Pripadnici Policijske stanice Sanski Most, pod nadzorom tuzilastva Unsko- sanskog kantona provodili su jučer taktičke mjere i radnje sa ciljem sprječavanja i suzbijanja zloupotreba opojnih droga.

U sklopu navedenih radnji, po naredbi Općinskog suda u Sanskom Mostu izvršen je pretres prostorija i pomoćni objekata koje koristi lice B.E., godiste 1973. koje se locirane u ulici Bulevar VII Korpusa, općina Sanski Most. Prilikom pretresa pronađena je određena količina materije koja asocira na opojnu drogu, pribor za konzumiranje opojne droge, vaga za precizno mjerenje, dva mobilna telefona, laptop te određena količina novca- saopćeno je iz MUP-a USK.

Navedeni predmeti su privremeno oduzeti i bit će korišteni kao dokaz u daljem postupku.

– Zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojne droge” i ” Ko stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge”, osoba B.E. je lišen slobode te će biti uz Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat tužilastvu Unsko sanskog kantona- naveli su iz policije.

U naselju Golubovići, općina Velika Kladuša, dogodila se provala u jednu od lokalnih kuća. Prema dostupnim informacijama, nepoznati počinitelji su nasilno ušli u objekt i tom prilikom ukrali radni alat, piše Dijasporainfo.

Vlasnik kuće, Amir Čaušević, apelovao je na građane da mu pomognu u pronalasku ukradenih predmeta ili prepoznavanju počinitelja. Svi koji imaju bilo kakve informacije o ovom slučaju mogu se javiti nadležnim institucijama ili vlasniku.

U selu Dabar koje pripada općini Sanski Most, proškog vikenda je održano druženje lokalnog stanovništva u područnoj osnovnoj školi.

Dabar je, inače, selo naseljeno srpskim stanovništvom, a prošlog vikenda održana je okupljanje pod nazivom “Dabarsko prelo”.

To okupljanje su policiji u Sanskom Mostu najavili iz crkve, a prostor osnovne škole ustupila je direktorica s obzirom da u ovom selu ne postoji adekvatan objekat gdje bi se mogla održati takva vrsta zabave.

I ništa u tome ne bi bilo sporno da se ta zabava nije pretvorila u nacionalističko orgijanje uz pjesme Baje Malog Knindže sa stihovima “Moj je tajo po Bosni osvaj'o” i “Moj je tata zločinac iz rata”.

Zbog svega je u konačnici reagovala i policija, te su kazali da je do sada u vezi ovog slučaja saslušano više svjedoka. Dodali su da se rad po prijavi ovog događaja i dalje nastavlja.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona dalo je pozitivno mišljenje za izgradnju dodatnih prostornih kapaciteta vrtića u Bihaću, na lokaciji Ceravci. Ova odluka dolazi kao odgovor na sve dužu listu čekanja za gradski vrtić i predstavlja značajan korak ka poboljšanju obrazovne infrastrukture u kantonu.

“Vlada Unsko-sanskog kantona je prihvatila inicijativu za izgradnju predškolske ustanove za potrebe vrtića u Bihaću na lokaciji Ceravcima, koja iznosi 5.600 metara kvadratnih. Potrebno je pribaviti svu neophodnu dokumentaciju i provesti eksproprijaciju zemljišta i na taj način započeti projektnu ideju”, izjavio je ministar obrazovanja USK Denis Osmankić.

Sve veća potreba za dodatnim vrtićkim kapacitetima naglašava važnost ovog projekta, jer omogućava prijem većeg broja djece i poboljšava kvalitet predškolskog obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja ističe da će nastaviti podržavati slične inicijative kako bi se osigurala dostupnost kvalitetnog obrazovanja za svu djecu u kantonu.

S obzirom na značaj projekta, očekuje se da će njegova realizacija biti prioritet u narednom periodu, čime će Bihać postati još privlačnije mjesto za porodični život i odrastanje najmlađih, pojasnili su u Ministarstvu obrazovanja USK.

FENA

Ured za borbu protiv korupcije USK ažurirao registar rukovodilaca: Objavljena primanja javnih funkcionera

Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona počeo je redovno ažurirati Registar izabranih i imenovanih lica te rukovodećih državnih službenika u USK, čime se omogućava veća transparentnost u vezi s primanjima najviših funkcionera u javnom sektoru.

Prema trenutno dostupnim podacima, među najplaćenijim rukovodiocima u Unsko-sanskom kantonu nalaze se:

1. 1. Aida Ibrahimpašić, direktorica ZU Lječilište “Gata”  Bihać – 5.098,90 KM
   2. Nermin Pašić, v.d. direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK – 4.614,17 KM
   3. Hajrudin Havić, direktor ZU Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać – 4.561,10 KM
   4. Nedžad Zukanović, direktor JU “Služba za zapošljavanje USK” – 4.457,25 KM
   5. Armin Halitović, gradonačelnik Grada Bosanska Krupa – 4.321,15 KM
   6. Indira Bosnić, direktorica ZU Dom zdravlja Bužim – 4.303,00 KM
   7. Sabina Kadrić-Hadžić, v.d. direktorica ZU Dom zdravlja Ključ – 4.167,00 KM
   8. Faris Hasanbegović, načelnik Općine Sanski Most – 4.150,30 KM
   9. Nerma Duračković, v.d. direktorica Kantonalnog fonda za pomoć boračkoj populaciji – 4.092,62 KM
   10. Hadis Jusić, direktor JU Direkcija regionalnih cesta USK – 4.014,00 KM
   11. Elvedin Sedić, gradonačelnik Grada  Bihaća – 3.987,00 KM
   12. Sanda Čekić, direktorica ZU Dom zdravlja Sanski Most – 3.960,00 KM
   13. Haris Koljić, predsjednik uprave ŠPD “Unsko-sanske šume” – 3.948,00 KM
   14. Osama Al Salamat, direktor ZU Dom zdravlja Bosanski Petrovac – 3.945,00 KM
   15. Nermin Ogrešević, gradonačelnik Grada Cazin – 3.773,00 KM
   16. Zikrija Duraković, predsjedavajući Skupštine USK – 3.773,00 KM
   17. Nijaz Hušić, premijer Unsko-sanskog kantona – 3.773,00 KM
   18. Mirsad Hadžihasanović, direktor JP Vodovod Bihać – 3.700,00 KM
   19. Ines Delić, zamjenica predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona – 3.657,50 KM
   20. Mehura Selimović, v.d. direktor JKP “Komrad” Bihać – 3.600,00 KM

Ažuriranje Registra omogućava građanima uvid u primanja najviših funkcionera i doprinosi većoj odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima. Ured za borbu protiv korupcije nastavlja s objavom ovih podataka kako bi se osigurala puna transparentnost rada javnih institucija, piše Krajina.ba.

Zanimljiva raspodjela plaća i dodatnih naknada

Dok Registar izabranih i imenovanih lica Unsko-sanskog kantona daje jasan uvid u osnovne plaće rukovodilaca u javnom sektoru, zanimljivo je primijetiti da određeni direktori ostvaruju veće plaće od gradonačelnika većih gradova poput Bihaća i Cazina. Na primjer, Aida Ibrahimpašić, direktorica ZU Lječilište “Gata” Bihać, ima veću osnovnu plaću od gradonačelnika Bihaća, Elvedina Sedića, koji zarađuje 3.987 KM, dok Aida Ibrahimpašić zarađuje 5.098,90 KM. Slično, Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe, zarađuje 4.321,15 KM, dok Nedžad Zukanović, direktor Službe za zapošljavanje USK, ima višu osnovnu plaću (4.457,25 KM). Ovakva raspodjela izaziva pitanja o težini i složenosti poslova koje obavljaju rukovodioci u javnim preduzećima i ustanovama, čiji su poslovi možda specifični i zahtijevaju visoko stručnu spremu, ali ipak nije jasno zašto bi uprava jedne zdravstvene ustanove ili gradska komunalna preduzeća trebali imati veću osnovnu plaću od gradonačelnika, koji su odgovorni za vođenje cijelog grada ili općine.

Još jedan zanimljiv aspekt ove liste je pozicija premijera Unsko-sanskog kantona, Nijaza Hušića, koji s 3.773,00 KM zauzima nisku poziciju u odnosu na druge rukovodioce. Premijer, kao nositelj izvršne vlasti u kantonu, suočava se s višim odgovornostima, a njegova osnovna plaća ne odražava u potpunosti težinu tog položaja. Iako postoji mogućnost da visoki funkcioneri ostvaruju veće ukupne prihode putem dodatnih naknada, komisija i drugih oblika dodataka, osnovna plaća premijera je niža nego što bi se moglo očekivati, s obzirom na odgovornosti koje taj posao nosi.

Ako bi se ukupna primanja ovih funkcija, uključujući dodatne naknade i komisije, uključila u ovaj registar, moglo bi se doći do značajnih promjena u rangiranju, pri čemu bi premijer i gradonačelnici možda zauzeli viša mjesta na listi. Ovaj kritički pogled na registar ukazuje na važnost detaljnijeg uvida u ukupne prihode i dodatke, koji bi mogli pružiti jasniju sliku o stvarnim primanjima najviših funkcionera u Unsko-sanskom kantonu.

Koliko vrijedi obrazovanje?

Dok visoki funkcioneri u Unsko-sanskom kantonu primaju mjesečne plate u rasponu od 3.600 do preko 5.000 KM, nastavnici i profesori, koji svakodnevno obrazuju buduće generacije, u prosjeku zarađuju oko 1.300 KM mjesečno.

Ova razlika otvara pitanje vrijednosti obrazovanja u društvu – dok se odgovornost rukovodilaca mjeri donošenjem odluka, prosvjetni radnici oblikuju budućnost kroz znanje i odgoj. U raspravama o budžetu, često se ističe potreba za ulaganjima u obrazovni sistem, ali njihova primanja i dalje ostaju daleko ispod onih koji upravljaju institucijama i javnim preduzećima.