Connect with us

USK

Zlatko Dizdarević poručio Fikretu Abdiću: “Ne znam kome smeta spomenik junaka Muje Hrnjice”

Published

on

Shodno posljednjim dešavanjima vezanim za izmještanje spomenika Mujo Hrnjica i njegovim statusom, otvorenim pismom velikokladuškom načelniku Fikretu Abdiću obratio se autor spomenika Zlatko Dizdarević. U otvorenom pismu se kaže:

Poštovani,

U prilogu dopisa dostavljam Vam na uvid kopiju Zahtjeva JKP VIK d.o.o. broj: 864-02/22 od 17.10.2022.godine i odgovor Ateliera Dizdarević broj: 02-5-ADZ/22 od 28.10.2022. godine. Općina Velika Kladuša je osnivač i vlasnik JUP VIK d.o.o. Velika Kladuša. Iz tog razloga nameće se pitanje: ”Da li je Općina Velika Kladuša tražila izmještanje konjaničkog spomenika Mujo Hrnjica ili je to samostalna odluka Uprave VIK-a d.o.o.?”

Bez obzira na odgovor, Vi gospodine načelniče, jako dobro znate sve radnje, dogovore i razgovore iz 1992. godine vezane za spomenik Mujo Hrnjica. Također znate za koga je naručen spomenik i ko je nalogodavac da se spomenik izradi. Ne znam iz kojeg razloga i zbog čega se Vi sada odričete spomenika i ponašate se kao da ništa ne znate. Apsolutno mi nije jasno zašto gosp. načelniče javnosti jasno i glasno ne saopštite pravu istinu, a ona glasi: naručilac konjaničkog spomenika MH je Agrokomerc dd, a nalogodavac je tadašnji gen.direktor gosp. Fikret Abdić.

Advertisement

Za ove navode posjedujem i originalnu dokumentaciju u kojoj stoji da se osim spomenika Mujo Hrnjica za potrebe uređenja kompleksa Stari grad naručuju i druga umjetnička djela. Spisak djela ste Vi gosp. načelniče potpisali i odobrili dana 07.01.1992. godine. Ovom prilikom Vas podsjećam da ste dana 25.05.1993. godine u pratnji sada rahm. Derviša Pehlića i tadašnjeg direktora RJ Inžinjering gosp. Asima Kajtezovića, posjetili atelier Komunalije Trnovi gdje je i izrađen spomenik Mujo Hrnjica. Bili ste oduševljeni urađenim spomenikom i čestitali ste autoru na urađenom djelu. Poznati događaji iz tog perioda ostavili su pečate i na ljude i na vrijeme. Nažalost taj ružni miris i zadah strahota ostao je kao patina na spomeniku i dan danas. Vrijeme je prolazilo a spomenik je ostao zatvoren i zaboravljen od onih koji su ga naručili.

Također Vas moram podsjetiti da ste u Rijeci uz prisustvo rahm. Esada Dizdarevića i gosp. Ante Butorca obećali završiti spomenik kada se vratite u Veliku Kladušu. Vaš vizionarski nagon se obistinio, iako da budem iskren nisam u to vjerovao.

Vi danas imate vlast u rukama, a Mujo je nažalost u još gorim mukama. Za sve protekle godine Vašeg boravka u Velikoj Kladuši nismo se čak ni vidjeli, a kamoli popričali. Mi se znamo više od četrdeset godina i prema svim kodeksima trebali bi razgovarati, dogovarati se, razmjenjivati mišljenja, poštovati i uvažavati mišljenja drugog. Ja niti kao građanin Velike Kladuše, a naročito kao umjetnik evropskog ranga priznat od strane IAA/International Association of Art, Paris, France i redoviti član HDLU/Hrvatskog društva likovnih umjetnika/Zagreb, ničim nisam zaslužio ovakav Vaš lični odnos prema meni.

Vi ste gosp. načelniče nažalost ”bombardovani infuzijama primitivaca i punoglavaca, zaraženih neznanjem a nadarenih ulizivanjem i mahanjem glavom”, stekli i prihvatili određeno mišljenje prema meni, ali ste jako pogriješili što niste poslušali i drugi dio priče. Umišljenost pojedinaca u ličnu veličinu u sukobu je sa onim što ja radim i vrlo je žalosno, a sa Vaše strane neprofesionalno, što me nikada niste pozvali na razgovor i zatražili pojašnjenja i obrazloženja za tračeve i laži koje su Vam navedeni ”stručnjaci” servirali. Upravo zbog toga se sve ovo i dešava.

Advertisement

Ne mora niko voliti Zlatka Dizdarevića, ali je krajnje nekorektno, neljudski, prljavo i zlobno ne poštovati nečije zvanje, znanje, a naročito umjetnička djela čovjeka, koji skoro 50 godina stvara svoja djela, živi i radi u Velikoj Kladuši i prezentira je u EU postavljenim javnim spomenicima i čija djela krase galerije i privatne zbirke širom svijeta. Sada je nažalost i suviše kasno za bilo kakav naš međusobni razgovor i dijalog. Da je ranije bilo Vašeg razumijevanja, a nažalost nije, a posebno da je bilo samo više poštovanja struke i stručnih ljudi bez obzira na stranačku pripadnost, smatram i odgovorno tvrdim da bi to bilo puno bolje za Veliku Kladušu. Htjeli Vi to priznati ili ne, svi mi odavno tumaramo crnilom tunela bez kraja, a baklja samo što se nije ugasila.

Nemam niti namjeru, a još manje potrebu da Vam se kao načelniku više obraćam za bilo kakvu suradnju u domenu kulture i umjetnosti. Vaše dugogodišnje ponašanje u domenu kulture vjerovatno su zasjenili i ”progutali” drugi vrijedni projekti od posebne važnosti za Veliku Kladušu i njenu budućnost. Okruženi timom ”stručnjaka” posebnog kalibra, želim Vam da svi ti vrijedni i veliki projekti za Veliku Kladušu zaista dosegnu i određeni domet.

Pošto ja već odavno nisam dio Vašeg ”stručnog tima”, mene samo interesuje jedno: ”Kome smeta spomenik Mujo Hrnjica?” Ja jako dobro znam kome smetaju bilo čija velika djela, jer ruku na srce, svi ti Vaši saradnici i savjetnici dobro znaju da baš amaterizam uvijek vodi u primitivizam.

Što se tiče spomenika Mujo Hrnjica obavještavam Vas da ima dosta onih koji nisu kao Uprava VIK-a. Pri kraju je registracija Udruženja građana ”Mujo Hrnjica-MT”. Ovo udruženje građanja i ljubitelja Kladuške kulture, vlastitim sredstvima uradit će trajnu restauraciju i konzervaciju spomenika Mujo Hrnjica u periodu april-juni 2023. godine te izmjestiti spomenik na drugu lokaciju. U roku od tri godine raznim donacijama i sponzorstvima spomenik će biti odljeven u broncu i postavljen na predviđeno mjesto na Keserovom brdu 2025. godine.

Advertisement

Osim toga nastavit ćemo tradiciju kulturnog brenda po kome je Velika Kladuša poznata u BiH i EU. Obnovit ćemo manifestaciju ”Kladuški dani kulture” i vratiti stari sjaj Kladuškoj kulturi koju su vrijedni entuzijasti i zaljubljenici u svoj grad započeli davne 1975. godine.

Velika djela pripadaju vječnosti i kao takva imaju univerzalnu vrijednost. O spomeniku Mujo Hrnjica pisali su velikani svjetskog kiparstva i kulture. Dostavljam Vam na uvid dva dokumenta čiji sadržaj jasno govori o vrijednosti spomenika Mujo Hrnjica. Ja Vam se ovom prilikom zahvaljujem na tada ukazanom povjerenju i na podršci, jer bez Vašeg odobrenja i povjerenja u mene, nikada ne bih imao priliku uraditi takvo grandiozno djelo. Iz tog razloga me zaista čudi Vaš indolentski odnos prema spomeniku Mujo Hrnjica, kiparskom ostvarenju čija vrijednost prelazi granice BiH, EU i spada u svjetske kiparske vrijednosti.

Ovim dopisom ja sam sa Vama završio bilo kakvu komunikaciju, u domenu kulture i umjetnosti.

S poštovanjem!

Advertisement

Autor spomenika: Zlatko Dizdarević, likovni umjetnik

Magazin

Kako “Frida” zvuči na francuskom: Davor Gobac i bihaćki bend Jall Aux Yeux snimili muzičku poslasticu

Published

on

By

Hrvatski muzičar Davor Gobac snimio je francusku verziju pjesme “Frida” zajedno s bendom Jall Aux Yeux iz Bihaća.

“Ako ste mislili da ste sve vidjeli i čuli, imamo nešto što će vas izuti iz papuča: Davor Gobac pjeva na francuskom! Da, da, nije greška u titlovima! Legendarna ‘Frida’ sada zvuči kao soundtrack za film u kojem Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot voze fiću do Pariza! Za ovaj muzički šok odgovoran je bend Jall Aux Yeux, koji je odlučio Balkanu podvaliti malo francuske kulture i to bez ikakve carinske deklaracije”, poručili su iz spomenutog benda.

Dodali su da ‘Frida’ sada zvuči kao da puši tanke cigarete, nosi beretku i sjedi u kafiću gdje konobar ignoriše mušterije – prava francuska atmosfera.

Nova verzija “Fride” snimana je u studiju Amadeus u Bihaću. Montažer Ervin Duratović potrudio se da sve izgleda fluidno, dok je Daniel Pavlić iza kamere uhvatio svaki detalj, uključujući i trenutke kada je Gobac možda zaboravio tekst (ali to je ionako dio šarma). Za muziku i tekst zaslužan je Davor Slamnig, a aranžman je radio Jasmin Hadžisadiković. Izdavač je Croatia Records.

“Ova verzija Frida pjesme nije samo muzička poslastica – to je dokaz da Gobac može sve! Sljedeći logičan korak? Možda album na japanskom, duet s Dalaj Lamom ili Gobac snima emisiju ‘Kako preživjeti u Parizu bez znanja francuskog’! Slušajte, gledajte, dijelite, a ako osjetite neobjašnjivu želju da jedete baget i pijete vino iz čaše s nogicom – ne brinite, to je samo nuspojava odlične muzike!”, poručuje Jall Aux Yeux.

Advertisement

Nastavi čitati

USK

Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup

Published

on

By

Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.

Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.

Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.

Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.

Advertisement

– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.

– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.

O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.

Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.

BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.

Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.

Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.

Advertisement

Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.

– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.

Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.

Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.

Advertisement

Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.

Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.

On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.

– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.

Advertisement

Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima

Published

on

By

Grad Bihać danas je objavio Javni poziv za sufinansiranje boravka i produženog boravka u vrtićima na području Bihaća u sklopu pronatalitetnih mjera za 2025. godinu.

Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.

Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.

Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.

Nastavi čitati

USK

Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM

Published

on

By

Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.

Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.

Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.

Advertisement

“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.

Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.

Advertisement

Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.

FENA

Nastavi čitati

USK

Nova ulaganja u razvoj lječilišta Gata, uskoro nova sala za kineziterapiju

Published

on

By

  • Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.

 – Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.

Video prilog pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

FOTO Poplave uništile domove u Sanskom Mostu, Rasima Karić nema novca za sanaciju

Published

on

By

Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.

Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.

Foto: Fena

– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.

Foto: Fena

Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.

Advertisement

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije