiH u podizanju minimalne plate na 1.000 KM i potcrtao koji su motivi bili dominantni kod te odluke.

Najavio je redoslijed poteza u fiskalnim zakonima, šta se može očekivati od zabrane rada nedjeljom te ocijenio urađeno na polovini mandata ove Vlade FBiH.

Šta su stvarni motivi nagle odluke Vlade FBiH da podigne minimalnu platu na 1.000 KM? Koliko su osnovane teze da iza svega stoji minus u budžetu te otežano zaduživanje na stranim berzama, koje je ranije najavljivao Goran Miraščić?

“Poboljšanje statusa radnika u vrhu je prioriteta mandata ove vlade. Mi smo planirali i počeli reformu. Zato u odgovoru na vaše pitanje želim jasno naglasiti kako su radnici i njihov status naš jedini stvarni i istinski motiv. Naša obaveza je osigurati bolji status radnika i vratiti dostojanstvo radnika, kao i osiguravati pretpostavke da mladi ostaju u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da niko ništa ne daje radnicima, nego da radnici zarađuju svoju platu.

Minimalna plata danas u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, bez obzira na sve pritiske koje smo imali i još imamo. To je naša poruka svim radnicima koji su se javljali Vladi i molili da ne popusti pod pritiscima i ne povuče odluku. Naši radnici zarađuju svoju platu i zahvaljujući njihovom radu poslodavci ostvaruju svoju dobit. Također, činjenica je da su se poslodavci zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, te ostvarili ekstra profit, a jedino se cijena rada nije mijenjala.U Federaciji je u 2023. ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je rast od 40 posto u posljednje tri godine. U istom periodu minimalna plata je porasla samo 14 posto. Uz sve to imamo i saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada, davanja i vraćanja naknada u kovertama, dosta je sive zone ekonomije. To nas je dodatno motiviralo da donesemo Odluku o minimalnoj plati i stvorimo pretpostavke da se ona poveća na 1.000 maraka, a do stvaranja uslova za donošenje Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plati i Zakona o dohotku.

Mi smo svjesni da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, pa je Vlada predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala preduzeća. Dodatni efekti povećanja minimalne plate na 1.000 KM su rast dječijeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM. Obična je laž zlonamjernika da će Vlada povećanjem minimalne plate popunjavati neke “rupe” u budžetu. Ta razlika u doprinosima, oko 468 miliona KM za radnike koji zarađuju platu manju od 1.000 KM, neće biti usmjerena za bilo kakvu potrošnju, već kao podrška penzionom i zdravstvenom osiguranju.

Zakonom je to već određeno i ta sredstva imaju svoje ime i prezime u budžetu – a to su namjenska sredstva za penziono i zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. I što je još važno, javnost treba znati da nikakve rupe u budžetu Federacije ne postoje. Također, notorna je neistina da ova Vlada ima minus u budžetu i da prezadužuje Federaciju. To potvrđuju i činjenice i brojevi. Kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto.

Jedina je istina, kao što govore činjenice, da je ova Vlada smanjila dug Federacije. Federacija BiH je finansijski izuzetno stabilna. Sve finansijske obaveze Federacija je servisirala na vrijeme, od poticaja privrednicima, penzija, transfera nižim nivoima vlasti, do mjera pronatalitetne politike i socijalnih davanja. Podsjetit ću i da smo bez rebalansa budžeta osigurali dodatnih 37 miliona za pomoć penzionerima, te uplatili 200 miliona pomoći kantonima. Također, u prošloj godini smo oko pola milijarde iz budžeta usmjerili na Fond PIO, jer je toliko sredstava nedostajalo od redovnih uplata za penziono osiguranje, čime smo osigurali stabilnost fonda i redovnost isplate našim penzionerima.

Ove brojke i činjenice su naš odgovor svim špekulacijama o zaduženjima i minimalnoj plati. Za kraj, Goran Miraščić je iskomunicirao u javnosti činjenicu da je prema trogodišnjem planu zaduženja, koji je uradila prethodna vlada, u prošloj godini bila planirana emisija obveznica na ino brezama, koja nije realizirana zbog činjenice da je federalni budžet bio stabilan i da se Vlada ponašala odgovorno”, rekao je Nikšić.

Bojite li se konfrontiranja s 500 najmoćnijih ljudi u ovoj zemlji koji su vam zamjerili ovu odluku? Prije svega mislim da lidere poslovnog sektora, oni sutra mogu svesrdno podržati opoziciju…

Prvo želim reći da razumijem da svaka značajna odluka, posebno ona koja se tiče povećanja minimalne plate, izaziva reakcije u svim sektorima, pa i među najmoćnijim ljudima u zemlji. Međutim, moja odgovornost kao premijera Federacije BiH nije da zadovoljim samo interesne grupe ili ekonomske elite, već da predvodim Vladu koja donosi odluke koje su u najboljem interesu svih građana, posebno onih koji rade za minimalne plate i koji su najugroženiji u našem društvu. Moramo stvarati uslove da ljudi ostaju i rade u svojoj zemlji, pa je ovakva odluka i u interesu poslodavaca, kojima je potrebna radna snaga.

Smatram da je svaka promjena koju donosimo, čak i kada je izazovna, potrebna za dugoročni razvoj zemlje. Ne bojim se konfrontacija, jer vjerujem da svaki korak koji činimo za poboljšanje statusa naših radnika i građana dugoročno koristi cijeloj zemlji. Također, uvjeren sam da će svi lideri u poslovnom sektoru shvatiti važnost održive ekonomske politike koja vodi ka ravnoteži između profitabilnosti i socijalne pravde. Kao premijer, imam odgovornost voditi Federaciju BiH u pravcu u kojem će svi njeni građani imati priliku za bolji život. Naša politika je politika ravnoteže – ravnoteže između interesa radnika, poduzetnika i cijelog društva. Svi smo mi dio istog sistema, i vjerujem da će dijalog i saradnja sa svim akterima, uključujući poslovni sektor, biti ključni za pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost i bolje uslove za sve građane.

Kakav je plan za reformske fiskalne zakone? Može li se njihovo usvajanje očekivati u naredna tri mjeseca?

“Utvrdili smo zakon o fiskalizaciji transakcija i donijeli odluku o minimalnoj plati. Ovo su mjere fiskalne intervencije i predstavljaju preduslov za planiranu fiskalnu reformu. Očekujemo da ćemo tokom ove godine osigurati sve neophodne preduslove za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija bi trebao stupiti na snagu sredinom godine. Fiskalnom reformom planiramo smanjiti doprinose, ali ističem važnost postepenog pristupa kako bi se osigurala stabilnost penzionog i zdravstvenog sistema.

U fiskalnim reformama potrebna je pažljiva implementacija promjena koje neće neproporcionalno opteretiti nijednu grupu unutar ekonomije. Ovi koraci su ključni za stvaranje boljih pretpostavki za primjenu ozbiljnih fiskalnih reformi. Mi smo ovu obavezu preuzeli, planirali u programskim aktivnostima, te krajnje ozbiljno i odgovorno pristupamo pripremama za njeno provođenje.

Fiskalni zakoni su u najvećoj mjeri pripremljeni i mi vjerujemo da ćemo ih vrlo brzo uputiti u parlamentarnu proceduru. Očekujemo da se u javnu raspravu uključi šira i stručna javnost, a kako bismo dobili što kvalitetnije rješenje. Ono što želim naglasiti je da primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija mora početi u praksi čim prije, te da će fiskalnim zakonima biti značajno smanjen teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima”, rekao je premijer FBiH.

