Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, izjavio je za BBC da bi Ukrajina možda morala pristati na teritorijalne ustupke Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, posebno u svjetlu sve većeg pritiska bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Jedan od scenarija je… prepustiti teritorij. To nije pošteno. Ali za mir, privremeni mir, možda to može biti rješenje, privremeno“, rekao je Kličko u intervjuu za britanski medij.

Ipak, 53-godišnji bivši bokser i sada visoki politički zvaničnik istakao je kako ukrajinski narod „nikada neće prihvatiti okupaciju“ od strane Rusije.

Kličko je govorio svega nekoliko sati nakon razornog ruskog raketnog i dronskog napada na Kijev, u kojem je poginulo najmanje 12 osoba, a više od 80 je ranjeno. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada na ukrajinsku prijestolnicu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a trenutno je oko 20% ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom.

Znak promjene retorike?

Kličkova izjava predstavlja jednu od najdirektnijih naznaka da bi ukrajinsko političko rukovodstvo moglo razmatrati i bolne kompromise u zamjenu za potencijalni mir.

Gradonačelnik Kijeva, koji je u višegodišnjem političkom sukobu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je kako nije imao nikakve razgovore sa predsjednikom o mogućim teritorijalnim dogovorima.

„Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija“, kazao je kratko Kličko.

U razgovoru za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4, naglasio je da je „odgovoran za glavni grad Ukrajine“, nazvavši Kijev „srcem“ zemlje koja već više od dvije godine trpi posljedice brutalnog rata.

Rekao je i da bi Zelenski „mogao biti prisiljen donijeti bolno rješenje“ kako bi se rat zaustavio.

Trumpova sjena nad mirovnim procesom

Ova izjava dolazi nakon sve većeg pritiska Donalda Trumpa, koji sve češće poziva na teritorijalne ustupke. Trump je početkom sedmice optužio Zelenskog da ometa mirovne pregovore jer odbija priznati rusku kontrolu nad Krimom, poluotokom koji je Moskva ilegalno anektirala još 2014. godine.

„Krim je izgubljen prije mnogo godina“ i „trenutno nije ni tema rasprave“, rekao je Trump.

Zelenski je, međutim, podsjetio na američku „Deklaraciju o Krimu“ iz 2018. godine, kojom se odbacuje ruski pokušaj aneksije. Ukrajina i većina evropskih saveznika sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog, kako tvrde, Trumpovog približavanja Vladimiru Putinu.

Veliki saveznih ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je “koaliciji voljnih”.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je da će se svi pripadnici europskih mirovnih snaga u Ukrajini, kući vratiti u ljesovima, prenosi Dnevnik.hr.

Medved je to napisao na svojem X profilu nakon posjete američkih dužnosnika Parizu gdje su europski čelnici razgovarali o ratu u Ukrajini i mogućnosti slanja mirovnih snaga. Rusija je taj postupak osudila.

“Navodno je vrh ukrajinske fašističke klike došao u Pariz na razgovore s Velikom Britanijom, Njemačkom i Francuskom o tome koliko će europskih lijesova biti spremni prihvatiti nakon raspoređivanja trupa “koalicije voljnih” u Ukrajini”, napisao je Medvedev.

Medvedev trenutačno vrši dužnost zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, a blizak je suradnik predsjednika Vladimira Putina.

Takozvana “koalicija voljnih”, koja sada broji 15 zemalja i koju predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, predložila je raspoređivanje trupa u Ukrajini kao dio sporazuma o prekidu vatre.

Rusija je na to jasno dala do znanja da ne prihvaća ideju o vojnicima zapadnih zemalja na ukrajinskom tlu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron još u ožujku je rekao da Kijevu nije potrebno odobrenje Moskve da zatraže mirovne trupe, piše N1.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kao i premijer Andrej Plenković odbili su ideju da hrvatski vojnici sudjeluju u “koaliciji voljnih”.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.

Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.

Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.

“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.

Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.

“Mađarska se pobunila prva”

Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.

“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.

Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.

Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.

Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.

Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.

Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.

Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.

Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.

“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”

Zapanjujući američki preokret

Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.

Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.

Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”

Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.

Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?

Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.

Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.

Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.

Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:

“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”