Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Dežulović: “Sejdić i Finci, što se mene tiče, mogu u NATO odmah, ali Švedska i Finska neće u Predsjedništvo BiH prije Hrvata”

Published

on

Ja govorim o slučaju Sejdić-Finci, gospodine predsjedniče. Sejdić i Finci žele u Predsjedništvo BiH. Ili barem mogućnost da budu birani u Predsjedništvo BiH. A što će Švedi i Finci u Predsjedništvu BiH? Super, evo neka budu i Uzbekistanci i Paragvajci.

Piše: Boris DEŽULOVIĆ

– Gospodine Milanoviću, dobrodošli u moju malu, skromnu kolumnu.

Hvala, hvala. Znači, to je to. Zgodna vam je kolumna, velika, zamišljao sam je dosta manjom! A što vam je ovo???

– Ovo??? To su upitnici, gospodine predsjedniče. Isto kao uskličnik, samo drugačije. Stavi se na kraju, pa rečenica ispadne pitanje.

I kako to uopće funkcionira, samo stavim ? na kraju i to bude pitanje.

– Ne, ne, na kraju, umjesto točke.

Ovako?

– Eto, bravo.

Fascinantno. Znači, samo stavim na kraju, bez obzira na to što govorim, i to se pretvori u pitanje! Pardon,?

– Da, eto. Sjajno vas ide, gospodine predsjedniče.

Hvala vam, odlično će mi doći ovaj upitnjak, baš sam…

– Upitnik.

Molim! Joj, da, samo čas. Molim?

– Kažem, nije upitnjak, nego upitnik.

Da, upitnik! Kažem, odlično će mi doći ovaj upitnik za postavljanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini.

– Eto, kad ste već spomenuli, baš sam o tome htio da popričamo. Hrvatsko pitanje u BiH.

Upitnjak.

– Molim?

Hrvatsko pitanje u BiH, kako sam riječ kaže, to je pitanje, ide upitnjak na kraju. Sami ste maloprije to rekli.

– Ne, ne, krivo ste shvatili. Hrvatsko pitanje u BiH je, hm, naziv pitanja o Hrvatima u BiH, a pitanje bi bilo, recimo: imaju li Hrvati u BiH pravo na entitet?

Ali to uopće nije pitanje. Naravno da imaju i moraju imati.

– E, to sam htio da malo protresemo. Možete li se vi kao socijaldemokrat složiti da je temelj demokratskog poretka pravo svakog građanina da bira i bude biran?

 

Naravno, to je suština demokracije.

– Vrlo dobro. Što je, međutim, s građanima Bosne i Hercegovine koji nisu ni Hrvati, ni Bošnjaci, ni Srbi, tko će postaviti njihovo pitanje?

Nemojte govoriti gluposti, vi ste ozbiljan novinar. BiH je država tri konstitutivna naroda, koji su to građani BiH koji nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci? Jesam li sad dobro stavio?

– Jeste, odlično. Pa evo, na primjer, Sejdić Finci. Rom i Židov.

Drago mi je da ste postavili to pitanje. Idemo po redu. Romi, kako je poznato, lutalački su narod i nemaju svoju državu: zašto bi to bila baš Bosna i Hercegovina? Jel to Roma nema nigdje, nego samo u BiH? A što se ostalih tiče… koga ste ono spomenuli?

– Finci. Židov.

Da, Finci i Židovi. Finci i Židovi, koliko je meni poznato, imaju svoju državu, što će im Bosna?

– Imaju i Hrvati, ako ćemo tako.

Da, ali Hrvati u BiH su autohtoni, konstitutivni narod. A Finaca do lanjskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo nikad u povijesti BiH nije bilo. I sad je za tih, koliko, dvadesetak Finaca, koji su u Zenicu došli prije šest mjeseci, malo i Bosna i Hercegovina, nego još hoće i u NATO. Kako su oni zamislili iz Zenice u NATO? Nečuveno? Pardon, nečuveno!

– Gospodine Milanoviću, ne govorim o Fincima, nego o Jakubu Finciju. Sejdić i Finci.

Švedi i Finci, čuo sam vas ja jako dobro, Dežuloviću, znam o čemu govorim. Zašto bi, za Boga miloga, Švedi i Finci imali pravo birati i biti birani u Bosni? Evo za vas pitanje, sve s upitnjakom na kraju: jesu li isti ti Švedi i Finci jučer službeno podnijeli zahtjev za pristupanje NATO-u?

– Jesu, ali ja ne…

Molim lijepo. Neka ih onda Plenković vodi tamo, ali dok sam ja predsjednik Švedske i Finske, Bosna i Hercegovina neće u NATO! Pardon, dok sam ja predsjednik Bosne i Hercegovine, Švedska i Finska neće u NATO. Pardon, dok sam ja predsjednik Hrvatske! Dok sam ja predsjednik Hrvatske, Bosna i Hercegovina neće… pardon, Švedska i Finska neće u Bosnu i Hercegovinu. Pardon, u NATO. Uf.

– Ali Sejdić i Finci i ne žele u NATO.

Neće? A tko je to onda jučer podnio službeni zahtjev za prijem u NATO? Moj deda ustaša?

– Ja govorim o slučaju Sejdić-Finci, gospodine predsjedniče. Sejdić i Finci žele u Predsjedništvo BiH. Ili barem mogućnost da budu birani u Predsjedništvo BiH.

A što će Švedi i Finci u Predsjedništvu BiH? Super, evo neka budu i Uzbekistanci i Paragvajci. Još bolje, hajde da Predsjedništvo BiH sastavimo od Amerikanca, Rusa i Kineza. Pa nije Predsjedništvo BiH Generalna skupština UN-a! Vi u Novostima ponekad baš gluposti pišete.

– Gospodine predsjedniče, samo malo…

Samo malo vi, Dežuloviću! Dopustite da budem kratak i jasan: ja kao predsjednik Republike Hrvatske imam i ustavnu i povijesnu i moralnu i svaku drugu odgovornost za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ne mogu Švedi i Finci i u NATO i u Predsjedništvo BiH, a svakako to ne mogu prije Hrvata! Ako žele u NATO, daleko im lijepa kuća. Ali ja ću im osobno blokirati pristup i uvjetovati ga rješenjem hrvatskog pitanja u BiH i novim izbornim zakonom.

– Pa to i oni traže.

Tko?

– Sejdić i Finci.

 

Gle kurca! Kakav oni izborni zakon traže! I gdje mi je sad upitnjak! Aha, evo. Kakav oni izborni zakon traže?

– Da imaju mogućnost birati i biti birani. Kao, uostalom, i Hrvati.

Da vam ja kažem nešto: kad bosanskohercegovački Hrvati budu mogli birati predsjednika Švedske i Finske, onda će Švedi i Finci moći i u Predsjedništvo BiH i u NATO. Jel to pošteno? Ili vi mislite da je normalno da Švedi i Finci sjede u Predsjedništvu BiH?

– Naravno da ne, ali ne govorimo o Švedima i Fincima, nego o pripadnicima naroda i etničkih skupina koji nisu Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Sejdić i Finci. Sejdić i Finci.

Vrlo dobro. Navedite mi onda jedan jedini razlog zašto bih se ja kao predsjednik Republike Hrvatske složio da se oni priključe NATO-u dok isti taj NATO i međunarodna zajednica ignoriraju hrvatsko pitanje u BiH.

– Ali oni i ne žele u NATO.

Finci ne žele u NATO? Imam za vas vijest: žele.

– Finci da, ali Finci ne.

Čujete li vi sebe, Dežuloviću?

– Švedska i Finska pristupaju u NATO. Ja govorim o Sejdiću i Finciju. Dervo Sejdić i Jakub Finci.

Dervo i Jakub? Hahaha. Oni su Švedi i Finci točno koliko je Komšić Hrvat. Dajte uozbiljite se.

– Dobro, hajdemo onda o Švedima i Fincima: mi o NATO-u možemo misliti što hoćemo, ja recimo mislim sve najgore, ali nemamo pravo nikome docirati, a kamoli uvjetovati pristup, čak ni kad ne bismo i sami bili u NATO-u. Švedi i Finci odrasli su, punoljetni narodi.

Sejdić i Finci? Pa tko njima što docira i uvjetuje, tko im brani u NATO? Ja ne govorim o Dervi Sejdiću i Jakubu Finciju, ja govorim o Švedima i Fincima, Dežuloviću.

– Švedi i Finci?

Da, Švedi i Finci. Sejdić i Finci, što se mene tiče, mogu u NATO odmah, ali Švedska i Finska neće u Predsjedništvo BiH prije Hrvata. I ja bih zaista pljunuo na svoju prisegu kad bih dopustio Švedima i Fincima pristup Predsjedništvu BiH, i tako i BiH i bosanskohercegovačke Hrvate praktički uveo u NATO-ov rat protiv Putina. Nećete nas uvući u to, gospodo!

– Gospodine Milanoviću, bilo je neobično zadovoljstvo razgovarati s vama, ali kolumna mi se bliži kraju, pa da mi polako podvučemo crtu.

Da povučemo crtu? Konačno nešto pametno i u Novostima.

I to je to?

– Da.

Znaš šta, Dežuloviću? Upitnjaci su ti za ku*ac, ali crta je mrak.

(Portal Novosti)

Svijet / Zanimljivosti

Pogledajte novi način krađe goriva iz rezervoara kamiona (VIDEO)

Published

on

By

U posljednje vrijeme dešava se sve više krađa goriva iz kamiona. Lopovi su već toliko odvažni da kradu gorivo ne samo na parkiralištima, već i iza rampi, gdje kamioni čekaju na utovar.

Kako to izgleda? Pokraj kamiona parkira se kamion-tegljač bez poluprikolice. Lopov na silu otvara čep za punjenje i pomoću crijeva i pumpe izlijeva gorivo iz rezervoara žrtve u njegovo vozilo.

Posljednje krađe ove vrste dogodile su se u Nizozemskoj. Plava Scania i bijeli Renault su prošli iza utovarne rampe i parkirali u redu s ostalim kamionima. Iz daljine je izgledalo kao da čekaju u redu, međutim vozač jednog od kamidona je tokom zaustavljanja ispumpao gorivo iz drugih kamiona.

Autor objave (vjerojatno vlasnik prijevozničke firme čiji su kamioni opljačkani) objavio je fotografije s monitoringa. Uspio je i uslikati tablice lopova, no kako se kasnije pokazalo, nizozemskoj policiji to nije bilo dovoljno. Ogorčen, požalio se na svom društvenom profilu da je patrola pozvana na lice mjesta zabilježila samo osobne podatke lopova, slikala registarske tablice i pustila lopove na slobodu. Oštećenom je ostalo samo upozorenje, kao i upozorenje ostalim vozačima i postavljanje slika kradljivca goriva s registarskim oznakama.

Francuska policija radi puno učinkovitije

Slične krađe već su se dogodile u Francuskoj. Lokalna policija uspjela je uhvatiti lopova na licu mjesta, kada je u 2 sata ujutro na jednom od parkirališta pretakao gorivo iz drugog kamiona u svoj.

38-godišnji Rumunj ipak nije mogao računati na popustljivost francuskog pravosuđa. Nakon što je priznao krivicu za sedam takvih krađa, osuđen je na 12 mjeseci zatvora uslovna i dvije godine apsolutne zabrane vožnje u Francuskoj.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Hrvatska: Auto s troje iz BiH pretjecao kolonu, vozač (22) poginuo

Published

on

By

Hrvatska policija je objavila detalje saobraćajne nesreće koja se sinoć oko 20 sati dogodila u mjestu Petrinjci na području Sunje, nedaleko od Siska. U nesreći je jedna osoba poginula.

Do nesreće je došlo kada je 22-godišnji bosanskohercegovački državljanin upravljao automobilom slovenskih nacionalnih oznaka, dok su se kao putnici u vozilu nalazili 47-godišnjak i 21-godišnjak, također državljani Bosne i Hercegovine.

Vozač je uslijed pretjecanja kolone prešao u suprotnu traku i udario u automobil sisačkih registracija kojim je iz suprotnog smjera upravljala 27-godišnjakinja, objavila je policija. Od siline udarca oba vozila su odbačena u odvodni kanal.

U ovoj saobraćajnoj nesreći 22-godišnjak je smrtno stradao, a njegovo tijelo je prevezeno u sisačku Opću bolnicu, gdje će se obaviti obdukcija.

Putnici iz vozila i vozačica su prevezeni u sisačku opću bolnicu, gdje su 47-godišnjaku okvalificirane teže tjelesne povrede, a 21-godišnjaku i 27-godišnjoj vozačici lakše tjelesne povrede.

Na mjestu događaja obavljen je uviđaj, a policija će nadležnom državnom odvjetništvu u Sisku u vezi ove nesreće dostaviti izvještaj.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama

Published

on

By

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

 

Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.

 

Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.

 

 

 

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.

A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

 

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.

Nastavi čitati

Najčitanije