Connect with us

BiH

Reis Kavazović: Na izborima dajmo povjerenje onima koji će izdržati sve jači politički pritisak

Published

on

U Sarajevu je danas održana sjednica Sabora Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, na kojoj se sabornicima obratio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović koji je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, ali i prilikama u Evropi te predstojećim izborima.

Njegovo obraćanje Agencija MINA prenosi u cijelosti:

“Čast mi je da vam se mogu obratiti i da mogu prisustvovati zasjedanju ovog najvišeg predstavničkog tijela naše Zajednice i naših muslimana. Dozvolite mi da kažem nekoliko riječi za koje sam smatrao da ih trebam kazati na današnjem zasjedanju Sabora.

Na početku želim istaknuti da smo i mi, u netom završenom pandemijskom razdoblju, u našem radu oprezno i odgovorno gradili planove i programe i realizirali ih, uz stalne korekcije i reprogramiranja. Pokušavali smo vjerski život muslimana držati na što višem mogućem nivou.

Prošlu godinu obilježila je velika politička i sigurnosna kriza u našoj zemlji, izazvana i ohrabrena politikama iz našeg užeg i šireg okruženja, a koja je za posljedicu imala blokadu državnih organa i prijetnje secesijom koja traje. Aspiracije naših susjeda, njihovo neumjesno miješanje u sve i svašta i našoj zemlji, intenzivirano je invazijom Rusije na Ukrajinu.

Danas se pred našim očima odvija veliki i brutalni vojni sukob na tlu Evrope. Slike ruskog razaranja ukrajinskih gradova, ubijanja i protjerivanja civila, prizori masovnih grobnica, opsjedanja gradova itd. podsjetili su nas, građane Bosne i Hercegovine, na agresiju kojoj smo bili izloženi prije tridesetak godina. Čak su nas objašnjenja i opravdavanja ovih zločina neodoljivo podsjetila na ona ista objašnjenja kojima se agresor na našu zemlju koristio, obmanjujući domaću i međunarodnu javnost, poricanjem i pokušajem zataškavanja zločina koje je počinio.

Uprkos činjenici da je u Haškom tribunalu, presudama desetinama političkih i vojnih predvodnika i izvršilaca agresije, dokazan i presuđen genocid nad Bošnjacima, kao i brojni zločini nad civilnim stanovništvom, s jedne, te udruženi zločinački poduhvat da se jedan narod protjera i podijeli suverena i međunarodno priznata zemlja u srcu Evrope, s druge strane, činilo se da sve ove godine nekim faktorima u međunarodnoj zajednici nije bilo sasvim jasno s kakvim politikama i ideologijama i s kakvim pojedincima i političkim diverzijama se suočava Bosna i Hercegovina svih ovih poratnih godina.

Žalimo što je morala da se desi brutalna agresija na Ukrajinu, kako bi, svima koji to žele da vide, bilo sasvim jasno ko i zbog kakvih političkih planova i ciljeva opstruira normalnu uspostavu institucija države Bosne i Hercegovine i punu uspostavu njenog ustavno-pravnog poretka, kao i integriranje u zajednicu evropskih država. Svi građani ove napaćene zemlje s pravom se nadaju da će međunarodna zajednica iskoristiti svoje mehanizme i natjerati sve odgovorne u Bosni i Hercegovini da rade u tom cilju, a da će sve one koji se otvoreno svrstavaju na stranu agresivnih postupanja, rušilaca međunarodnog poretka, kazniti isključenjem iz političkog života.

Danas smo svjedoci političkih pritisaka, a neki ne isključuju ni druge, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini od strane onih istih politika koje su devedesetih godina prošlog stoljeća izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju. Pitanje izbornog zakona postalo je pitanje svih pitanja u nama susjednoj Hrvatskoj, koja se otvoreno miješa u politička pitanja u našoj zemlji, vrši pritisak na naš narod, optužujući ga da uskraćuje politička prava hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Sve to je popraćeno uvredama s najvišeg vrha države, od strane predsjednika ove zemlje.

Istina je da Bosna i Hercegovina treba bolje zakone, ali njih treba da donose njeni politički predstavnici, bez prijetnji iz Hrvatske ili Srbije.

Islamska zajednica u BiH se zalaže za jednakost svih građana Bosne i Hercegovine u državi, bez obzira na njihovo etničko porijeklo. Nakaradne podjele društva, po principu miletskog sistema s kraja XIX stoljeća, ne mogu biti osnova za modernu državu. Bosna i Hercegovina mora prevazići tu nakaradnu političku filozofiju etničkih podjela iz osmanskog perioda. Bošnjaci, posebno muslimani, članovi Islamske zajednice, uključeni u politički život naše zemlje, ovu zadaću treba da razumijevaju kao jednu od temeljnih vjerskih obaveza. Stvarati uvjete za politički ambijent u kojem će svi građani Bosne i Hercegovine živjeti u slobodi i demokratiji, uz puno poštivanje ljudskih, nacionalnih i vjerskih prava, obaveza je svakom muslimanu – posebno onom koji je na odgovornoj političkoj funkciji.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svoju misiju provodi predano i odgovorno. Nastojimo da na najbolji i najefikasniji način organiziramo vjerski život muslimana, primjeren uvjetima, okolnostima i vremenu u kojem živimo. Rad u mektebima, u predškolskim ustanovama, na vjeronauci u školama, u našim obrazovnim ustanovama, u džematima i džamijama, razvijamo i unapređujemo stalnim poboljšanjem programa i sadržaja. Naše uprave razvijaju programe rada s mladima i sa ženskim dijelom našega članstva. Unapređujemo rad naših medija i prilagođavamo njihove sadržaje, kako bi bili pristupačni svim kategorijama naših džematlija. Razvijamo infrastrukturu Zajednice, osiguravajući značajne donacije od prijatelja iz islamskoga svijeta, kao i od domaćih privrednika i prijatelja Zajednice. Radimo na unapređenju vakufske imovine, uprkos činjenici da ni trideset godina nakon demokratizacije društva, nije donesen zakon o restituciji, te da je ogromna vakufska imovina zarobljena i u posjedu države. Razvijamo socijalne fondove, izdvajajući sve više sredstava za humanitarne programe.

Uvjereni smo da pripadnici Islamske zajednice imaju veliko povjerenje u nju i njene vjerske autoritete. To povjerenje iz godine u godinu raste, i pored organiziranog i perfidnog napada na nju i njenu ukupnu misiju. Iza pojedinaca i grupa koji to čine najčešće stoje neki politički centri iz BiH i okruženja. Ne brinu nas ti napadi. Naši džematlije nepogrešivo raspoznaju što je laž, a što istina. Znaju da dio njihove članarine, sadekatu-l-fitra i zekata i svakog davanja za Zajednicu, dopre do svakog džemata u zoni povratka, koji često nisu u stanju da sami održavaju vjerski život u svojim povratničkim mjestima. Putem Bejtu-l-mala i fonda za povratničke džemate, kao i putem socijalnih fondova u Uredu za društvenu brigu, osiguravamo ravnomjeran raspored ukupnih naših materijalnih sredstava. To je istinski osjećaj zajedništva muslimanske zajednice.

Više nas brine to što naši pripadnici često u Islamskoj zajednici traže kompenzaciju za ono što bi trebala da radi, a izgleda ne radi, politička i akademska elita našega naroda. Tako, pred nama se često postavljaju zadaci koji nisu u prirodi našega posla, a koje je teško ignorirati. Ovdje ću samo naznačiti neka od tih pitanja: demografski problem i migracije ljudi iz Bosne i Hercegovine. Ovaj problem se direktno naslanja na problem pravne nesigurnosti, što ukazuje na loše stanje u pravosuđu. Korupcija i privredni kriminal u javnom sektoru su nešto na što stalno upozoravaju iz međunarodne zajednice i što frustrira naše građane, posebno mlade. Bez snažnog pravosuđa ovaj društveni porok nije moguće eliminirati.

Nužno je stati u kraj političkoj korupciji, pogotovo kada je u pitanju izborni proces. Kupovina glasova je opasan porok koji sve više uzima maha u našem narodu, posebno u manjem entitetu. Ako svi predstavnici elite našega naroda ne zaustave tu ružnu naviku, proces demokratskog sazrijevanja naroda je upitan i ugrožen. Bez uvjerenja da su izbori demokratski i sačuvani od političkih manipulacija, ne možemo očekivati zaustavljanje procesa iseljavanja iz ove lijepe zemlje.

Poštovani članovi Sabora,

Pred vama su izvještaji o radu najviših organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za proteklu godinu. Uprkos pandemiji i ekonomskoj krizi koja se osjetila u drugoj polovini godine, naše programe smo realizirali u značajnom procentu. Racionalno smo trošili sredstva, neke aktivnosti koje su bile predviđene smo reducirali, jer nismo znali kako će se dalje upravljati pandemijom i koliko će trajati ekonomska kriza. I ovu godinu smo završili s viškom, odnosno neutrošenim budžetskim sredstvima. Taj višak smo predložili da se rasporedi za tekuću godinu, kako bismo nastavili započeto.

Na dnevnom redu su i važni dokumenti, kao što je Poslovnik o radu Sabora, Pravilnik o radu Ustavnog suda, Prečišćeni tekst izbornih pravila i dr. Imam puno povjerenje u predlagače ovih dokumenata, kao i u vaš odgovoran pristup u njihovom razmatranju. Uvjeren sam da ćete ih danas usvojiti u najboljoj formi. Danas će Sabor raspisati redovne izbore u Islamskoj zajednici, za sve organizacione nivoe, od džemata do Sabora. Ovaj proces vodimo ozbiljno i odgovorno, i stalno ga unapređujemo. Pokazujemo puni demokratski kapacitet Zajednice i istodobno čuvamo dignitet svakog predloženog kandidata i demokratski karakter ovog procesa. Molim Boga da izaberemo najbolje među muslimanima za poslove oko naših džemata, medžlisa, muftiluka i najviših organa Zajednice.

Braćo i sestre,

Očekuje nas vrijeme puno izazova za našu zajednicu i naš narod. Pred nama su izbori u državi, od kojih će mnogo toga zavisiti u budućnosti. Politička arhitektura Evrope se mijenja, a s njom će rasti i zahtjevi da se mijenja i politička arhitektura u Bosni i Hercegovini, u to nema nikakve sumnje. I kao narod, i kao zajednica muslimana, moramo biti svjesni ovih promjena.

Na izborima i za državna tijela i za tijela Islamske zajednice moramo dati naše povjerenje onim ljudima i snagama koje će biti u stanju izdržati politički pritisak koji je sve jasnije izražen. Moramo osujetiti populističke tendencije u našem narodu i svesti ih na podnošljivu mjeru. Na važna mjesta u državi i zajednici treba da biramo kredibilne ljude s karakterom i potrebnim znanjem za javni posao. Nemojmo dozvoliti da nam buka, koju će proizvoditi politički subjekti u narednom periodu, pomuti osjećaj da biramo one opcije koje su najrealnije i najoptimalnije za naš narod s najviše snage da se izbore za prava građana ove zemlje i da se suprotstave nasrtajima na nju.

Molim Allaha, dž.š., da spusti Svoj selamet i bereket na ovaj skup. Es-selamu alejkum!“, kaže se u obraćanju reisu-l-uleme.

klix

BiH

Dodik ljut zbog odluke Crne Gore da podrži rezoluciju: “Mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 posto Srba u toj zemlji”

Published

on

By

Najava crnogorskog premijera Milojka Spajića da će podržati rezoluciju o Srebrenici je moralno, politički i historijski katastrofalna, kazao je predsjednik RS Milorad Dodik.

“Ako nisu vodili računa o stigmi koja se ovom rezolucijom nameće cijelom srpskom narodu, mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 odsto državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Dodik.

Dodik je napisao na društvenim mrežama da je Milo Đukanović poražen na izborima, ali politika koja je po pravilu na štetu Srba u Crnoj Gori je, kako kaže, nažalost, pobijedila

“To je večeras potvrdio i premijer Spajić”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Munira Subašić u UN-u: “S bolom legnem s bolom ustanem, pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić je govorila na UN-ovoj panel diskusiji, prilikom čega je obrazložila zašto je važno podržati rezoluciju, kojom bi se obilježio međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kroz suze je ispričala ko je ona i koga je sve izgubila u genocidu, zatim se osvrnula na podatke do kojih je došlo udruženje.

“Prema našoj evidenciji, ubijeno je 10.701 osoba, ubijali su bebe koje su tek rađale, ubijali su starce, žene, 1.042 maloljetne djece, ubijali su i sve su to uradili za osam dana, samo zato što su bili muslimani”, kazala je.

Osvrnula se na to koliko je sama brutalnost zločina šokirala majke i preživjele žrtve genocida.

“Na početku mi majke nismo mogle vjerovati da su mogli ubiti tolike ljude i narod, sakupiti i zatrpati u velike masovne grobnice. Mislile smo da su ljudi živi, čekale i nadale se da će doći, međutim kongresmen američki nam je saopćio da su svi mrtvi, a nama je ostao cilj da pronađemo kosti svoje djece, da ih dostojanstveno sahranimo, a da zločinci izađu pred lice pravde”, kazala je.

Govorila je o tome kako je bilo živjeti nakon ovog ogromnog zločina koji se dogodio Bošnjacima Srebrenice te je istaknula ponos zbog toga što su uprkos svemu majke uspjele odgojiti djecu koja ne mrze.

“Cilj nam je bio odgojiti djecu bez mržnje i osvete, naša djeca nisu napravila nijednu osvetu, naša djeca su se školovala, završila dobre škole, umjesto mržnje i osvete, naša djeca su inžinjeri, profesori, govore nekoliko jezika, e to je ponos majki Srebrenice, kako smo uspjele da odgojimo svoju djecu iako smo istjerani, protjerani na ulicu”, rekla je Subašić.

Prisjetila se toga koliko joj je bilo teško kada je pronašla dvije kosti najmlađeg sina: “S bolom legnem s bolom ustanem pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”, zapitala se, navodeći da mnoge majke nisu uspjele naći ni jednu jedinu kost.

Na samom kraju, Subašić je naglasila da vlast u RS-u nije dobra i da svi građani u tom entitetu nemaju ista prava, ali kaže kako su obični ljudi dobri i nažalost izmanipulisani.

“Obični narod srpski je dobar i oni ne znaju pravu istinu. Želim da naša djeca budu u miru, da ne dožive ono što su prethodne generacije. Želim da moja unučad imaju prijatelje Srbe, Hrvate, Jevreje i Rome, što više budu sarađivali bit će vrjedniji i bolji”, kazala je.

Također je apelovala na članice UN-a da glasaju za rezoluciju, a onima koji to ne žele uraditi poručila je da će tako “sebe i svoju zemlju gurnuti u nešto što je netačno i da ne pripadaju čovječanstvu”.

Nastavi čitati

BiH

Suljagić u UN-u: Bio sam uvjeren da neću preživjeti susret sa Mladićem, a danas je na mjestu susreta Memorijalni centar Srebrenica

Published

on

By

Danas se u Ujedinjenim nacijama održava panel diskusija posvećena memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Obratili su se i oni koji su preživjeli genocid.

“Emir, da nije znao engleski i da nije bio prevodilac, ne bi danas bio sa nama”, rekao je Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u i uvodničar na današnjoj panel diskusiji u New Yorku, a predstavljajući direktora Memorijalnog centra u Potočarima, jednog od dva govornika iz Bosne i Hercegovine.

Emir Suljagić se, prije svega, zahvalio svima na do sada iskazanoj solidarnosti, a potom otpočeo emotivan govor kojeg u nastavku prenosimo u cjelosti:

“Kada su oni koji su preživjeli genocid izašli iz šuma istočne Bosne u julu 1995. godine, niko nam nije vjerovao.

Naše priče su bile toliko užasavajuće, tako nezamislive, da su svi odlučili da ne vjeruju.

Da bi užas bio još veći, u najstrašnijoj operaciji čitavog sukoba, posmrtni ostaci žrtava bili su tako temeljno uništeni, nakon ponovljene ekshumacije i ponovnog sahranjivanja – razbacani na više od 2.900 kvadratnih kilometara – da su pojedinačne grobnice često sadržavale samo jednu kost ili čak samo fragment jedne kosti pojedinih žrtava.

U proteklih 29 godina morali smo dokazivati svaki detalj naše muke, iznova i iznova. Ali to smo učinili najsofisticiranijim naučnim metodama dostupnim čovječanstvu. Kao rezultat toga, uspjeli smo dokazati, na primjer, da komadići stakla pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici 35 kilometara južno od Srebrenice potiču iz primarne masovne grobnice 40 kilometara sjeverno od enklave. Međunarodni istražitelji su pratili čahure od masovnih pogubljenja i masovnih grobnica do pojedinačnog oružja iz kojeg su ispaljene. Srebrenica je bila i ostala poligon za testiranje vodećih metoda DNK identifikacije, primijenjenih u industrijskim razmjerima, poduzetih po prvi put u svijetu, sa izričitom svrhom da se potkrijepi genocid.

Pomogla nam je i činjenica da su počinioci genocida bili toliko uvjereni u svoju nekažnjivost da su dokumentovali svaki aspekt operacije. Znamo ko je i gdje povukao okidač, ko je upravljao teškim mašinama i kada, i odakle je nabavljano gorivo za transport žrtava do mjesta ubistava i za naknadno odlaganje njihovih posmrtnih ostataka. I mi smo sve to dokazali i dokumentovali.

Majke su prešle stotine kilometara da bi svjedočile pred sudovima, na stranim zemljama i stranim jezicima, o ubistvu svoje djece. Sinovi su svjedočili o tome da su posljednji put sklopili ruke svojih očeva i suočili se s onima koji su naredili ili izvršili masovna ubistva. Predugo je izgledalo kao da se borimo da dokažemo svoju osnovnu ljudskost, a posebno ljudskost onih koje smo izgubili. Ponekad se činilo kao da moramo dokazati da oni uopšte postoje, da ih volimo, a da oni vole nas.

Sjećati se i odati počast Srebrenici danas za nas je priznanje vremena kada smo bili uskraćeni za ljudskost. To je priznanje napornog puta koji smo morali proći da bismo potvrdili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na sjećanje i tugu. Naša borba traje do danas. Još uvijek se borimo za vlasništvo nad našim vlastitim narativom, kako bismo osigurali da Srebrenica ne bude potisnuta na marginu historije, svedena na manji događaj u inače mirnom i prosperitetnom dobu.

Prije dvadeset i devet godina stao sam pred Ratka Mladića, potpuno uvjeren da neću preživjeti taj susret. Danas, na samom mjestu našeg susreta, stoji Memorijalni centar Srebrenica, u kojem ja radim kao direktor, dok Mladić sjedi u zatvorskoj ćeliji, ugašena mu je moć, ostavljena da se guši u sjećanju na užas koji su počinili on i njegovi saradnici.

Kao preživjeli, krenuli smo naprijed. Pronašli smo novu svrhu u životu, osnovali porodice, obnovili naše zajednice i njegovali njihov rast. Počinioci, s druge strane, ostaju zarobljeni u prošlosti, izjedani sopstvenom mržnjom. Oni se i dalje drže svojih mračnih, destruktivnih vrijednosti, odbijajući priznati našu ljudskost i karakterizirajući genocid nad nama kao čin oslobođenja. Učimo našu djecu važnosti sjećanja i opraštanja, da je spas u milosrđu i zajednici. Svoju mladost drže zakopanu u ogorčenosti, strahu i gađenju – prema nama, ali i prema njima samima.

Nikada nismo odustali od borbe, bez obzira na izglede. 1995. niko nije vjerovao da imamo šanse. Ipak, evo nas danas, govorimo pred Ujedinjenim nacijama, pred svijetom, uoči prijedloga za usvajanje rezolucije o međunarodnom obilježavanju genocida u Srebrenici. Naše prisustvo ovdje – i fizički i simbolički – je kulminacija napora cijele jedne generacije, koja se odvijala više od tri decenije. Mnogi koji su preživjeli pokolj 1995. godine nisu doživjeli ovaj trenutak, ali duboko sam svjestan da stojimo na njihovim ramenima i u njihovoj sjeni. A danas smo tu da osiguramo da generacije koje dolaze imaju sama ramena na koja će stati. Jer sjećati se znači afirmirati našu ljudskost i afirmirati našu slobodu.

Zahvaljujemo se svakom od vas na podršci i solidarnosti. I pozivamo vas da nas posjetite u Srebrenici i u Bosni i Hercegovini, uključujući i vas danas ovdje koji još uvijek negirate historijske i naučne činjenice. Dođite u Srebrenicu. To je sveto tlo. Dođite u Srebrenicu i dozvolite da sjećanje na naše mrtve preobrazi vaš život. Dođite u Srebrenicu i vidite trijumf ljudskog duha, našeg ljudskog duha. Dođite u Srebrenicu i pridružite nam se u našoj borbi za pravdu”, poručio je direktor Memorijalnog centra u Srebrenici.

Podsjetimo, došlo je do odgađanja glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koje se u UN-u trebalo desiti drugog maja. Umjesto na ovaj datum, uslijedit će nešto kasnije, a sve kako bi se tekst rezolucije poslao na reviziju ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije