Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je na bajramskoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu ocijenio kako se ponovo suočavamo s prijetnjama miru, čije gorivo su podjele i velikodržavni projekti.

„Kako to u stvarnosti izgleda, vidjeli smo devedesetih godina prošlog stoljeća. Memorijalni centar Srebrenica zorni je svjedok onoga što nas čeka ako za njima krenemo. Iskusili smo veliku patnju i nimalo ne sumnjamo da bi nas i danas pogodila“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako polazište u onome što radimo i u što vjerujemo treba biti Božija riječ, a u Kurʼanu se kaže: „A dogovor je bolji“.

„Naša obaveza nije čekati priliku da se stvari same od sebe poprave. Naša obaveza je raditi da se ta prilika ukaže. Ništa neće doći samo od sebe. Raduje me da naš obični čovjek razmišlja svojom glavom i gleda svoj interes. A njegov interes su mir, red i poredak“, kazao je reisul-ulema.

Domovina kao zajednička kuća

Podsjetio je da je mnogo puta ponovljeno kako je domovina Bosna i Hercegovina naša zajednička kuća, prostrana za sve njene sinove i kćeri.

„Ne dozvolimo da oni koji pale vatre ovih dana razbuktaju ih i pretvore u plamen mržnje, u kojem ćemo svi stradati. Mir, pravda i stabilnost moraju biti suštinske vrijednosti iza kojih ćemo svi stati kao jedan. Sve drugo je manje važno, ako ove temelje pogubimo. Država ne smije biti pasivna u odnosu na one koji pozivaju na anarhiju, prijete i šire teror. Naprotiv! Za takve i postoji država i njen aparat, koji mora djelovati“, rekao je reisul-ulema.

On vjeruje da „u svim ljudima u Bosni i Hercegovini ima dovoljno razumnih i mudrih ljudi, koji imaju vjere, znanja i morala da grade mostove među nama“.

„Pozivam ih da budu glasniji, odvažniji i smjeliji. Moramo pobijediti strah koji nam se nameće i kojim se vlada. Naš put je put mira, zajedništva, solidarnosti i prihvatanja naših različitosti“, rekao je reisul-ulema.

Tokom hutbe je, također, podsjetio na kur'anske ajete u kojim Bog govori da je On Gospodar puno svjetova, a ne samo jednog.

„U Njegovom naumu ne postoje ekskluzivni svjetovi, koji bi isključivali druge. Zli ljudi takve svjetove zagovaraju i žele ih. Život, koji nam je darovan, moguć je jedino u različitostima. Takav je Božiji naum. Oni koji zagovaraju jednoumlje, koji podižu zidove i granice, koji dijele ljude, ustali su protiv Boga, ma koliko se na Njega pozivali. Oni svima donose zlo, a sebi ponajviše“, dodao je reisul-ulema.

Prema njegovim riječima, različitost je temelj života i princip najvišeg reda u kosmosu, te je u toj Božijoj mudrosti pouka za one koji su razumom obdareni.

„Put istinske vjere je put ljubavi, mira i inkluzije, a put lažne vjere je put mržnje, prijetnje i eksluzivnosti. Isključivost je stranputica za svakoga koji misli da će se time usrećiti. Na našu žalost, valja nam priznati da postoje i takvi ljudi među nama, koji nastoje izgraditi jedan, ekskluzivni, samo njima dopadljiv svijet. To su isključivi ljudi. Oni su prijetnja samom temelju života i zato im se ne smije povlađivati. Uspiju li u svojoj nakani, to zlo će se proširiti, patnja i stradanje će preplaviti Zemlju“, poručio je reisul-ulema.

Zahvalnost na ramazanu

U hutbi je, također, naglasio radost i zahvalnost za duhovno iskustvo ramazana, ističući da su poteškoće na životnom putu poput kišnih oblaka – prividno teške, ali nosioci blagoslova.

Kroz primjer života poslanika Muhammeda, a. s., pozvao je na ustrajnost u vjeri i služenju Božijem, ističući da istinska snaga i inspiracija dolaze iz Božijeg nepresušnog izvora i njegovih uputa.

Na kraju je poželio da bajramski praznici budu vrijeme susretanja i zajedničke radosti: po našim selima, mahalama i gradovima.

„Neka takav bude i ovaj Bajram! Pokažimo jedni drugima koliko nam je stalo do naših dobrih komšija i našeg komšiluka. Ojačajmo svoj komšiluk i pretvorimo to u novu šansu. Izgradimo ga još jačim i još otpornijim na izazove. Razmišljajmo o sebi svojim glavama i vodimo računa o našim interesima i našim životima“, poručio je reisul-ulema.

N1

Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju 30. marta kada kazaljke na satu pomičemo za jedan sat unaprijed. U 02.00 sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unaprijed, na 03.00 sata, čime ćemo izgubiti sat sna.

Namjera promjena sata proizašla je iz želje da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, posebno u ljetnim mjesecima i smanji potrošnja energije. Međutim savremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne.

Evropska unija predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata 2018. godine, ali članice se nisu uspjele dogovoriti o jedinstvenom vremenu pa se satovi još uvijek pomiču u većini zemalja Evropske unije.

Nekoliko zemalja već je ukinulo tu praksu. To uključuje Rusiju, Tursku i Bjelorusiju koje su se odlučile za trajno ljetno računanje vremena te Island, koji zbog svog položaja ne treba pomicati satove.

Na zimsko računanje vremena 2025. godine vraćamo se u nedjelju, 26. oktobra, i tada ćemo u 03.00 sata vratit kazaljke jedan sat unazad, na 02.00 sata ujutro.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je danas za Fenu da ohrabruje percepcija globalnih sila da trenutno Bosna i Hercegovina ima veliku priliku i da će nam prijatelji pomoći da je iskoristimo, dok na drugoj strani bjegunac od domaćeg zakonodavstva Milorad Dodik krišom putuje i ilegalno prelazi granice kao migrant.

Dodao je da su svi su širom svijeta svjesni šta se dešava u BiH što pokazuje i zajednička izjava koju su na inicijativu Slovenije usvojile članice Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući i Rusiju, a koja daje punu podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i Ustavu BiH, te misiji EUFOR-a.

“To pokazuje da cijeli svijet razumije procese u BiH i vidi da imamo samo jedan problem koji nije etničke ni nacionalne prirode već isključivo koruptivne i lične prirode a zove se Milorad Dodik”, istakao je Konaković.

Naveo je da je veoma zadovoljan što tako snažna poruka stiže iz važne organizacije kakvo je Vijeće sigurnosti UN-a i podsjetio da smo jutros imali priliku vidjeti da i evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručuje da Dodik koji je secesionista i napada ustavni poredak BiH više nikome nije sagovornik.

Konaković smatra da je najvažnije što i mnogo Srba u Bosni i Hercegovini shvata da Dodik pravi probleme prvenstveno njima a onda i svima ostalima.

Poručio je da prihvata poziv na dijalog jer je on nužan u BiH i cijelom regionu, ali da ovdje stiže jasna poruka ko su ljudi koji mogu razgovarati o budućnosti Bosne i Hercegovine a to su oni koji misle dobro ovoj zemlji i koji se istinski bore za sve narode i građane.

“Ovo je prva polarizacija na način koji odgovara Bosni i Hercegovini i koja nas dijeli na proevropsku stranu koja gleda u budućnost i brine o prosperitetu zemlje i ljudi i drugu koja želi povratak u prošlost i korištenje tih narativa za lične interese, štiteći vlastitu korupciju i ostvarujući interese drugih velikih sila u BiH”, naglasio je Konaković.

Rekao je da je Dodik očit primjer toga ali da na bh. političkoj sceni ima još nekih koji bi vjerovatno bili sretniji da se BiH ne kreće naprijed jer to znači red, rad i odgovornost u zemlji, što im ne odgovara.

Konaković je istakao da se Dodik nadao nekoj podršci nove administracije Donalda Trumpa koja bi mu trebala dati pravo na secesiju, što je političko ludilo i potpuno neutemeljen koncept.

Najavio je početkom aprila novu diplomatsku ofanzivu u okviru koje u BiH stižu generalni sekretar OSCE-a, njemačka ministrica za Evropu, austrijska ministrica za evropu i vanjske poslove i brojni lideri Evropske unije.

“To pokazuje da je ovo dugo očekivani rasplet u BiH koji će se desiti na političkoj sceni a ne završiti nekim crnim scenarijem”, potcrtao je Konaković u izjavi za Fenu.

FENA