Potraga za životom na drugim planetama često se fokusira na potragu za svjetovima koji podsjećaju na naš, s okeanima, šumama i travnjacima. Ali, prema novom istraživanju, možda bismo trebali tražiti ljubičaste planete umjesto plavih ili zelenih. Istraživači tvrde da je ljubičasta boja možda najčešći pokazatelj života na planetama u svemiru.

Iako život na Zemlji postoji već milijardama godina, šume i travnjaci su relativno nova pojava. Tokom većine istorije Zemlje, život je postojao u obliku jednostaničnih organizama. Dakle, ako postoji život na planetama izvan našeg Sunčevog sistema, velike su šanse da su ti organizmi slični onima iz najranijih faza Zemlje.

Biljke koriste hlorofil, što im daje karakterističnu zelenu boju. Međutim, u okruženjima s niskim nivoom kiseonika, dominantni organizmi mogu biti tzv. ljubičaste bakterije. Prema riječima dr Lígie Fonseka Koeljo s Kornel Univerziteta, takva su okruženja vjerovatno najčešća na stranim planetama.

“Ljubičaste bakterije mogu preživjeti u širokom rasponu uslova, što ih čini jednim od primarnih kandidata za život koji bi mogao dominirati na raznim svjetovima”, izjavila je Koeljo. Trenutno nemamo dovoljno naprednu tehnologiju da vidimo planete izvan našeg Sunčevog sistema dovoljno jasno da bismo mogli uočiti ljubičaste diskove. Ali, uskoro bismo mogli biti u mogućnosti otkriti ono što Koeljo naziva “svjetlosnim otiskom prsta“ u spektru koji primamo, što bi ukazivalo da je planeta najsvjetlija na određenim valnim dužinama.

“Moramo stvoriti bazu podataka za znakove života kako naši teleskopi ne bi propustili život ako ne izgleda baš kao ono što susrećemo svakodnevno”, dodala je profesorica Lisa Kalteneger.

Da bi identifikovali dominantne boje u okruženju s niskim nivoom kiseonika, Koeljo i njeni saradnici posjetili su mjesta gdje takvi uslovi preovladavaju, uključujući hidrotermalne izvore, močvare i čak stajaće ribnjake na kampusu. Tamo su pronašli dominantne organizme poznate kao “ljubičaste bakterije”, koje se zapravo pojavljuju u različitim bojama, uključujući nijanse žute i crvene.

Uglavnom, ljubičaste bakterije favorizuju duže valne dužine svjetlosti od većine biljaka, a dio te svjetlosti nalazi se izvan spektra koji možemo vidjeti. Uprkos toj raznolikosti, modeliranje različitih uslova ukazalo je da bi ljubičasta boja ipak mogla biti najčešći pokazatelj života.

Iako je uzbudljivije razmišljati o inteligentnim vanzemaljcima ili šumskim svjetovima punim neobičnih bića, Kalteneger, koja je doslovno napisala knjigu o astrobiologiji, tvrdi da je otkrivanje ljubičastih planeta ključno. Otkrivanje jednog takvog planeta moglo bi značiti da je život u svemiru uobičajan, što bi sugerisalo da bi napredniji organizmi mogli postojati na udaljenijim svjetovima, prenosi “Klik”.

“Tek otvaramo oči prema tim fascinantnim svjetovima oko nas”, izjavila je Kalteneger. “Ljubičaste bakterije mogu preživjeti i uspijevati u tako raznolikim uslovima da je lako zamisliti kako bi na mnogim različitim svjetovima ljubičasta mogla biti nova zelena.” Istraživanje je objavljeno u časopisu “Monthly Notices of the Royal Astronomical Society”.