Connect with us

Religija

Zašto se Mi’radž desio iz Mesdžidul Aqsa, a ne iz Mekke

Published

on

Jasan i utemeljen je događaj Isra'i mi'radža. Utvrđen je Kur'anom i sunnetom i onaj koji ga poriče je zalutao. Isra je otpočela u Mekki, a završila u Al-Qudsu. Poslanik a.s. je putovao na jahalici put nebesa, a ne nekog drugog mjesta na zemlji.

Prirodno bi bilo da se Isra’i mi’radž desio u Mekki, jer se tu Poslanik s.a.v.s. rodio, odrastao i otpočeo da’wu. Uz to, u Mekki u se odvili i događaji koji su nagovijestili Isra’i mi’radž.

Međutim, mi’radž se desio daleko od Mekke iz nekoliko značajnih razloga:

1. Velika udaljenost Al-Qudsa i Poslanikov detaljan opis su bili dokazom Isra’i mi’radža kod Mekkanskih mušrika.
2. Mesdžidul Aqsa je bilo mjesto okupljanja poslanika, a Muhammed a.s. je bio počašćen da im predvodi namaz. Kao da je Poslaniku a.s. rečeno: „Ako mušrici ne vjeruju u tebe, pa evo, najbolji ljudi, Allahovi poslanici, ti vjeruju i slijede te.“ Ovo je za Poslanika a.s. bila utjeha i motivacija da ustraje u svome pozivu.
3. Doček poslanika kojim je bio počašćen Muhammed a.s. ukazuje i na jedistvo vjere, kao sto stoji u jednom sahih hadisu: „Poslanici su braća po vjeri, majke su im različite, a njihova religija je istovjetna.“
4. U tome je i znak da će se islam širiti na sve četiri strane svijeta, uprkos mušricima Mekke koji su svim snagama pokušali spriječiti takvo što. To stoga što je Muhammedov a.s. poziv pečat svih vjerovjesnika i njihovih poziva, kao i zbog toga što islam poziva zdravim ljudskim načelima koji obezbjeđuju konstantan razvoj i napredak čovječanstva.

Isra’i mi’radž se desio iz Mesdžidul Aqsa put nebesa, i time se ukazala posebna čast poslaniku Muhammedu a.s. Ni jedan drugi poslanik nije bio počašćen time, pa se ovaj događaj iz Muhammedovog a.s. života razumijeva kao utjeha za teška iskušenja koja je imao sa svojim narodom i kao potpora i motivacija za daljnje pozivanje u islam.

akos.ba

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

on

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

on

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

on

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije