BiH
Zbog čega su u strahu Dodik i Vučić: “Republika Srpska bi mogla biti ukinuta”
Strah Vučića i Dodika od Rezolucije o Srebrenici u UN-u je opravdan, jer priča o odgovornosti Srbije za genocid nije završena, kaže Nevenka Tromp
Država Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska na nogama su otkako je najavljeno da se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda priprema rezolucija kojom se poziva na proglašenje 11. jula za dan sjećanja na Srebrenicu. Isto kao što postoje Dan sjećanja na holokaust, na genocid u Ruandi ili genocid nad Armencima.
U rezoluciji je genocid naveden kao pravna činjenica, koju je takvom proglasio Haški sud i dobar dio međunarodne zajednice, a što mnogi na Balkanu sve jače poriču.
Nacrt rezolucije bit će izložen 17. aprila, predstavit će ga Njemačka i Ruanda uz snažnu grupu zemalja-prijatelja i sponzora rezolucije.
Vučićeva najava “nove borbe”
Nedugo poslije najave, uslijedila je kanonada iz Beograda i Banje Luke. Predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik požurio je reći da „nije bilo genocida u Srebrenici“, dodajući da je genocid „izmišljena forma koja služi pokušajima da se satanizuje čitav srpski narod“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je „novu borbu“, rekavši da Srbija „nikad neće biti pokorena“.
Izjava je bilo mnogo, sve u istom tonu i sa istim porukama, a Vučić se dotakao i mogućnosti nove tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije, pa i zahtjeva za ratnom odštetom iz Sarajeva.
Na pitanje da li je Vučićev strah opravdan, postoji mnogo spekulativnih odgovora, no, dr. Nevenka Tromp, predavačica na Evropskim studijima Univerziteta u Amsterdamu, tvrdi da – jeste.
Tromp je autorica knjige Smrt u Hagu – nezavršeno suđenje Slobodanu Miloševiću i bivša je članica Tužilaštva Haškog tribunala. Značajan dio svoje karijere posvetila je istragama o Srebrenici za Nizozemski institut za ratnu dokumentaciju i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
U intervjuu za Al Jazeeru govori o rezoluciji o Srebrenici, uz konstataciju da se Srbija prevarila kada je pomislila da je neuspjehom revizije presude iz 2007. sa sebe skinula teret odgovornosti za genocid u Srebrenici, te da postojanje Republike Srpske može biti dovedeno u pitanje.
Zašto se baš u ovom periodu, toliko godina nakon presude Međunarodnog suda o genocidu u Srebrenici, pokrenula ideja o rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a?
– Nije slučajno da se sada razmišlja o Srebrenici. Uobičajeno je da se svakih pet godina napravi iskorak u obilježavanju genocida u Srebrenici na globalnom nivou. Kao što znamo, 2015. godine je to bila inicijativa da se preko Vijeća sigurnosti UN-a izglasa rezolucija o genocidu, iza koje je stajala Velika Britanija. Ta rezolucija je trebala potvrditi da se u Srebrenici desio genocid. To je bio logičan slijed obilježavanja godišnjice 2015. s obzirom na to da su u nekoliko presuda na ICTY-u zločini u Srebrenici pravno kvalificirani kao genocid.
Isto tako, najvažniji sud na svijetu, Međunarodni sud pravde (ICJ), u presudi protiv države Srbije, potvrdio je da su u Srebrenici u julu 1995. srpske snage izvršile zločin genocida. Ovaj UN-ov sud je potvrdio kvalifikaciju zločina kao genocid, ali nije potvrdio u presudi da je Srbija kao država odgovorna za planiranje i izvršenje zločina genocida nego je ona proglašena odgovornom što nije spriječila zločin. Za zločine genocida po ovoj presudi ICJ-a tereti Republiku Srpsku, odnosno njeno političko i vojno vodstvo. Ove presude nisu spriječile Rusiju da upotrijebi svoje pravo veta, kao stalna članica Vijeća sigurnosti, i blokira donošenje rezoluciju 2015. godine. Rusija je tada još imala reputaciju i snagu da se odluči na ovaj korak. Jer trebamo znati da niti jedna stalna članica Vijeća Sigurnosti UN-a (SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija) ne upotrebljava rado pravo veta.
Potrošeni ruski veto
Nerado uložen, ali taj veto bio je velika usluga Srbiji?
– Rusija je to učinila kao uslugu Srbiji. Da, i to joj nikada nije zaboravila. Jer, to je drastična mjera koja povlači posljedice jer time potiče druge stalne članice da se „oduže“ upotrebom svog prava veta u nekom budućem glasanju. To što se u slučajevima neslaganja najčešće dešava je da ta država iskoristi pravo suzdržavanja, a ne da spriječi odluku pravom veta. Eventualne posljedice nisu beznačajne – ta država tada zna da može očekivati ‘odmazdu’ od stalnih članica Vijeća sigurnosti kada na dnevnom redu bude neka rezolucija koja je važna za Rusiju. Rusija nije rado upotrijebila pravo veta i bila je iziritirana time što Srbija nije znala diplomacijom spriječiti da se o rezoluciji uopće glasa.
Rusija je svakako razlog zašto rezolucija sada ne ide ponovno pred Vijeće sigurnosti, ali šta može Generalna skupština UN-a?
– Danas Rusija više nije ono što je bila 2015. godine. Još uvijek je tu kao stalna članica Vijeća sigurnosti sa pravom veta, ali njen položaj je znatno oslabio 2022. godine, jer je ona invazijom na Ukrajinu prekršila Povelju UN-a, temeljni dokument UN-a koji je Rusija (tada SSSR) aktivno pomogla sročiti 1945. godine. Od 2022. se generalno mijenja odnos zapadnog svijeta prema Rusiji, ali i jugoistočnoj Evropi, odnosno Balkanu. Države koje podržavaju nastavak međunarodnog liberalnog poretka kakav je stvaran od 1918. pod vodstvom SAD-a, od 2022. su pristupile ubrzanom procesu euroatlantskih integracija Zapadnog Balkana. Ubrzani proces davanja statusa kandidata BiH za članstvo u EU je jedan od primjera toga.
Sa druge strane, Velika Britanija je opet preuzela vodstvo u pripremanju obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Poučena neugodnim iskustvom iz 2015. godine, ova inicijativa neće ići preko Vijeća sigurnosti, nego preko Generalne skupštine UN-a jer u odlučivanju u ovom forumu nema prava veta. Rezolucije koje su donesene u Generalnoj skupštini nemaju političku snagu kao rezolucije izglasane u Vijeću sigurnosti UN-a.
Važnost rezolucije
Koliku će onda važnost imati ta rezolucija, ako nije obavezujuća?
– U ovom slučaju to (što rezolucija nije obavezujuća op.a.) ne bi trebalo biti važno, jer sama činjenica da će postojati rezolucija o obilježavanju dana sjećanja na Srebrenicu 11. jula će imati veliki odjek i postat će dio godišnjeg kalendara UN-a. S ovom rezolucijom UN će zaustaviti zlonamjerne i oportunističke manipulacije o prirodi rata u Bosni i Hercegovini, čime će genocid u Srebrenici ući u globalne povijesne arhive UN-a i tamo ostati zauvijek za generacije koje dolaze.
Sve ovo događa se kada BiH ima veliku podršku na putu ka EU i drugim integrativnim procesima. Zelenim svjetlom za otvaranje pristupnih pregovora, Zapad je već simbolično ukazao dobrodošlicu BiH.
Zašto se u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska podiglo toliko buke u vezi s ovom rezolucijom kada je, kao što ste i sami rekli, davno presuđeno da se u Srebrenici desio genocid? Zašto rezolucija tako dramatično mijenja stvari?
– Svojom politikom ekvidistance kojom Srbija balansira svoje odnose prema Zapadu, odnosno, SAD-u i EU, sa jedne, i prema Rusiji, sa druge strane, Srbija je sebe stavila u veoma nezavidan položaj. Cjenjka se, taktizira i odgađa dugoročno važne odluke, kalkulirajući kada i kako se prikloniti jednoj od dvije strane. Srbija je ovom taktikom izgubila jako puno vremena i smanjila svoje političke i strateške opcije. Moskva Srbiji nije nikad bila realna politička i ekonomska opcija. Ako Srbija čeka neku pobjedu Rusije u ‘civilizacijskom’ ratu protiv Zapada da bi uz njenu pomoć pripojila teritorije entiteta Republika Srpska i Kosova, to je nerealno. Šansa za približavanje EU ostaje za Srbiju najlogičnija opcija, ali bez obzira na to koja je vlada na vlasti, Beograd je dosljedan u odgađanju toga.
Aleksandar Vučić daje veoma nervozne komentare o rezoluciji, kao i cijeli vrh Srbije. Zašto?
– Svojom dvostrukom politikom Srbija je završila bez podrške moćnih zemalja. Nervoza u Beogradu i riječi Aleksandra Vučića o implikacijama ove buduće rezolucije vraćaju Srbiju u diskurs odgovornosti za ratove iz 1990-ih i pitanje krivične i pravne odgovornosti Srbije i Republike Srpske za zločine i u Bosni i Hercegovini, i na Kosovu. Jer, sada i Vlada Kosova povlači pitanje odgovornosti Srbije za zločin genocida na području Kosova. Također, vraćanjem na implementaciju već postojećih presuda za genocid dovodi se u pitanje nikada nenapuštena ideja o srpskim integracijama, što ne bi bilo moguće ako BiH zatraži implementaciju presude ICJ-a iz 2007. i zahtijeva ukidanje entiteta Republika Srpska.
Ukidanje Republike Srpske? Kako?
– Zabrinutost Srbije je jako realna. Svi se sjećamo presude iz 2007. godine, kada je Međunarodni sud pravde presudio da se u Srebrenici desio genocid. Presuda nije Srbiju direktno implicirala kao odgovornu za genocid u Srebrenici, nego da nije spriječila genocid. Srbija je tada mislila da se riješila velikog bremena genocida, jer presuda direktno navodi Republiku Srpsku, njene institucije i vođe kao odgovorne za genocid. Pošto entitet Republika Srpska nije država, ispalo je da se genocid planirao i izvršavao na nivou države Bosne i Hercegovine i da se time potvrdila teza popularna u službenom Beogradu da nije bilo međunarodnog oružanog sukoba i da Srbija kao država nije imala ništa s ratom u BiH.
Iako je prema mnogo parametara, presuda iz 2007. trebala implicirati i državu Srbiju u planiranje i izvršavanje genocida, to se nije dogodilo. No, činjenica da ta presuda implicira RS i njene institucije otvara pitanje prava postojanja Republike Srpske, kao takve.
To objašnjava Dodikov strah, ali kako bi se taj entitet mogao ukinuti?
– Presuda iz 2007. trebala bi poslužiti kao činjenica i argument za zahtjev države BiH o ukidanju Republike Srpske zbog kriminalnog načina na koji je nastala. Ovo isto tako objašnjava nervozu čelnika Republike Srpske kada se javno suprotstavljaju sintagmi da je “RS genocidna tvorevina“ i prijete tužbama za govor mržnje. To govori da su čelnici Srbije i Republike Srpske svjesni koje posljedice potvrda genocida na nivou RS-a može imati za stvaranje neke buduće srpske države koja bi uključivala i teritoriju RS-a.
Dakle, Bosna i Hercegovina bi u potpunosti trebala iskoristiti sve pravne i političke opcije koje proizlaze iz presude 2007. Za početak, ovom presudom bi se trebao osporiti status Republike Srpske kao teritorijalno-političkog entiteta.
Kojim sredstvima?
– Iako nije dokazano da je Srbija kao država učestvovala u genocidu, Bosna i Hercegovina ima opcije. Da bi prekinula ovakvo ponašanje Milorada Dodika, BiH može upotrijebiti detalje iz presude ICJ-a iz 2007. To ne bi imalo samo posljedice na RS-a nego i Srbiju jer njeno političko vodstvo nikada nije odustalo od proširenja svojih granica na dijelove teritorije BiH, odnosno, Republiku Srpsku. Isto tako, službeni Beograd nikada nije odustao od Kosova, najradije u cjelokupnom obliku ili, ako to ne ide, onda bar pripajanjem sjevera Kosova Srbiji. Iako Srbija u presudi iz 2007. nije implicirana kao počinilac genocida u BiH, zbog realne mogućnosti da Kosovo pokrene tužbu protiv Srbije za genocid, stvara se tolika nervoza u Beogradu.
Iako su mnogi stručnjaci govorili da je to nemoguće, jer je proces praktično završen neuspjelom revizijom tužbe iz 2017. godine, Bosna i Hercegovina bi, prema Vašem mišljenju, ponovno mogla tužiti Srbiju za genocid?
– Da. Bosna i Hercegovina može ponovo tužiti Srbiju za genocid i oživjeti tu priču dokazivanja odgovornosti Srbije za zločine i genocid nad Bošnjacima, ali je važno da u BiH ima političke volje za tim. Taj proces bi bio sasvim novi proces i ne bi imao veze s onim koji je počeo 1993. i završio onom neslavnom epizodom nepodnošenja revizije 2017. godine na presudu istog suda iz 2007.
Kojim pravnim putem?
– Bosna i Hercegovina može pronaći treću, prijateljsku zemlju, koja bi počela proces od početka, kao da se ranije takav proces nije niti vodio. Do 2019. godine to nije bila praksa, a onda je Gambija tužila Mijanmar zbog genocida nad Rohinja stanovništvom Mijanmara. Sada imamo još jedan primjer, jer je Južnoafrička Republika u ime Gaze tužila državu Izrael za genocid.
Srbija sve to prati s velikom nervozom, jer ovaj razvoj događaja znači da ta priča o odgovornosti za genocid za državu Srbiju nije završena. Sada bi i Kosovo moglo pokrenuti proces protiv Srbije za genocid na teritoriji Kosova 1990-ih. Sada je pitanje političke volje i institucionalnih kapaciteta i vještog diplomatskog poduzetništva da se nađe jedna takva treća država koja bi preuzela ovu ulogu kao članica Ujedinjenih naroda i da kao takva ima pristup Međunarodnom sudu pravde.
Kako je uopšte rezolucija o danu sjećanja na genocid u Srebrenici vezana za te pravne mogućnosti o kojima govorite?
– Ovo tehnički gledano nisu povezani procesi. Ali kao trend su povezani i govore da državama koje su planirale i izvršavale genocid pa ga pokušavale poricati i skrivati dokaze od sudova to nije, i neće uspjeti. Države kao jako moćni politički akteri mogu samo privremeno potiskivati istinu o genocidu. Na slučaju Srbije se sad pokazuje kako istina prije ili kasnije ipak ispliva na površinu. Jer genocid je jako ozbiljan zločin koji nikad u povijesti nije izveden u nekom apsolutnom obliku. Nemoguće je u potpunosti uništiti genocidom ciljanu skupinu. Tragovi genocidnih zločina ostaju neizbrisivi u sjećanjima generacija i nasljednika onih koju su pored svih strahota uspjeli preživjeti genocid. Istina ostaje zabilježena i u dokumentima, slikama, filmskim zapisima i u državnim arhivima i arhivima UN-a. Inicijativa za dan sjećanja na genocid u Srebrenici je jako važan doprinos neizbrisivosti tragova genocida i to da sjećanje na genocid ne može suzbiti niti najekstremniji način poricanja.
U jednom od početnih obraćanja nakon najave rezolucije Vučić je spomenuo i mogućnost da BiH, nekada nakon mogućeg usvajanja rezolucije, od Srbije traži ratnu odštetu. Da li je taj njegov strah opravdan?
– Naravno, u nekom stadiju može uslijediti i pitanje ratne odštete i to ne samo od strane BiH i Kosova kao država, nego bi i oni koji su preživjeli genocid, kao i porodice žrtava genocida mogle tražiti odštetu od Srbije, i to na sudovima u Srbiji.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić kazao je da je “poništavanje zaključaka nemoguće” i poručio da je “BiH otišla u ludilo”, te da su “luđaci ljudi koji misle da se mogu poništavati zaključci”.
Dodao je da to nije uvreda visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
“On vrijeđa Republiku Srpsku, on vrijeđa Bosnu i Hercegovinu, on nema nikakav legitimitet, on je čovjek koji je samozvanac. Mi imamo jedan spor u Bundestagu, koji vodimo mi iz Republike Srpske, gdje nismo dobili dokaz da je on diplomat UN-a. Nismo mi baš nemoćni, znate, mi radimo ozbiljan posao. Morala se i ministrica vanjskih poslova gospođa Annalena Baerbock o tome izjašnjavati. Izjasnila se da je za nju dovoljan stav PIC-a”. kazao je Stevandić i dodao da sad čekaju da se to sve završi i objavio “malo ekskluzive” dodavši – mi to radimo na velikoj pozornici.
“Ove male pozornice, Schmidt u Banjoj Luci, Murphy, to su male pozornice, mali igrači. Mi sad čekamo ovo rješenje u Bundestagu, pa će na njemački sud. I onda kada završimo tu instancu, onda i mi njega tužimo u Strasbourgu, a on to zna”, kazao je Stevandić.
Dodao je da će tužiti Schmidta sudu u Strasbourgu zbog njegovog djelovanja bez imenovanja Vijeća sigurnosti UN-a.
“I doći ćemo do Strasbourga. Naravno, mi ne možemo odmah. Mi smo manje moćni, ali nismo manje pametni. Schmidt je nelegalan. On je situaciju u BiH udaljio od EU, jer u EU ne postoji način da bilo koja zemlja pristupi ukoliko samozvani stranac imenuje zakone po kojima se sudi predsjedniku RS-a. To što se ljudi u Sarajevu tome raduju, to je samo dokaz niske državotvorne svijesti i nerazumijevanja procesa gdje se oni raduju nekoj nesreći, nekog Dodika.
Vi nas tjerate u srednji vijek da imamo jednog malog Schmidta koji će nama da određuje kako da živimo, koje rođendane da slavimo, koje zaključke da imamo, kakve emocije da osjećamo. To je sramota za svakog ko nema državotvorne svijesti. Za vas je visoki, za nas je niski predstavnik bez međunarodnog imenovanja”, zaključio je Stevandić.
(Vijesti.ba)
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu za Bloomberg Adriju pojasnio je pozicije Vlade FBiH u podizanju minimalne plate na 1.000 KM i potcrtao koji su motivi bili dominantni kod te odluke.
Najavio je redoslijed poteza u fiskalnim zakonima, šta se može očekivati od zabrane rada nedjeljom te ocijenio urađeno na polovini mandata ove Vlade FBiH.
Šta su stvarni motivi nagle odluke Vlade FBiH da podigne minimalnu platu na 1.000 KM? Koliko su osnovane teze da iza svega stoji minus u budžetu te otežano zaduživanje na stranim berzama, koje je ranije najavljivao Goran Miraščić?
“Poboljšanje statusa radnika u vrhu je prioriteta mandata ove vlade. Mi smo planirali i počeli reformu. Zato u odgovoru na vaše pitanje želim jasno naglasiti kako su radnici i njihov status naš jedini stvarni i istinski motiv. Naša obaveza je osigurati bolji status radnika i vratiti dostojanstvo radnika, kao i osiguravati pretpostavke da mladi ostaju u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da niko ništa ne daje radnicima, nego da radnici zarađuju svoju platu.
Minimalna plata danas u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, bez obzira na sve pritiske koje smo imali i još imamo. To je naša poruka svim radnicima koji su se javljali Vladi i molili da ne popusti pod pritiscima i ne povuče odluku. Naši radnici zarađuju svoju platu i zahvaljujući njihovom radu poslodavci ostvaruju svoju dobit. Također, činjenica je da su se poslodavci zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, te ostvarili ekstra profit, a jedino se cijena rada nije mijenjala.U Federaciji je u 2023. ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je rast od 40 posto u posljednje tri godine. U istom periodu minimalna plata je porasla samo 14 posto. Uz sve to imamo i saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada, davanja i vraćanja naknada u kovertama, dosta je sive zone ekonomije. To nas je dodatno motiviralo da donesemo Odluku o minimalnoj plati i stvorimo pretpostavke da se ona poveća na 1.000 maraka, a do stvaranja uslova za donošenje Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plati i Zakona o dohotku.
Mi smo svjesni da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, pa je Vlada predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala preduzeća. Dodatni efekti povećanja minimalne plate na 1.000 KM su rast dječijeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM. Obična je laž zlonamjernika da će Vlada povećanjem minimalne plate popunjavati neke “rupe” u budžetu. Ta razlika u doprinosima, oko 468 miliona KM za radnike koji zarađuju platu manju od 1.000 KM, neće biti usmjerena za bilo kakvu potrošnju, već kao podrška penzionom i zdravstvenom osiguranju.
Zakonom je to već određeno i ta sredstva imaju svoje ime i prezime u budžetu – a to su namjenska sredstva za penziono i zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. I što je još važno, javnost treba znati da nikakve rupe u budžetu Federacije ne postoje. Također, notorna je neistina da ova Vlada ima minus u budžetu i da prezadužuje Federaciju. To potvrđuju i činjenice i brojevi. Kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto.
Jedina je istina, kao što govore činjenice, da je ova Vlada smanjila dug Federacije. Federacija BiH je finansijski izuzetno stabilna. Sve finansijske obaveze Federacija je servisirala na vrijeme, od poticaja privrednicima, penzija, transfera nižim nivoima vlasti, do mjera pronatalitetne politike i socijalnih davanja. Podsjetit ću i da smo bez rebalansa budžeta osigurali dodatnih 37 miliona za pomoć penzionerima, te uplatili 200 miliona pomoći kantonima. Također, u prošloj godini smo oko pola milijarde iz budžeta usmjerili na Fond PIO, jer je toliko sredstava nedostajalo od redovnih uplata za penziono osiguranje, čime smo osigurali stabilnost fonda i redovnost isplate našim penzionerima.
Ove brojke i činjenice su naš odgovor svim špekulacijama o zaduženjima i minimalnoj plati. Za kraj, Goran Miraščić je iskomunicirao u javnosti činjenicu da je prema trogodišnjem planu zaduženja, koji je uradila prethodna vlada, u prošloj godini bila planirana emisija obveznica na ino brezama, koja nije realizirana zbog činjenice da je federalni budžet bio stabilan i da se Vlada ponašala odgovorno”, rekao je Nikšić.
Bojite li se konfrontiranja s 500 najmoćnijih ljudi u ovoj zemlji koji su vam zamjerili ovu odluku? Prije svega mislim da lidere poslovnog sektora, oni sutra mogu svesrdno podržati opoziciju…
Prvo želim reći da razumijem da svaka značajna odluka, posebno ona koja se tiče povećanja minimalne plate, izaziva reakcije u svim sektorima, pa i među najmoćnijim ljudima u zemlji. Međutim, moja odgovornost kao premijera Federacije BiH nije da zadovoljim samo interesne grupe ili ekonomske elite, već da predvodim Vladu koja donosi odluke koje su u najboljem interesu svih građana, posebno onih koji rade za minimalne plate i koji su najugroženiji u našem društvu. Moramo stvarati uslove da ljudi ostaju i rade u svojoj zemlji, pa je ovakva odluka i u interesu poslodavaca, kojima je potrebna radna snaga.
Smatram da je svaka promjena koju donosimo, čak i kada je izazovna, potrebna za dugoročni razvoj zemlje. Ne bojim se konfrontacija, jer vjerujem da svaki korak koji činimo za poboljšanje statusa naših radnika i građana dugoročno koristi cijeloj zemlji. Također, uvjeren sam da će svi lideri u poslovnom sektoru shvatiti važnost održive ekonomske politike koja vodi ka ravnoteži između profitabilnosti i socijalne pravde. Kao premijer, imam odgovornost voditi Federaciju BiH u pravcu u kojem će svi njeni građani imati priliku za bolji život. Naša politika je politika ravnoteže – ravnoteže između interesa radnika, poduzetnika i cijelog društva. Svi smo mi dio istog sistema, i vjerujem da će dijalog i saradnja sa svim akterima, uključujući poslovni sektor, biti ključni za pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost i bolje uslove za sve građane.
Kakav je plan za reformske fiskalne zakone? Može li se njihovo usvajanje očekivati u naredna tri mjeseca?
“Utvrdili smo zakon o fiskalizaciji transakcija i donijeli odluku o minimalnoj plati. Ovo su mjere fiskalne intervencije i predstavljaju preduslov za planiranu fiskalnu reformu. Očekujemo da ćemo tokom ove godine osigurati sve neophodne preduslove za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija bi trebao stupiti na snagu sredinom godine. Fiskalnom reformom planiramo smanjiti doprinose, ali ističem važnost postepenog pristupa kako bi se osigurala stabilnost penzionog i zdravstvenog sistema.
U fiskalnim reformama potrebna je pažljiva implementacija promjena koje neće neproporcionalno opteretiti nijednu grupu unutar ekonomije. Ovi koraci su ključni za stvaranje boljih pretpostavki za primjenu ozbiljnih fiskalnih reformi. Mi smo ovu obavezu preuzeli, planirali u programskim aktivnostima, te krajnje ozbiljno i odgovorno pristupamo pripremama za njeno provođenje.
Fiskalni zakoni su u najvećoj mjeri pripremljeni i mi vjerujemo da ćemo ih vrlo brzo uputiti u parlamentarnu proceduru. Očekujemo da se u javnu raspravu uključi šira i stručna javnost, a kako bismo dobili što kvalitetnije rješenje. Ono što želim naglasiti je da primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija mora početi u praksi čim prije, te da će fiskalnim zakonima biti značajno smanjen teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima”, rekao je premijer FBiH.
Šta će biti s neradnom nedjeljom? Spekulira se da se ide u reviziju te odluke, da ni poslodavci više nisu za nju, da maloprodaja trpi gubitke…
“Razumijem da je tema neradne nedjelje izazvala dosta podijeljenih reakcija i da je u javnosti prisutno mišljenje o njenim posljedicama, kako za radnu snagu, tako i za poslodavce, posebno u sektoru maloprodaje. Kada smo donosili zakon, uključili smo sve naše partnere, i sindikate i poslodavce i širu zajednicu, zakon je podržan i u oba doma Parlamenta FBiH. Cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika, kao i omogućiti porodicama da imaju kvalitetnije vrijeme zajedno. Vjerujemo da su takve mjere važne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, koji su, na kraju krajeva, temelj naše ekonomije.
Naravno, svaka odluka, posebno takva koja ima ekonomske implikacije, mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Iako su ranije reakcije bile uglavnom pozitivne u pogledu zaštite radnika, razumijemo da postoje izazovi, naročito u maloprodajnom sektoru. Mi kao vlada želimo biti otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim stranama – sindikatima, poslodavcima i stručnjacima – kako bismo došli do rješenja koje neće ugroziti radna prava, ali istovremeno neće dovesti do negativnih ekonomskih posljedica.
Vlada mora analizirati i pratiti efekte svojih odluka i onda u skladu s analizom preuzimati potrebne mjere. Dok s jedne strane brojevi pokazuju da nema negativnih efekata kad je riječ o ostvarenom prometu u trgovinama, u decembru 2024. bio je veći za 22,5 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine, imamo izražene zahtjeve poslodavaca, naročito iz velikih trgovačkih centara, da razmotrimo mogućnost stvaranja pretpostavki i za rad nedjeljom.
Naravno da ćemo razmotriti tu mogućnost i primijeniti pozitivna iskustva drugih država, pa ako se to pokaže opravdanim, omogućiti radnu nedjelju određen broj dana u godini. Ta odluka onda podrazumijeva posebnu zaštitu prava radnika koji budu radili nedjeljom, što će podrazumijevati prije svega posebno plaćanje. Zato smatram da je jako važno da svaka izmjena bude zasnovana na realnim podacima i analizama. Naša odluka neće biti vođena samo trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora”, poručio je Nikšić.
Na polovini smo mandata ove vlade. Kako ga ocjenjujete generalno, kako ga poredite s vladom vašeg prethodnika ili s vašim prvim mandatom?
“Na polovini mandata možemo reći da je postignuto nekoliko ključnih ciljeva, posebno u oblasti zakonodavnog okvira kada je riječ o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti, većeg izdvajanja za poduzetništvo, usklađivanje zakonodavstva s EU legislativom, te borbe protiv korupcije koja uključuje konačan početak primjene Zakona o sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala koji smo donijeli u mom prethodnom mandatu. Posebno sam ponosan što je ova Vlada počela voditi računa o opstanku ljudi u ovoj zemlji, o mladima.
Prvi put Vlada je uvela program finansijske podrške za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH. Tri energetska zakona donose energetsku stabilnost i nezavisnost Federacije BiH, usklađenu s EU legislativom, a dobili smo i Zakon o južnoj interkonekciji. Konačno počinje raditi i Federalni uskok, za što smo osigurali uslove, a čije ćemo rezultate rada tek gledati. Federacija je prvi put dobila i Registar pedofila i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, a značajno su pooštrene sankcije za nasilnike izmijenjenim Krivičnim zakonom u Federaciji BiH.
Donijeli smo set zakona za unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja male privrede i društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Namjenska industrija danas bilježi značajne rezultate, umjesto zatečene stagnacije postaje motor razvoja. Nismo dozvolili gašenje kompanije Zrak, koja danas ima ugovorene poslove i svoje radnike. Ono što mogu kazati jeste da smo napravili iskorak skoro u svakom resoru, od socijalne politike, poljoprivrede, turizma, do kulture i sporta. Dovoljno je pogledati budžete ovih ministarstava.
Okončavamo pripreme za fiskalnu reformu, te radimo i na drugim reformama. Ali i dalje imamo mnogo posla. Upoređujući sa svojim prvim mandatom, ovaj period nosi određene izazove koji su specifični za sadašnju globalnu i regionalnu situaciju. Možda su neke reforme mogle biti brže provedene, ali zahtijevale su od nas više vremena za pripreme, dogovore i procjene. Naprimjer fiskalna reforma je epohalna, koju su, kao što znamo, svi najavljivali, ali se očito do danas niko time nije ozbiljno bavio. Postoje brojne oblasti koje treba unaprijediti.
Važno je da iz svake analize izvučemo naučene lekcije i da se fokusiramo na buduće korake koji će donijeti bolje rezultate za sve građane. Javnost je svjedok kako se mi ne bavimo onima koji su bili prije nas, za razliku od njih koji su se nama bavili i tada i sada. Jasno mi je da sada oni vide ono što nisu htjeli, smjeli ili znali uraditi dok su bili u prilici pa od nas očekuju da to sve provedemo odmah i sada. To je njihovo pravo, a naše je da radimo. Mi nismo došli da kritikujemo naše prethodnike, nego da uradimo ono što oni nisu, a kako bi svi građani imali bolje uslove života i rada”, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju.
FENA
Od kada je izvršena reforma penzionog sistema, tačnije onog dijela koji se odnosi na računanje vrijednosti buduće mirovine, ljudi se “znoje” pokušavajući izračunati koliko će im poštar donositi svakog mjeseca kada jednom prestanu raditi.
Kako bi olakšali ljudima, u Ministarstvi za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je ministar Adnan delić, su sačinili e-kalkulator, odnosno aplikaciju pomoću koje se može izraćunati visina buduće penzije. S tim u vezi još jednom su pojasnili kako se obračunava buduća penzija.
– Prema bodovnom sistemu u Federaciji BiH, penzija se izračunava na osnovu godina staža i visine prijavljenih plata. Na primjer, radnik koji je tokom 40 godina radnog staža imao prijavljenu prosječnu platu od 1.500 KM, ostvario bi godišnje 1 bod, što znači da bi ukupno sakupio 40 bodova do odlaska u penziju. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 814 KM mjesečno. Međutim, ako bi doprinosi bili uplaćivani na niži iznos plate i konačna penzija bi bila značajno manja i obrnuto, veća plata od prosječne, znači i veću penziju.
Na primjeru plate od 3000 KM, koja je duplo veća od prosječne, znači da se za godinu dobiju 2 lična boda, te ukoliko se svih 40 godina rada ima po dva boda, to je ukupno 80 bodova. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 1628 KM mjesečno.
Bitno je i istaknuti da se na navedeni način kroz formulu vrednuje svaki mjesec, odnosno dan, a lična ostvrena plata se stavlja u odnos sa prosječnom platom u tri decimale tako da, primjera radi, za jednu godinu osiguranik može ostvariti 1.73, 2, 67 i više, pa sve do maksimalnih 5 bodova za jednu godinu, navodi se u saopćenju Ministarstva.
Nakon toga dato je i uputstvo kako koristiti e-kalkulator.
– 1. Pristupite web stranici Ministarstva i odaberite opciju “E-kalkulator za izračun penzija.”
2. Unesite osnovne podatke, uključujući godine staža i godišnje iznose plata prema evidenciji FZ PIO (mogu se preuzeti sa listinga osiguranika koji se izdaje u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje).
3. Kalkulator automatski upoređuje unijete podatke sa prosječnim platama u određenim godinama i dodjeljuje odgovarajući broj bodova za svaku godinu.
4. Izračunava se ukupni broj bodova, koji se množi sa zakonski propisanom vrijednošću boda za tekuću godinu, piše Oslobodjenje.
5. Prikazuje se procijenjeni iznos penzije, koji korisnik može koristiti za daljnje finansijsko planiranje, pojašnjeno je iz Ministarstva.
Treba napomenuti da se na ovaj način uzimaju u obzir samo plate za koje su plaćeni doprinosi, kao i iznos na koji je radnik bio prijavljen. Rad na crno, rpijava ali bez plaćenih doprinosa, ili dobijanje dijela plate u koverti ni ovaj niti bilo koji drugi obračun buduće penzije ne uzima u obzir.
Prema javno dostupnim informacijama, iz SAD-a je tokom 2024. godine kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a za godinu prije je taj iznos bio čak 93,7 miliona dolara.
U komentaru za Klix.ba, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da ova odluka Trumpa pokazuje u kojem pravcu ide američka administracija.
“Američkim vlastima pod Donaldom Trumpom saveznici će biti oni koji poštuju odluke i stavove SAD-a. Ovo je prva naznaka koliko Milorad Dodik treba biti zabrinut. On očekuje podršku Trumpa, a imat će je ako odluči pratiti vanjsku politiku SAD-a koja je u 90 posto procesa suprotstavljena Rusiji. Sada i Dodik i Vučić dobijaju poruke da nema niti finansiranja, pa možda ni komuniciranja ako radite suprotno američkim interesima. Dodik sve što radi, radi suprotno američkim interesima. Ovo je potvrda da su te predstave za javnost i slavlja zapravo razlog da budu istinski zabrinuti”, rekao je.
Konaković je kazao da to trenutno vjerovatno remeti ljude koji u BiH ovise o finansiranju američke administracije, no poruka je jasna.
“Mislim da Dodik još dugo neće nositi one kačkete s Trumpovim likom”, zaključio je.
Potpisivanju je prisustvovao federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević.
Potpisivanje današnjeg sporazuma rezultat je kontinuiranih pregovora koje je Kolegij Vlade Federacije BiH vodio s predstavnicima Sindikata, a u skladu je sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH i Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti FBiH, kao i rastom indeksa potrošaških cijena.
Podsjećamo, tokom vođenja pregovora, predstavnici Sindikata su zahtjev za utvrđivanje nove osnovice obrazložili analizom povećanja troškova života, kao i rastom prosječne plate u Federaciji BiH od 2021. do 2024. u odnosu na rast plata zaposlenika u organima uprave FBiH.
Nikšić je ovom prilikom istakao da je donošenjem ove odluke Vlada Federacije BiH, u skladu za zakonom i Kolektivnim ugovorom, doprinijela unapređenju prava radnika u Federaciji BiH. Naglasio je da nakon donošenja Odluke o iznosu najniže plate u FBiH u 2025. godini, utvrđivanjem Prijedloga budžeta Federacije BiH za ovu godinu, te današnjim potpisivanjem Sporazuma, pokazuje opredjeljenje da se kontinuirano poduzimaju aktivnosti na vraćanju dostojanstva i digniteta građana u Federaciji BiH.
Sporazumom se utvrđuje osnovica u iznosu od 480 KM i bod u iznosu od 1,00 za obračun plaća u organima vlasti Federacije BiH u fiskalnoj 2025. godini. Ranija osnovica je iznosila 425 KM.
Treba istaći da će rasti plata i nosioca izvršnih funkcija, od premijera, ministara, zastupnika, delegata i tako dalje. Plate izvršnih funkcionera će rasti u prosjeku od 420 do 550 KM.
Ova osnovica i bod primjenjivat će se na način i od momenta kada to bude uređeno Zakonom o izvršavanju budžeta za 2025. godinu, a u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH.
Kurtović je izrazio zadovoljstvo današnjim potpisivanjem sporazuma kojim su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo finansija, u skladu s propisima, ispunili zahtjev Sindikata i radnika koje predstavljaju.
Klix
‘Nismo mi baš nemoćni’: RS podnosi tužbu sudu u Strasbourgu protiv Schmidta
Nikšić: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, FBiH je finansijski izuzetno stabilna
Kako izračunati buduću penziju: Delićev digitron će sve olakšati
FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost
Konaković: Mislim da Dodik još dugo neće nositi kačkete s Trumpovim likom
Državljanka BiH ‘džeparila’ po Austriji: 45-godišnjakinja na čelu grupe koja je ukrala 100.000 eura
Vučić sprema atentat na Čanka? Bivši lider LSV-a tvrdi: Srbija će završiti u građanskom ratu
Bihać godinama ima problema sa pitkom vodom, nadležni obećavaju poboljšanje
Preminula je još jedna srebrenička majka, Hava Suljić: U genocidu joj ubijeni muž, oba sina…
Italija: Vozač iz BiH (66) poginuo u saobraćajnoj nesreći, otvorena istraga protiv Slovaka
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…
Nedeljko Elek se ogradio od Emira Kusturice jer je kritikovao Vučića
Almin Škrgić iz Bihaća ima samo 16 godina i vlasnik je 150 ovaca (VIDEO)
Nikšić uoči sjednice ESV-a: Odluka o minimalcu od 1.000 KM ostaje, razmatrat ćemo olakšice za veće plaće
Elvedina Muzaferija osvojila prve bodove ove sezone u superveleslalomu!
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
Cazinprije 17 satiDelegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
USKprije 18 satiBišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
-
USKprije 19 satiVIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
-
USKprije 19 satiMinistar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
-
BiHprije 18 satiRastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
-
Svijet / Zanimljivostiprije 18 satiTrump najavio potpisivanje nove velike odluke: “To će biti poruka svijetu da se Amerika vratila”