Connect with us

USK

Zašto je vlast USK iznenađena: Izgradnja pritvora za migrante davno je najavljena

Published

on

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu

Iako vlasti u Unsko-sanskom kantonu niko ništa nije pitao, otvaranje pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa u Bihaću najavljeno je krajem prošle godine, prilikom posjete europskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyija. On je tada jasno naveo da Europska unija očekuje od BiH da čuva njene granice, tako što će finansirati deportacije i gradnju „objekata za zadržavanje“ jer „lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni“, piše Žurnal.

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu. Od gradske do kantonalne vlasti svi su ubjeđivali javnost da ne znaju o čemu se radi, te da njih niko od nadležnih institucija niti je obavijestio niti tražio dozvolu za izgradnju.

“U Privremenom prihvatnom centru na Lipi uz očigledno, Vašu saglasnost i u tajnosti od nas, otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica u koju se prema našim informacijama, a koje ste nam prešutjeli, smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i pod prismotrom su. Sve ovo ukazuje na to koja kategorija i struktura migranata se sa zapada dovodi u USK”, naveo je premijer USK Mustafa Ružnić u otvorenom pismu ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi.

Izgradnja pritvorske jedinici u kampu Lipa najavljena je krajem prošle godine prilikom posjete evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija. Nakon sastanka sa tadašnjim ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, Várhelyi je jasno rekao čemu će služiti pritvorska jedinica te da će njenu izgradnju finansirati EU.

“Objekte za zadržavanje u Lipi i regionu moramo držati pod kontrolom, što znači da lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni dok se ne vrate u zemlju porijekla”, reći će krajem prošle godine Várhelyi.

Tada najavljeni “pilot projekti” za BiH i Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) vrijedni oko milion eura imali su samo jedan cilj – da se spriječi dolazak migranata na teritoriju Europske unije. Pola miliona eura namijenjeno je “za podršku dobrovoljnom i nedobrovoljnom povratku” migranata u njihove matične zemlje, a pola miliona za “objekte za zadržavanje” u kampu Lipa.

Tada su iz ministarstva sigurnosti BiH ubjeđivali javnost da se broj migranata drastično smanjio, dok su u isto vrijeme zvaničnici Europske unije najavljivali novi val migranata. Zbog toga su krajem prošle godine najavili i povećanje fondova za zapadni Balkan za 60 posto, odnosno na više od 350 miliona eura do 2024. godine.

„Suprotno medijskim navodima, ovaj objekat će obezbijediti sigurnost i visoke standarde za osobe koje bi u tom prostoru trebalo da borave zadržane do 72 sata, dok čekaju da budu prebačene u Imigracioni centar u Lukavici”, naveli su u odgovoru za N1 televiziju iz Kancelarije Europske unije u BiH, nakon što je aktuelizirana priča o izgradnji pritvorske jedinice.

Imigracioni centar u Lukavici je specijalizirana ustanova za prihvat i smještaj stranaca kojima je odlukom nadležnog organa u Bosni i Hercegovini određena mjera stavljanja pod nadzor ili su ih nadležne agencije proglasile prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH.

Sudeći po logici Europske unije, Bosna i Hercegovina pritvorske jedinice za migrante ne treba graditi na granici sa Srbijom gdje većina migranata, nesmetano, ulazi u BiH, već u Bihaću kada oni pređu s jednog kraja države na drugi.

“Efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da oni koji ispunjavaju uslove mogu uživati blagovremenu procjenu njihovih zahtjeva, ali i da bi se održao kredibilitet i povjerenje javnosti u sistem azila”, naveli su u odgovoru televiziji N1 iz Kancelarije EU.

Koliko je humana i efikasna politika EU prema migrantima pokazuju i novi izvještaji mreže lokalnih organizacija Border Violence Monitoring Networka koje dokumentuju nezakonita djelovanja policijskih agencija. Krajem marta, ova organizacija objavila je saopštenje za javnost u kojem navode da je hrvatska policija započela novu zabrinjavajuću praksu masovnog presretanja, zatvaranja i protjerivanja migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Migranti su opisali da su ih hrvatski policajci satima držali u podrumskim prostorijama nalik na zatvor bez pristupa hrani i vodi, nakon čega im policija izdaje Rješenje o protjerivanju u BiH. Također su naveli da su bili prisiljeni potpisati dokumente na jeziku koji nisu razumjeli, te da nisu dobili mogućnost ulaganja žalbe na postupak, što predviđa međunarodno pravo, ali i hrvatski Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku protjerivanja stranaca.

“Držali su nas u nekakvoj podrumskoj prostoriji bez ikakvog objašnjenja. Nismo znali što potpisujemo niti što će kasnije biti s nama. Tražili smo pomoć za djecu, barem mlijeko i pelene za najmanje, ali ni to nismo dobili. Nakon što smo više puta izjavili da su nam djeca gladna, dobili smo kruh i vodu. Tamo smo dva dana spavali na podu prije nego što su nas prebacili u drugi objekt,” rekao je jedan od članova zatočene obitelji navodi se u saopštenju Border Violence Monitoring Networka.

Godinama unazad mogli smo se uvjeriti kako Europska unija, prije svega Hrvatska, migrantima nije ni pružila priliku za traženje azila.

Na vanjskim granicama Europske unije policija je izbjeglice i migrante tukla, skidala im i palila odjeću, uzimala novac i telefone, uništavala stvari, držali ih zatvorene po garažama i kontejnerima bez pristupa hrani, vodi i toaletu, pucala i puštala pse na njih.
Početkom oktobra prošle godine, potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Skinas bio je u dvodnevnoj posjeti Srbiji prilikom koje je potpisan „novi paket pomoći u oblasti migracija“ u vrijednosti 57,25 miliona eura.

“Od 2015. godine EU je donirala više od 160 miliona eura kako bi podigla naše kapacitete za zaštitu granica, sprečavanje iregularnih migracija i upravljanje migracijama. Sa ovim novim paketom, uz još neke najave, ta pomoć će ubrzo narasti na 200 miliona eura”, poručila je tada premijerka Srbije Ana Brnabić.

Bez obzira na milione eura doniranih za „dizanje kapaciteta za zaštitu srbijanskih granica“ migranti su bez ikakvih problema prelazili i još uvijek prelaze granice Srbije.

Tu činjenicu potvrdila je prošle godine premijerka Brnabić kada je nakon sastanka sa potpredsjednikom Evropske komisije navela „da u Srbiji danas ima duplo više migranata nego u istom periodu prošle godine.“

Što se tiče vanjskih granica, EU izvještaji nevladinih organizacije i dalje pokazuju da se nelegalni “pushbackovi”, nasilje i ponižavanje migranata na granicama Europske unije od strane policije dešava svakodnevno. Većina ovih izbjeglica nemaju priliku zatražiti azil u tim zemljama tako da niko ne utvrđuje da li su „lažni tražioci azila“.

USK

Nesreća u Sanskom Mostu: Žena pala sa traktora, teško je ozlijeđena

Published

on

By

F.D. (51) teško je povrijeđena nakon što je pala sa traktora u mjestu Gornji Podovi, opština Sanski Most, došlo je do tragičnog incidenta u kojem je povrijeđena jedna osoba.

Prema dostupnim informacijama, nezgoda se dogodila dok je F.D. obavljala radove na poljoprivrednom zemljištu.

Iz neobjašnjivih razloga, došlo je do gubitka ravnoteže i pada s traktora, što je rezultiralo ozbiljnim povredama, pišu Nezavisne.

Hitna pomoć je odmah intervenisala i F.D. je prevezena na odjel hitne pomoći, gdje su medicinski timovi konstatirali teže tjelesne povrede, uključujući prelom ključne kosti.

Nastavi čitati

USK

Kulen Vakuf pod velom novih briga: Najavljen skori početak iskopavanja rude za proizvodnju gipsa

Published

on

By

Skoro svi mještani Kulen Vakufa se bave turizmom ili su svojim malim biznisima oslonjeni na turizam. Uoči početka sezone od koje puno očekuju, zabrinula ih je informacija o mogućem otvaranju novog kamenoloma tek pet kilometara južno…

Na granici s Nacionalnim parkom ‘Una’ uskoro bi trebalo početi iskopavanje rude za proizvodnju gipsa. Radila bi to kompanija sa bihaćkom adresom „Siniat“ inače u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala. Za otvaranje kamenoloma ova kompanija je prije devet godina dobila koncesiju na 25 godina, ali prema pisanju medija, sve je još na početku jer „Siniat“ čeka dozvolu za eksploataciju i upotrebnu dozvolu.

Mještani, koji se mahom zanimaju turizmom kao životnim osloncem i izvorom prihoda, zabrinuti su da bi otvaranje kamenoloma moglo ugroziti ili staviti tačku na njihovo poslovanje.

Priču iz Kulen Vakufa uz izjave naših sagovornika donosimo u TV Dnevniku

Nastavi čitati

USK

Mogu li probosanske stranke pobijediti Abdića: 8 stranaka traži zajedničkog kandidata za načelnika, ali svi misle da je njihov najbolji

Published

on

By

Velika Kladuša je općina u BiH u kojoj je od okončanja agresije na BiH, pa do prošlih lokalnih izbora za načelnika uvijek pobjeđivao kandidat političke opcije ratnog zločinca Fikreta Abdića, ranije DNZ-a, a posljednjih dvoje lokalnih izbora u BIH obilježila je pobjeda samog Abdića koji je bio kandidat Laburističke stranke, kako je preimenovan DNZ prije nekoliko godina.

Razlog tome je i što se probosanske stranke u Velikoj Kladuši godinama nisu mogle dogovoriti oko zajedničkog kandidata, pa bi se glasovi onih koji su tražili promjene „rasuli“ na više, uglavnom nezavisnih kandidata, što je opet išlo u korist Abdiću.

Na prošlim lokalnim izborima 2020. godine, sedam stranaka jeste podržalo Jasmina Hušića, kao nezavisnog kandidata. On je za oko dvije stotine glasova izgubio od Abdića, a tu razliku odnijeli su upravo glasovi druga tri nezavisna kandidata, koji nisu imali nikakvu šansu za osvajanje načelničkog mandata, ali svojom kandidaturom su faktički omogućili još jedan mandat ratnom zločincu Fikretu Abdiću na poziciji načelnika Velike Kladuše.

Na predstojećim lokalnim izborima u BiH, Fikret Abdić neće moći biti kandidat, jer je apsurdno pravo dato i ratnim zločincima da budu kandidati na izborima, izmjenama Izbornog zakona BiH ukinuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

No, kada je Velika Kladuša u pitanju, ova izmjena ne garantira i to da se za poziciju načelnika te općine neće kandidirati neko od članova porodice Fikreta Abdića, a koji bi, u slučaju pobjede, sigurno nastavio njegovu retrogradnu i katastrofalnu politiku koja je ovu općinu i u ratu i u miru „zavila u crno“.

Da bi ovakav scenario bio spriječen osam stranaka u Velikoj Kladuši okupljenih oko platforme „Zajedno za Veliku Kladušu“ pokušava postići dogovor oko zajedničkog kandidata za načelnika te općine. SDA, SDP, NESBiH, Naša stranka, DNZ-Krajiška stranka, NiP, DF i Nezavisna lista u konačnici će odlučivati ko će od sedam kandidata među kojima su Senad Hašić (SDA), Adis Džanić (NES), Aladin Ćerimović (SDP), Amir Purić (NS), Rifat Dolić (DNZ – Krajiška stranka), Nermin Purić (Nezavisna lista) i Jasmin Hušić (NiP) dobiti najveću podršku i postati zajednički kandidat ove platforme.

 

 

U razgovoru s predstavnicima tih stranaka Raport saznaje da bi se na zajedničkom sastanku koji bi trebao biti održan najduže za pet dana konačno trebalo znati da li je zamišljeni koncept zajedničkog nastupa osam stranaka u kandidaturi za načelnika uspio ili će doživjeti krah.

Proteklih mjeseci održano je više zajedničkih sastanaka tih stranaka, a posljednjih dana ti sastanci se održavaju na bilateralnom nivou, no još se nije iskristaliziralo jedno ime, kao zajedničkog kandidata.

Halkić: Naš kandidat je najbolje rješenje

Razim Halkić, predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a, za Raport kaže da je SDP spreman podržati onog kandidata koji bude imao najveću podršku među osam stranaka, ali ipak smatra da njegova politička opcija u Aladinu Ćerimoviću ima najboljeg kandidata.

Halkić tvrdi da SDP-ov kandidat ima podršku SDA i DF-a

„Mi smo spremni podržati bilo kojeg kandidata, uopće ne uvjetujemo, mada smatramo da je kandidat SDP-a za Veliku i Kladušu i narod najbolje rješenje. Svi ostali su ekstremno desno ili ekstremno lijevo. Tako da je SDP tu opcija koja dobro kotira i koja je napravila dobar rezultat upravo s mladim ljudima koji su bili djeca u ratu”, kaže Halkić.

 

 

Zbog činjenice da je u javnosti bilo kritika na račun Aladina Ćerimovića u kontekstu toga da je nekada bio angažiran u kabinetu Fikreta Abdića, Halkić se ne osvrće na taj fakt, ali kaže da je SDP-ov kandidat za načelnika Općine Velike Kladuše u ratu bio dijete.

„Napadanje našeg kandidata, koji je bio dijete u ratu je nonsens. Ne treba napadati nekog ko je bio dijete u ratu. Ja sam dva puta ušao u Veliku Kladušu s puškom u ratu i nemam ništa protiv tog naroda. SDP želi vratiti Veliku Kladušu u sistem. Aladin Ćerimović ima najbolje šanse, najširi pogled na sve to i može izvući iz laburista one koji nisu zakleti „abdićevci“, on može okupiti mlađu raju bez obzira na političko opredjeljenje, može uvesti Kladušu u jedan sistem prvo na USK-a, a onda i u FBiH, odnosno BiH”, ocjenjuje Halkić.

Također, Halkić kaže da SDP-ov kandidat ima podršku SDA Velika Kladuša, te DF-a i još nekih stranaka „koje to ne žele reći javno“, ali ističe da značajnu podršku ima i kandidat Naše stranke Amir Purić, kojeg bi, kako kaže SDP također podržao ukoliko to učine i ostale stranke potpisnice platforme.

 

 

No, da već ima trzavica između potpisnica Platforme, govori i Halkićeva izjava da su ostale stranke odbile prijedlog SDA i SDP-a, da se o zajedničkom kandidatu glasa tajno, a za Halkića je sporno i to što je NESBiH prvi izašao sa imenom svog kandidata, a onda se kako kaže „vratio za sto“ i na pregovore o zajedničkom kandidatu.

„NES je prvi počeo rušiti taj koncept, izašli su sa svojim kandidatom, pa su se onda vratili za sto. Hajde neka NES povuče svog kandidata pošto su ga prvi ‘ispalili’ i rekli da će ići ‘samostalno'”, kaže Halkić, tvrdeći i da je NiP na prošlim lokalnim izborima sa svojim kandidatom ugrozio izbor kandidata tada sedam stranaka, te da se i sada „pokušava nešto srušiti“.

Ćufurović: Ima popriličan broj onih koji “mute vodu”

Iako u SDP-u kažu da imaju načelnu podršku SDA za svog kandidata, iz razgovora s Asmirom Ćufurovićem, predsjednikom OO SDA Velika Kladuša, saznajemo da bi i ta stranka podržala kandidata koji bude imao podršku većine od osam stranaka, međutim evidentno je da niko ne želi istupiti javno i opredijeliti se isključivo za jednog kandidata.

Ćufurović: SDA spremna podržati svakog kandidata koji ima podršku svih stranaka

“Smatram da je krajnje vrijeme da se u velikoj Kladuši promijeni politička paradigma. U tom smislu mi u SDA smo bili spremni na kompromis i rekli smo da će svaki kandidat koji bude imao najveću podršku projekta „Zajedno za Veliku Kladušu“ dobiti i podršku SDA, pri tome ne uslovljavajući da to bude kandidat SDA iako smo od ovih osam stranaka daleko najjača snaga. Naš istinski politički cilj je da podršku dobije onaj kandidat oko kojeg će se okupiti svi politički subjekti. Imamo poprilično onih koji ovdje „mute vodu“, koji nisu iskreno u ovom procesu, to otežava ovaj dogovor. SDA je dala podršku i kandidatu Naše stranke, uz uslov da budemo svi tu i da dobije podršku i ostalih političkih subjekata. Ono što je meni neprihvatljivo je vrlo rigidan stav NES-a u smislu njihovog kandidata. U jednom momentu NES je dao podršku kandidatu Naše stranke, a onda su je uskratili. Postoje snage koje manipuliraju sa tom situacijom”, kazao je Ćufurović za Raport, dodajući da blokovska podjela unutar ove grupacije na dva ili više kandidata neće dati rezultat i željeni politički efekat.

Koštić: Nismo ni za tajne dogovore, ni za tajnu podršku

Sabahudin Koštić, predsjednik OO NES Velika Kladuša, u razgovoru za Raport odbacio je kako kaže „pokušaje da se NESBiH predstavi kao neko ko opstruira izbor zajedničkog kandidata“.

„Mi u NES-u samo želimo da transparentno i argumentirano govorimo o kompetencijama, kredibilitetu i podršci za svakog kandidata. Naš kandidat Adis Džanić, u ovom trenutku ima podršku tri stranke i potpise za tu podršku. Za ostale kandidate još uvijek nemamo informaciju da imaju potpise. Mi jesmo s Našom strankom bili ušli u svojevrsni partnerski odnos o podršci zajedničkom kandidatu i te razgovore i dalje vodimo. To je bila međusobna podrška, pa ko dođe do veće podrške, taj će proći. Međutim, mi ne želimo da se kandidat NES-a isključuje iz utrke bez prethodnog preispitivanja podrške koju on, dokazano, ima već i među građanima. Mi smo za model da svi javno kažu koga podržavaju i nismo ni za tajne dogovore, ni za tajnu podršku. Naglašavam da i ukoliko neki drugi kandidat dobije podršku većine, spremni smo ga podržati i ako bude imao podršku svih, nećemo biti jedini protiv”, ocijenio je Koštić za Raport.

Koštić: Kandidat NES-a ima potpise podrške tri stranke

Amir Purić, predsjednik OO Naše stranke u Velikoj Kladuši, federalni zastupnik i kandidat NS za načelnika Velike Kladuše, za Raport kaže da smatra da od svih kandidata trenutno on ima najveću podršku i da bi se konačna situacija u vezi zajedničkog kandidata osam stranka trebala razriješiti na sastanku narednih dana.

Purić: Smatram da imam najveću podršku, ali ostali to trebaju reći javno

I Purić kaže da je bilo dogovora s NES-om, ali da bi se izbor za zajedničkog kandidata, prema njegovoj ocjeni, mogao svesti na njega i na kandidata SDP-a.

„Mi smo s NES-om načelno, neću reći imali dogovor, nego smo favorizirali između jednog ili drugog kandidata, nekako su nam bili najprihvatljiviji ili naš ili NES-ov kandidat. Smatram da među drugim strankama bolje kotiram ja, i da bi se to moglo svesti ubrzo na dva imena na moje i na ime kandidata SDP-a. Rekao bih da imam snažniju podršku, ali ostalo je da to stranke javno kažu. U ovaj proces uključeno je osam stranaka i ukoliko njih pet-šest iznjedre zajedničkog kandidata to bi mogao biti uspjeh i na taj način bismo mogli imati realne šanse da se suprotstavimo potencijalnom kandidatu laburista i nakon dugogodišnjeg katastrofalnog stanja u Velikoj Kladuši da kažemo da je konačno došlo vrijeme da tu situaciju mijenjamo”, kazao je Purić za Raport.

Purić: Smatram da imam najveću podršku

Evidentno je da postoji volja većine stranaka u Velikoj Kladuši okupljenih oko projekta „Zajedno za Veliku Kladušu“ da nastupe s jednim kandidatom na lokalnim izborima, ali sudeći prema izjavama glavnih aktera tih procesa, činjenica je da još nema saglasnosti u vezi s tim ko bi taj kandidat trebao i biti.

Ukoliko uskoro ne dođe do usaglašavanja stavova oko ovog pitanja, jasno je da će to ponovo najviše koristiti stranci ratnog zločinca Fikreta Abdića, a već su se pojavile informacije da bi se neko od njegovih nasljednika, koji su u rukovodstvu Laburističke stranke i politički su aktivni, mogao i kandidirati za velikokladuškog načelnika.

 

 

U tom slučaju, jedna od Abdićevih kćerki, sin ili unuk koji se sve češće javno eksponira i zagovara „babinu politiku“ mogli bi računati na glasove koje je dobio njihov otac ili djed. Iako je tih glasova svake izborne godine za laburiste sve manje, oni su ipak i dalje prijetnja svakom drugom kandidatu, izuzev ako nema podršku svih ostalih stranaka u Velikoj Kladuši.

A, to se za potencijalnog zajedničkog kandidata probosanskim stranaka nažalost još ne može reći.

Jer, da uistinu postoji interes da se takav kandidat i imenuje, to bi se desilo već jučer, a ne bi se čekalo neko „sutra“.

Nastavi čitati

Najčitanije