Šta će biti s neradnom nedjeljom? Spekulira se da se ide u reviziju te odluke, da ni poslodavci više nisu za nju, da maloprodaja trpi gubitke…

“Razumijem da je tema neradne nedjelje izazvala dosta podijeljenih reakcija i da je u javnosti prisutno mišljenje o njenim posljedicama, kako za radnu snagu, tako i za poslodavce, posebno u sektoru maloprodaje. Kada smo donosili zakon, uključili smo sve naše partnere, i sindikate i poslodavce i širu zajednicu, zakon je podržan i u oba doma Parlamenta FBiH. Cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika, kao i omogućiti porodicama da imaju kvalitetnije vrijeme zajedno. Vjerujemo da su takve mjere važne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, koji su, na kraju krajeva, temelj naše ekonomije.

Naravno, svaka odluka, posebno takva koja ima ekonomske implikacije, mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Iako su ranije reakcije bile uglavnom pozitivne u pogledu zaštite radnika, razumijemo da postoje izazovi, naročito u maloprodajnom sektoru. Mi kao vlada želimo biti otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim stranama – sindikatima, poslodavcima i stručnjacima – kako bismo došli do rješenja koje neće ugroziti radna prava, ali istovremeno neće dovesti do negativnih ekonomskih posljedica.

Vlada mora analizirati i pratiti efekte svojih odluka i onda u skladu s analizom preuzimati potrebne mjere. Dok s jedne strane brojevi pokazuju da nema negativnih efekata kad je riječ o ostvarenom prometu u trgovinama, u decembru 2024. bio je veći za 22,5 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine, imamo izražene zahtjeve poslodavaca, naročito iz velikih trgovačkih centara, da razmotrimo mogućnost stvaranja pretpostavki i za rad nedjeljom.

Naravno da ćemo razmotriti tu mogućnost i primijeniti pozitivna iskustva drugih država, pa ako se to pokaže opravdanim, omogućiti radnu nedjelju određen broj dana u godini. Ta odluka onda podrazumijeva posebnu zaštitu prava radnika koji budu radili nedjeljom, što će podrazumijevati prije svega posebno plaćanje. Zato smatram da je jako važno da svaka izmjena bude zasnovana na realnim podacima i analizama. Naša odluka neće biti vođena samo trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora”, poručio je Nikšić.

Na polovini smo mandata ove vlade. Kako ga ocjenjujete generalno, kako ga poredite s vladom vašeg prethodnika ili s vašim prvim mandatom?

“Na polovini mandata možemo reći da je postignuto nekoliko ključnih ciljeva, posebno u oblasti zakonodavnog okvira kada je riječ o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti, većeg izdvajanja za poduzetništvo, usklađivanje zakonodavstva s EU legislativom, te borbe protiv korupcije koja uključuje konačan početak primjene Zakona o sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala koji smo donijeli u mom prethodnom mandatu. Posebno sam ponosan što je ova Vlada počela voditi računa o opstanku ljudi u ovoj zemlji, o mladima.

Prvi put Vlada je uvela program finansijske podrške za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH. Tri energetska zakona donose energetsku stabilnost i nezavisnost Federacije BiH, usklađenu s EU legislativom, a dobili smo i Zakon o južnoj interkonekciji. Konačno počinje raditi i Federalni uskok, za što smo osigurali uslove, a čije ćemo rezultate rada tek gledati. Federacija je prvi put dobila i Registar pedofila i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, a značajno su pooštrene sankcije za nasilnike izmijenjenim Krivičnim zakonom u Federaciji BiH.

Donijeli smo set zakona za unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja male privrede i društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Namjenska industrija danas bilježi značajne rezultate, umjesto zatečene stagnacije postaje motor razvoja. Nismo dozvolili gašenje kompanije Zrak, koja danas ima ugovorene poslove i svoje radnike. Ono što mogu kazati jeste da smo napravili iskorak skoro u svakom resoru, od socijalne politike, poljoprivrede, turizma, do kulture i sporta. Dovoljno je pogledati budžete ovih ministarstava.

Okončavamo pripreme za fiskalnu reformu, te radimo i na drugim reformama. Ali i dalje imamo mnogo posla. Upoređujući sa svojim prvim mandatom, ovaj period nosi određene izazove koji su specifični za sadašnju globalnu i regionalnu situaciju. Možda su neke reforme mogle biti brže provedene, ali zahtijevale su od nas više vremena za pripreme, dogovore i procjene. Naprimjer fiskalna reforma je epohalna, koju su, kao što znamo, svi najavljivali, ali se očito do danas niko time nije ozbiljno bavio. Postoje brojne oblasti koje treba unaprijediti.

Važno je da iz svake analize izvučemo naučene lekcije i da se fokusiramo na buduće korake koji će donijeti bolje rezultate za sve građane. Javnost je svjedok kako se mi ne bavimo onima koji su bili prije nas, za razliku od njih koji su se nama bavili i tada i sada. Jasno mi je da sada oni vide ono što nisu htjeli, smjeli ili znali uraditi dok su bili u prilici pa od nas očekuju da to sve provedemo odmah i sada. To je njihovo pravo, a naše je da radimo. Mi nismo došli da kritikujemo naše prethodnike, nego da uradimo ono što oni nisu, a kako bi svi građani imali bolje uslove života i rada”, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju.

FENA

Od kada je izvršena reforma penzionog sistema, tačnije onog dijela koji se odnosi na računanje vrijednosti buduće mirovine, ljudi se “znoje” pokušavajući izračunati koliko će im poštar donositi svakog mjeseca kada jednom prestanu raditi.

Kako bi olakšali ljudima, u Ministarstvi za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je ministar Adnan delić, su sačinili e-kalkulator, odnosno aplikaciju pomoću koje se može izraćunati visina buduće penzije. S tim u vezi još jednom su pojasnili kako se obračunava buduća penzija.

– Prema bodovnom sistemu u Federaciji BiH, penzija se izračunava na osnovu godina staža i visine prijavljenih plata. Na primjer, radnik koji je tokom 40 godina radnog staža imao prijavljenu prosječnu platu od 1.500 KM, ostvario bi godišnje 1 bod, što znači da bi ukupno sakupio 40 bodova do odlaska u penziju. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 814 KM mjesečno. Međutim, ako bi doprinosi bili uplaćivani na niži iznos plate i konačna penzija bi bila značajno manja i obrnuto, veća plata od prosječne, znači i veću penziju.

Na primjeru plate od 3000 KM, koja je duplo veća od prosječne, znači da se za godinu dobiju 2 lična boda, te ukoliko se svih 40 godina rada ima po dva boda, to je ukupno 80 bodova. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 1628 KM mjesečno.

Bitno je i istaknuti da se na navedeni način kroz formulu vrednuje svaki mjesec, odnosno dan, a lična ostvrena plata se stavlja u odnos sa prosječnom platom u tri decimale tako da, primjera radi, za jednu godinu osiguranik može ostvariti 1.73, 2, 67 i više, pa sve do maksimalnih 5 bodova za jednu godinu, navodi se u saopćenju Ministarstva.

Nakon toga dato je i uputstvo kako koristiti e-kalkulator.

– 1. Pristupite web stranici Ministarstva i odaberite opciju “E-kalkulator za izračun penzija.”

2. Unesite osnovne podatke, uključujući godine staža i godišnje iznose plata prema evidenciji FZ PIO (mogu se preuzeti sa listinga osiguranika koji se izdaje u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje).

3. Kalkulator automatski upoređuje unijete podatke sa prosječnim platama u određenim godinama i dodjeljuje odgovarajući broj bodova za svaku godinu.

4. Izračunava se ukupni broj bodova, koji se množi sa zakonski propisanom vrijednošću boda za tekuću godinu, piše Oslobodjenje.

5. Prikazuje se procijenjeni iznos penzije, koji korisnik može koristiti za daljnje finansijsko planiranje, pojašnjeno je iz Ministarstva.

Treba napomenuti da se na ovaj način uzimaju u obzir samo plate za koje su plaćeni doprinosi, kao i iznos na koji je radnik bio prijavljen. Rad na crno, rpijava ali bez plaćenih doprinosa, ili dobijanje dijela plate u koverti ni ovaj niti bilo koji drugi obračun buduće penzije ne uzima u obzir.