Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zovko: “Bez Hrvata u BiH nema sigurnog zaleđa RH niti EU, trudim se da BiH vrati sve ono što su Hrvati izgubili”

Published

on

Aktuelna zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za novi mandat, Željana Zovko, gostovala je u programu RTVHB te govorila o europskom putu Bosne i Hercegovine, trenutnoj političkoj situaciju u EU, prava Hrvata u zemlji i njen rad u Europskom parlamentu.

Bosna i Hercegovina i europski put

Bosna i Hercegovina je prije nekoliko mjeseci dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom, no aktualna politička situacija udaljava je od tog puta. Zovko je komentirala koliko će Europa tolerirati takvu situaciju.

“EU će tolerirati tako što Bosna i Hercegovina neće napredovati u pregovorima, neće započeti pregovore i neće koristiti sredstva Europske unije koja su sada na raspolaganju. Prije svega, tu je plan rasta od 1 milijardu eura, koji zahtijeva odluke na Vijeću ministara i usuglašavanje na državnoj razini. Potrebno je zaobići trenutne prepreke koje odvlače pažnju od europskog puta BiH,” istaknula je Zovko.

Skromnost joj nije vrlima

Zovko je naglasila svoj utjecaj u Europskom parlamentu kada su u pitanju važna pitanja za Bosnu i Hercegovinu. Kao potpredsjednica Vanjskopolitičkog odbora i zamjenica koordinatora u odboru Europske pučke stranke za vanjsku politiku, Zovko smatra da  ima značajnu ulogu u odlučivanju.

“Imam izražen utjecaj i sjedim za stolom gdje jednom mjesečno večeramo s Ursulom von der Leyen i našim predstavnicima. Direktno mogu iznijeti probleme BiH i tražiti pomoć za njihovo rješavanje. Međutim, potrebno je razumijevanje i s druge strane u BiH, gdje osim hrvatske strane, ne vidim raspoloženost za postizanje ključnih odluka i konsenzusa,” dodala je Zovko.

Porast populizma i sigurnosni aspekti

Zovko je kazala da porast populizma jača stranke poput AFD-a i stranke Marine Le Pen. Dodala je da EPP nudi srednji put te očuvanje suverenizma i demokracije, očekujući da će EPP formirati vlast. Zalaže se za jačanje sigurnosnog aspekta u Europi, naglašavajući važnost sigurnosti Hrvata u BiH.

“Mi vrlo dobro znamo zbog čega je ta sigurnost potrebna s Hrvatima u BiH. Jer, bez Hrvata u BiH nema ni sigurnog zaleđa RH niti EU,” kazala je Zovko dodajući da je važno jačanje europske sigurnosti.

Također, kazala je da se fokusirala na pojašnjavanje onoga što je međunarodna zajednica pogriješila u BiH te “zašto su Hrvati postali građani drugoga reda u FBiH, a trećega reda u RS-u”.

“Što je to loše što se dogodilo nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i kako vratiti postavke koje su bile nakon tog sporazuma,” kazala je Zovko dodajući da podjela vlasti mora egzistirati u mirovnim sporazumima.

-Nakon Brexita i Windsor agreementa trudim se da BiH vrati sve ono što su Hrvati izgubili, od Predsjedništva i domova naroda do najniže razine vlasti, kazala je ona.

Svijet / Zanimljivosti

Grlić Radman: Neće biti prečaca za ulazak Zapadnog Balkana u EU, potrebno je suočiti s prošlošću

Published

on

By

HRVATSKI ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je danas da Hrvatska podržava zemlje “zapadnog Balkana” u pristupanju Europskoj uniji, ali pod uvjetom da ispune kriterije koje postavlja Bruxelles, te da se njihove vanjske politike usklade s onima EU-a.

“EU ostaje otvorena za sve zemlje ‘Zapadnog Balkana’, ali njihovo buduće članstvo i perspektiva ovisi o vlastitim postignućima i provođenju reformi, te ispunjenju kriterija i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao”, rekao je Grlić Radman za TV Beč.

On se danas u sklopu inicijative “Prijatelji Zapadnog Balkana” sastao u Austriji s ministrima vanjskih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

“Kada govorimo o nekim zemljama zapadnog Balkana važno je reći da njihova vanjska politika mora biti 100 posto usklađena, u punini, s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, rekao je nakon sastanka održanog u srednjovjekovnom samostanu Stift Gottweig, udaljenom 75 kilometara od Beča.

Sastanku zatvorenom za medije prisustvovali su i ministri vanjskih poslova Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke koje su članice EU-a.

“Prijatelji Zapadnog Balkana” je inicijativa koju je 2023. pokrenuo austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenber “u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU-a”.  Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri mjeseca u Rimu.

“Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova postignuća (u procesu pristupanja)”, izjavio je Grlić-Radman.

“Potrebno se suočiti s prošlošću”

Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za članstvo u EU.

“Želimo im pomoći svojim iskustvom i svojom ekspertizom. Važne su sigurnost i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj”, napomenuo je hrvatski ministar.

Rekao je da se “potrebno suočiti s prošlošću” i “ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše države (Jugoslavije)”.

“Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i sukladno vladavini prava sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU)”, izjavio je Grlić Radman.

Poručio je da za zemlje “Zapadnog Balkana” neće biti “prečaca” i “političkih putova”, nego “pravnih” koje propisuje EU.

Ministri su razgovarali i o potrebi jačanja cestovne, željezničke i plovidbene infrastrukture.

“Ona će imati utjecaja na sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana i na jačanje slobodnog zajedničkog tržišta”, rekao je hrvatski ministar.

“Hrvatska kao model energetske diverzifikacije”

Podsjetio je okupljene na “potrebu snažnije energetske diverzifikacije” i stjecanja neovisnosti o trećim zemljama.

“Prije svega o Rusiji”, naglasio je Grlić Radman. “A Hrvatska tu može poslužiti kao model. Ona je već postala energetsko čvorište za širu regiju (…) Slovenije, Mađarske , Slovačke , Italije i Njemačke”, dodao je.

Rekao je da Hrvatska želi “pomoći” zemljama zapadnog Balkana da i one smanje istu ovisnost.

“Za Hrvatsku je zato važna provedba projekta Južne interkonekcije koja bi vodila prema BiH”, rekao je.

Grlić Radman je prethodno bio i na sastanku ministara vanjskih poslova 14 podunavskih zemalja.

Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine sastali su se  na svom godišnjem forumu, a domaćin je bila Austrija. Te zemlje od 2011. godine surađuju u sklopu političkog okvira “Strategija Europske unije za podunavsku regiju” (EUSDR), u kojem je Europska komisija savjetnik. Austrija do kraja godina predsjeda tim okvirom.

Austrijski dužnosnici rekli su novinarima da je toj zemlji proširenje EU-a na jugoistok jedan od prioriteta vanjske politike zbog tradicionalnih veza s tim dijelom Europe i širenja tržišta za austrijske kompanije.

HINA

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Užas u Njemačkoj: Roditelji ubili 15-godišnju kćer jer je živjela “previše zapadnjački”

Published

on

By

Ronja M. (15) pronađena je mrtva u ponedjeljak navečer oko 18 sati na obali Rajne u Wormsu (okrug Rheindürkheim). Njeni roditelji Maryam i Hassan M. uhapšeni su jer policija sumnja kako su ubili vlastitu kćer jer im se nije sviđao zapadnjački način života 15-godišnjakinje.

Prema informacijama njemačkog RTL-a, Ronja M. navodno je imala momka starijeg od 40 godina.

“Postoji sumnja da su optuženi donijeli odluku da ubiju kćer jer se nisu slagali s njezim načinom života”, saopćila je policijska uprava u Mainzu.

Hassan M. (39) i Maryam M. (34) smješteni su u različite pritvore. Prema navodima policije, roditelji i kći su državljani Afganistana, piše Fenix magazin.

U policijskom saopćenju stoji kako je Maryam M. u ponedjeljak ujutro obavijestila policiju u Pirmasenu. Izrazila je sumnju da je njena kći možda ubijena. Istražitelji su zatim pretražili obalu Rajne u Wormsu i tamo otkrili tijelo tinejdžerice.

Kako je Fenix-magazin već ranije pisao, stravičan čin navodno se dogodio u subotu navečer.

Još nije jasno kako je mlada djevojka tačno umrla. Obdukcija će razjasniti uzrok smrti. Policija je i u srijedu ujutro objavila kako se još uvijek izuzimaju tragovi iz stana u kojem porodica živi te iz očevog vozila.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

“Zaradio” 100.000 franaka: Poštar iz BiH protjeran iz Švicarske jer je krao pakete kako bi vratio dugove

Published

on

By

Sud u Cirihu osudio je državljanina Bosne i Hercegovine (36) na 15 mjeseci uslovne kazne te petogodišnje protjerivanje iz Švicarske jer je, radeći kao poštar, krao pakete i preprodavao ih kako bi vratio dugove.

Kako se moglo čuti tokom suđenja, on je pakete krao dok je bio zaposlen kao poštar u švicarskoj poštanskoj službi. Dokazano je da je ukrao sadržaj 43 paketa, ukupne vrijednosti 100.000 franaka, što je 204.503 KM.

Naime, on bi uređajem skenirao paket kao da je dostavljen, iako nijedan od tih paketa nije završio na pravoj adresi. Robu koju bi uzeo iz paketa je preprodavao po Švicarskoj ili slao u BiH. Uglavnom su mu na meti bili televizori, ali i kafe aparati, agregat, kao i dva bicikla.

On je na suđenju sam priznao da je svakog dana očekivao da mu se policija pojavi na vratima, ali ništa se nije dešavalo.

“Zaista ne shvatam kako me niko nije primijetio čak dva mjeseca”, rekao je on, naglašavajući u više navrata da nije svojevoljno postao kriminalac.

Naime, imao je kockarske dugove. Novcem od preprodaje želio je da otplati te dugove. Njegov advokat je rekao da je njegova “igra” bila klasična: stare dugove je otplaćivao novim zaduživanjem. U jednom momentu ti dugovi iznosili čak pola miliona franaka. Navodno ima dug prema 70 ljudi, što u Švicarskoj, što u BiH, prenose Nezavisne.

Međutim, vremenom su kreditori počeli da šalju prijetnje da će mu zapaliti roditeljsku kuću, zbog čega je morao nešto hitno da preduzme. Na kraju je odlučio da krade i preprodaje stvari koje je trebao da isporuči građanima.

Nastavi čitati

Najčitanije