Spomenik Muji Hrnjici u Velikoj Kladuši napokon bi mogao postati dostupan javnosti. Radi se o ogromnom spomeniku koji je velikokladuški kipar Zlatko Dizdarević sagradio još tokom rata u BiH, međutim, bivša vlast nije nalazila za shodno da ga izlije i postavi na mjesto dostupno građanima i posjetiocima ovog mjesta.

– Prije nego što bude izliven u bronzu, bit će postavljen i uokviren u staklo kako bi turisti i posjetitelji mogli vidjeti ovu impozantnu figuru junaka naše historije. Velika Kladuša zaslužuje turističku zajednicu koja će kreirati atraktivnu ponudu, organizirati sadržaje i promovisati naš kraj. Velika Kladuša postaje sve poželjnija turistička destinacija. Sada je vrijeme da iskoristimo priliku i gradimo budućnost na temeljima naše bogate prošlosti, saopćio je kladuški profesor Fikret Bašić, a nakon njegovih riječi ova se tema ponovo proširila po Velikoj Kladuši, piše Oslobodjenje.

Rodila se nada

Naime, protekla vlast sa Fikretom Abdićem na čelu prijetila je da se spomenik iz tvorničke hale JP Vodovod i kanalizacija na periferiji Velike Kladuše mora izmjestiti napolje po cijenu njegovog propadanja. Čak je bio pokrenut i sudski postupak za deložaciju. Autor spomenika, akademski kipar Zlatko Dizdarević konačno je dobio nadu u sretan završetak priče.

– Sudbina spomenika Muje Hrnjice nije u mojim rukama, nije nikad ni bila. Što je najbitnije, prekinut je sudski postupak. Bivša vlast je, nažalost, htjela da se jedan takav svjetski vrijedan spomenik izbaci iz državne prostorije, ali sadašnja vlast je preuzela odgovornost da riješi problem. Načelnik Boris Horvat mi je obećao da će odlukom Općinskog vijeća Velike Kladuše spomenik biti izmješten na stari grad. Trenutno neće biti izlijevanja spomenika u bronzi, nego će se uraditi restauracija i konzervacija. Gipsani model, koji je 30 godina bio izložen okolinskim faktorima, znatno je oštećen iako je preživio cijeli rat. Spomenik je rađen sistemom direktnog pozitiva u samom ratu ‘92-93. godine, granice su bile zatvorene, pa sam koristio materijal koji sam imao u Velikoj Kladuši, znači karton, željezo, stiropor, spužvu, razna platna, papire i tako dalje, pa je vremenom to značajno propalo, priča nam Dizdarević.

Dodaje kako se i kantonalna Vlada uključila u ovu priču, a želi putem Ministarstva obrazovanja finansirati radove.

– Nadu da će spomenik biti spašen dobio sam još u vrijeme izborne kampanje gospodina Borisa Horvata, koji je tada iznio ideju da Velika Kladuša izmjesti spomenik iz skladišnih prostorija na turistički kompleks srednjovjekovnog starog grada, tako da bi bio dostupan građanima i turistima, ističe Dizdarević.

Mujo Hrnjica je centralni junak epskih narodnih pjesama, koje su same po sebi ogromno kulturno blago poput Ilijade i Odiseje. Sam karakter je kroz epove opisan kao legendaran, simbol je čovječnosti i junaštva, pa je zbog njega najviše djece u Krajini dobivalo ime Mujo. Krajišnici su inicirali ovaj spomenik još davne 1987. godine, čak i prije prve afere Agrokomerca, tako da je i Mujo Hrnjica postao simbol zatočenosti i dugotrajnog čekanja za bolje sutra u Velikoj Kladuši. Postavljanje njegovog spomenika na stari grad je simboličan korak iako to neće biti finalna verzija.

Autor i njegov rad

– Spomenik neće biti na otvorenom, napraviće mu prostoriju 10 puta 12 metara, željeznu konstrukciju sa pleksiglasom ili staklom, da može biti istovremeno i vidljiv i natkriven. Dimenzije spomenika su dužine 10,5 metara, visine 8,5 metara, a širina postolja je 3,5 metara. Zbog toga spada u red najvećih spomenika takve vrste ikad urađenih u svijetu. Mnogi pojedinci, koji su na mjestu odakle mogu pomoći,zaboravljaju kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Dajem primjer, spomenik bana Jelačića u Zagrebu nije radio Hrvat, nego Austrijanac, a Hrvatska ima izuzetne svjetski poznate kipare, pa ipak njima on itekako vrijedi i cijeni se. Čuveni Meštrović je radio spomenik indijancima u Chicagu od sedam metara, da ne govorim o Aleksandru Velikom koji je veći od ovog ili spomenicima u Rusiji, svi su oni u kategoriji konjanika, govori nam Dizdarević i pojašnjava šta je njemu kao autoru bitno.

Umjetnine propadaju

– Ja sam umjetnik koji predstavlja BiH širom svijeta i ove godine slavim 50. godišnjicu kulturnog rada, a moj spomenik Muji Hrnjici još nije dočekao da se iznađe novac i da se on lijeva u bronzu kako je zamišljeno. Što je još gore, nije se poduzimalo ništa ni da se zaštiti gipsani model, a za tih 30 godina toliko se premijera i vlada promijenilo, i kantonalnih i federalnih, da to nije za povjerovati. Govorim o svim umjetninama u BiH koje, nažalost, propadaju, zaključuje autor.

General koji je branio državu, komandovao trećim i sedmim korpusom, osvojio neosvojivo – umro je od nepravde. Mnogi su tog mišljenja i nakon više od dvije decenije, na današnjoj Memorijalnoj akademiji u čast Mehmeda Alagića i njegovog, kako kažu, herojskog ratnog puta i zasluga u očuvanju slobodne teritorije u srednjoj Bosni, javlja Rtvusk,

 – Riječi su to brigadira u penziji, Senada Kljajića, dobitnika „Zlatnog ljiljana“, koji je sa Amirom Klikom, ratnim saborcem generala, skrenuo pažnju na buduće naraštaje nosioce modernih promjena u našoj državi. 

Doprinos generala Mehmeda Alagića u odbrani i očuvanju nezavisne države teško je riječima iskazati, mišljenja su Almir Tutić, kantonalni ministar za boračka pitanja, i Mensur Seferović, načelnik Općine Sanski Most.

Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, sastankom sa premijerom USK Nijazom Hušićem, kao i predstavnicima Kantonalne vlade u Bihaću, te federalnim i kantonalnim zastupnicima, nastavila je danas dvodnevnu radnu posjetu Unsko-sanskom kantonu.

Uz premijera Nikšića, u delegaciji su zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, kao i federalni ministri raseljenih lica i izbjeglica Nerin Dizdar, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.

Posjeta potvrda da institucije funkcioniraju

Na sastanku, održanom u sjedištu Vlade USK, razgovarano je o prioritetnim projektima i zajedničkoj saradnji na jačanju ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja u ovom kantonu. Premijer Nikšić se zahvalio premijeru Hušiću na dobrodošlici i izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom između vlada Federacije i Unsko-sanskog kantona.

Komentirajući na početku obraćanja medijima aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naglasio je i da je ova posjeta potvrda da institucije funkcioniraju.

“U kontekstu nastojanja dijela rukovodstva Republike Srpska da svojim odlukama ugrozi ustavno-pravni poredak naše države, najvažnije da građani ostanu mirni, jer institucije države rade na institucionalnim i pravnim rješenjima”, kazao je premijer Nikšić.

Također, ovom prilikom ukazao je na značaj ravnomjernog razvoja svih dijelova Federacije BiH.

“Želimo biti Vlada koja ravnopravno doprinosi razvoju cijele Federacije. Svjesni smo da je Unsko-sanski kanton u prošlosti bio zapostavljan, ali u posljednje dvije godine izdvojili smo značajna sredstva za njegov razvoj”, rekao je premijer Nikšić.

Na sastanku je istaknuto da je Vlada Federacije u nepune dvije godine osigurala za podršku poduzetništvu i obrtu šest puta više sredstava, od čega je samo u Krajinu izvojeno više od 5,8 miliona KM. Razgovarano je i o ulaganjima u poljoprivredu, gdje je Vlada Federacije uložila značajna sredstva. Podrška Federalne vlade poljoprivredi USK iznosi 58,8 miliona što je skoro iznos ulaganja za cijeli prethodni mandat.

Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji je istaknut na sastanku je izgradnja brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša, kao i nastavak projekta izgradnje brze ceste Lašva-Nević Polje-Bihać, koji će poboljšati povezanost i potaknuti daljnji ekonomski razvoj, piše Raport.

Elektrifikacija i jačanje elektroprenosne mreže

Premijer Nikšić je također naglasio važnost daljnjih investicija i saradnje u oblasti energetike.

“Otvoreni smo za sve projekte koji uključuju elektrifikaciju i jačanje elektroprenosne mreže. Planiranih 28 miliona KM za ovaj region kroz “Elektroprivredu” predstavlja, također, našu posvećenost ravnomjernom razvoju cijele Federacije BiH. Kantonalna vlada je izrazila zadovoljstvo našom jučerašnjom najavom da ćemo u Cazinu otvoriti prostor za izgradnju pogona namjenske industrije. Ako se pojave dodatne lokacije za takve projekte u ovom kantonu, i njih ćemo podržati. Također, planiramo investiciju u Kantonalnu bolnicu ovdje, za što će biti izdvojeno pet miliona KM iz federalnog budžeta ove godine, a sljedeće dodatnih pet miliona KM”, rekao je premijer Nikšić.

Zaključio je i da su svi projekti, uključujući one u oblasti infrastrukture, sporta i kulture, otvoreni za dalju podršku Vlade Federacije kroz grantove i javne pozive.

Premijer Hušić se zahvalio Vladi Federacije na kontinuiranoj podršci i izrazio zadovoljstvo što su brojni infrastrukturni projekti na području USK podržani kroz Budžet FBiH.

“Vlada USK je sa više od 120 svojih sjednica sve svoje odluke donijela jednoglasno što govori o jednom visokom stupnju, prije svega, razgovora koje vodimo i dogovora, kao i onog svega što mi ovdje radimo na Unsko-sanskom kantonu. Lako je to sve raditi, ako imate podršku viših nivoa vlasti. Mi osjetimo tu podršku. Zaista se još jednom želim zahvaliti premijeru Nikšiću na svemu onome što su uradili i što će uraditi i na onome o čemu smo razgovarali da ćemo napraviti u ovoj i već u sljedećoj godini, a to će građani Unsko-sanskog kantona najbolje osjetiti”, rekao je premijer Hušić.

Zamjenik ministra odbrane u Vijeću ministara BiH Slaven Galić podnio je krivičnu prijavu protiv člana Predsjedništva BiH Željka Komšića jer je, kako navodi Galić, veličao generala Armije BiH Mehmeda Alagića, optuženog za ratne zločine nad Hrvatima iz srednje Bosne, umanjivao njegovu odgovornost za zločine i time podsticao nacionalnu i vjersku netrepeljivost. U prijavi se navodi da je Komšić 4. avgusta prošle godine u mjestu Ljuta Greda na Vlašiću otkrio spomenik Alagiću, čiju je izgradnju finansirao sa 10.000 KM iz rezervi budžeta Predsjedništva BiH, i održao govor u kojem ga je veličao, piše zagrebački “Večernji list” u izdanju za BiH.

Galić je podnio krivičnu prijavu protiv Komšića zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, uključujući izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti, nezakonitu upotrebu resursa Oružanih snaga BiH, te zloupotrebu položaja.

U Galićevoj prijavi ističe se da je Komšić “otkrivajući spomenik generalu Alagiću i veličajući njegova djela, sadržajem govora, ne samo poricao i grubo umanjivao ratni zločin koji se dogodio već je to i naglasio kao njegove velike zasluge i žrtve u odbrani Bosne”.

Komšić je prijavljen i zato što je navodno mimo pravila koristio počasni vod, vojni orkestar i jedinicu za odavanje počasti Oružanih snaga BiH pri polaganju cvijeća.

Mehmed Alagić je bio optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine nad Hrvatima u srednjoj Bosni, ali nije dočekao presudu, dok su njegovi podređeni, generali Enver Hadžihasanović i Amir Kubura pravosnažno osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.